Premijer se divi svom 'sveobuhvatnom paketu' pomoći građanima. Ugledni institut objavio koliko je ta pomoć zapravo skromna
Hrvatska je na donjem dijelu ljestvice po robustnosti reakcije na krizu
Europske vlade potrošile su od rujna 2021. godine gotovo 800 milijardi eura na zaštitu kućanstava i kompanija od skokovitog rasta cijena energije, izračunao je think tank Bruegel.
Od rujna 2021. do siječnja ove godine članice EU rezervirale su odnosno rasporedile 681 milijardu eura kako bi ublažile udar energetske krize, Britanija 103 milijarde eura, a Norveška 8,1 milijardu eura, prema analizi think-tanka Bruegel, objavljenoj u ponedjeljak.
Iznos se tako popeo na 792 milijardi eura i viši je za 12,2 posto no što je Bruegel prognozirao u studenome.
Skromni hrvatski iznosi pomoći
Najviše je potrošila Njemačka, gotovo 270 milijardi eura, a slijede Britanija, Italija i Francuska koje su, svaka, izdvojile, nešto manje od 150 milijardi eura. Većina država EU potrošila je tek djelić tog iznosa. Hrvatska je potrošila 1,8 milijardi eura, što je pri dnu europske ljestvice. Manje su, kako pokazuje tablica, izdvojili samo Cipar (200 milijuna eura), Estonija (600 milijuna eura), Malta (milijardu eura), Latvija (1,1 milijardu eura) i Finska (1,4 milijarde eura).
Prema udjelima u BDP-u, Hrvatska je potrošila 3,2 posto i našla se na dvadesetom od ukupno 29 mjesta na listi koja uključuje sve članice EU te Ujedinjeno Kraljevstvo i Norvešku.
Po stanovniku, najveći iznos izdvojili su Luksemburg (3765 eura), Danska (3512 eura) i Njemačka (3221 euro). Hrvatska je i tu bila skromna te je izdvojila 466 eura po glavi stanovnika, smjestivši se ponovno pri dnu ljestvice, s obzirom da su manje izdvojili samo Estonija, Poljska, Mađarska, Finska i Cipar. Kao što je poznato, premijer Andrej Plenković rijetko propušta priliku pohvaliti se “snažnim i sveobuhvatnim” paketom pomoći.
Potrošnja slična kao i zbog covida
Proračunska potrošnja EU na ublažavanje posljedica energetske krize približila se time fondu EU za oporavak od covida 19, teškom 750 milijardi eura.
Većinu iznosa vlade su usmjerile u ograničenje maloprodajnih cijena energije, poput smanjenja PDV-a na benzin ili ograničenja maloprodajnih cijena struje, bilježi Bruegel. Ta se dinamika mora promijeniti jer državama ponestaje fiskalnog prostora, smatraju u think-tanku.
“Umjesto mjera kojima zapravo subvencioniraju (potrošnju) fosilnih goriva, vlade bi se sada više trebale okrenuti mjerama potpore primanjima dva najniža dva kvintila u distribuciji dohotka i strateškim sektorima gospodarstva”, rekao je istraživački analitičar Giovanni Sgaravatti.