Očito ga je malo ponijelo oduševljenje zbog ulaska u Schengen i eurozonu, ali, na našu žalost, iako smo formalno ostvarili navedene ciljeve, još uvijek smo daleko od toga da se možemo smatrati uspješnom zemljom.
Tragovi nedovršene tranzicije još su uvijek duboki, a Hrvatska je, bez obzira na, sada, potpunu integriranost u Europsku uniju, i dalje u ekonomskom smislu jedna od neuspješnijih zemalja.
Novac iz EU smo dobili jer smo – najslabiji
Još uvijek se, na svim pozitivnim ljestvicama, negdje pri dnu družimo s Rumunjskom i Bugarskom. Standard nam je daleko ispod europskog prosjeka. Doduše, neki statistički pokazatelji su nam se poboljšali, ali ne zbog stvarnog napretka, nego zbog toga što nam je broj stanovnika pao na 3,9 milijuna, pa sada neke brojke koje se računaju “po stanovniku” bolje izgledaju.
Plenković se pohvalio novcem koji nam je Europska komisija odobrila u sklopu plana nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U ponedjeljak je održana konferencija u suradnji s Europskom komisijom na kojoj je potvrđeno da je odobrena jedna tranša od 700 milijuna eura.
Ukupno na raspolaganju do 2026. imamo oko 7 milijardi eura. Iako u sklopu tog plana imamo priliku povući zaista veliki novac – najviše su dobile Hrvatska i Grčka – radi se zapravo o pomoći najkrhkijim ekonomijama, pa je pomalo smiješno da se premijer time hvali kao uspjehom svoje vlade.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U covid krizi je Vlada spašavala sebe, a ne ekonomiju
Plenković se hvali i reakcijom na covid krizu, pa kaže da je država platila plaće za 800 tisuća ljudi u privatnom sektoru, te da je “na nogama” ostalo 130 tisuća firmi. Država zaista jest isplaćivala plaće onima kojima je zbog pandemije naređeno zatvaranje poslovanja, no vlasnici tih firmi teško će se složiti da je to bila pomoć njihovom poslovanju.
Naime, oni i tako nisu radili ili su radili smanjenim intenzitetom, a da su svi radnici koji su bili višak tada završili kao nezaposleni na Zavodu za zapošljavanje, država bi im opet morala isplaćivati naknadu, na koju imaju zakonsko pravo.
Vlada je isplatom tih plaća zapravo spašavala sama sebe, jer bi se našli u vrlo nezgodnoj situaciji da je zbog protuepidemijskih mjera 200, 300 ili 400 tisuća ljudi ostalo bez posla. Financijsko opterećenje za državu bi bilo isto ili vrlo slično, a politička šteta za Plenkovića nemjerljiva. Tako da isplatom tih plaća Vlada nije spašavala poduzetnike, nego sama sebe.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pred nama su velike prilike, ali ih ne znamo iskoristiti
Ulazak u Schengen i eurozonu, kao i veliki novac koji imamo na raspolaganju svakako su dobra prilika da Hrvatska ispravi neke pogreške iz prošlosti i uhvati korak s razvijenijim zemljama Europske unije. No, teško je vjerovati da će se to zaista i dogoditi, ako znamo koliko smo prilika do sada propustili. Pogotovo je teško vjerovati da te zahtjevne zadatke može odraditi Plenkovićeva Vlada, iz koje svako malo zbog korupcije izleti neki ministar.
Da osvijestimo kako Hrvatska realno stoji, dovoljno je baciti oko na brojke. BDP po stanovniku nam je na 70 posto prosjeka Europske unije. Za usporedbu, Češka i Slovenija su iznad 90 posto. Po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku, odnosno standardu, mi smo na 73 posto – Slovenija, Češka i Rumunjska su iznad 80 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Premijer se danima neumorno hvali kako smo uspješni. Šteta što to nema veze s istinom
Hrvatska je i dalje u ekonomskom smislu jedna od neuspješnijih zemalja
Da osvijestimo kako Hrvatska realno stoji, dovoljno je baciti oko na brojke. BDP po stanovniku nam je na 70 posto prosjeka Europske unije. Za usporedbu, Češka i Slovenija su iznad 90 posto
Premijer Andrej Plenković posljednjih dana ne prestaje sa samohvalom, pa je tako izjavio da je Hrvatska u posljednjih deset godina ostvarila sve svoje ciljeve, kao i da nijedna država nije uspjela što i naša.
Očito ga je malo ponijelo oduševljenje zbog ulaska u Schengen i eurozonu, ali, na našu žalost, iako smo formalno ostvarili navedene ciljeve, još uvijek smo daleko od toga da se možemo smatrati uspješnom zemljom.
Tragovi nedovršene tranzicije još su uvijek duboki, a Hrvatska je, bez obzira na, sada, potpunu integriranost u Europsku uniju, i dalje u ekonomskom smislu jedna od neuspješnijih zemalja.
Novac iz EU smo dobili jer smo – najslabiji
Još uvijek se, na svim pozitivnim ljestvicama, negdje pri dnu družimo s Rumunjskom i Bugarskom. Standard nam je daleko ispod europskog prosjeka. Doduše, neki statistički pokazatelji su nam se poboljšali, ali ne zbog stvarnog napretka, nego zbog toga što nam je broj stanovnika pao na 3,9 milijuna, pa sada neke brojke koje se računaju “po stanovniku” bolje izgledaju.
Plenković se pohvalio novcem koji nam je Europska komisija odobrila u sklopu plana nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U ponedjeljak je održana konferencija u suradnji s Europskom komisijom na kojoj je potvrđeno da je odobrena jedna tranša od 700 milijuna eura.
Ukupno na raspolaganju do 2026. imamo oko 7 milijardi eura. Iako u sklopu tog plana imamo priliku povući zaista veliki novac – najviše su dobile Hrvatska i Grčka – radi se zapravo o pomoći najkrhkijim ekonomijama, pa je pomalo smiješno da se premijer time hvali kao uspjehom svoje vlade.
U covid krizi je Vlada spašavala sebe, a ne ekonomiju
Plenković se hvali i reakcijom na covid krizu, pa kaže da je država platila plaće za 800 tisuća ljudi u privatnom sektoru, te da je “na nogama” ostalo 130 tisuća firmi. Država zaista jest isplaćivala plaće onima kojima je zbog pandemije naređeno zatvaranje poslovanja, no vlasnici tih firmi teško će se složiti da je to bila pomoć njihovom poslovanju.
Naime, oni i tako nisu radili ili su radili smanjenim intenzitetom, a da su svi radnici koji su bili višak tada završili kao nezaposleni na Zavodu za zapošljavanje, država bi im opet morala isplaćivati naknadu, na koju imaju zakonsko pravo.
Vlada je isplatom tih plaća zapravo spašavala sama sebe, jer bi se našli u vrlo nezgodnoj situaciji da je zbog protuepidemijskih mjera 200, 300 ili 400 tisuća ljudi ostalo bez posla. Financijsko opterećenje za državu bi bilo isto ili vrlo slično, a politička šteta za Plenkovića nemjerljiva. Tako da isplatom tih plaća Vlada nije spašavala poduzetnike, nego sama sebe.
Pred nama su velike prilike, ali ih ne znamo iskoristiti
Ulazak u Schengen i eurozonu, kao i veliki novac koji imamo na raspolaganju svakako su dobra prilika da Hrvatska ispravi neke pogreške iz prošlosti i uhvati korak s razvijenijim zemljama Europske unije. No, teško je vjerovati da će se to zaista i dogoditi, ako znamo koliko smo prilika do sada propustili. Pogotovo je teško vjerovati da te zahtjevne zadatke može odraditi Plenkovićeva Vlada, iz koje svako malo zbog korupcije izleti neki ministar.
Da osvijestimo kako Hrvatska realno stoji, dovoljno je baciti oko na brojke. BDP po stanovniku nam je na 70 posto prosjeka Europske unije. Za usporedbu, Češka i Slovenija su iznad 90 posto. Po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku, odnosno standardu, mi smo na 73 posto – Slovenija, Češka i Rumunjska su iznad 80 posto.