Premijer se mjesecima hvali enormnim skokom investicija, ali sve je bila iluzija. Zavod za statistiku krišom priznao: 'Ipak nisu rasle'
Posebno su poražavajući podaci za zadnji kvartal, investicije nisu rasle 9,6, nego su pale 1,7 posto
Uz svoje antiinflacijske mjere i rezultate turizma, iz Vlade su proteklih mjeseci uvijek isticali da je jedan od temelja gospodarskog rasta u prošloj godini snažan rast investicija u fiksni kapital od 5,8 posto.
Kombinacija je to koja je na kraju donijela rast gospodarstva od 6,3 posto, pojašnjavali su u Vladi. Naglašavali su da osobito veseli rast investicija jer će on donijeti dugoročni rast i povećanje zaposlenosti.
Impresivne procjene DZS-a
Posebno impresivne bile su procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS) da su u zadnjem kvartalu prošle godine investicije rasle čak 9,6 posto.
Sada pak ispada da se ništa od toga nije dogodilo, da je sve bila tek kriva procjena DZS-a. Investicije su lani, ispravio se nakon revidiranja podataka statistički ured, stagnirale, odnosno rasle su tek 0,1 posto u odnosu na 2021. godinu.
U zadnjem tromjesečju nisu rasle 9,6 posto, nego su pale za 1,7 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca 2021. godine.
Temelj za dugoročni rast – iluzija
Snažan temelj za dugoročni rast gospodarstva i zaposlenosti u prošloj godini zapravo nikada nije izgrađen. Hrvatsku su naprijed, kao i ranijih godina, gurali osobna potrošnja, izvoz usluga, odnosno turizam i oporavak robnog izvoza koji je bio očekivan nakon pandemijski restriktivne 2021. godine.
Prošla godina tako nije, iako su prvi podaci o rastu investicija budili nadu, donijela baš nikakvu promjenu u strukturi domaćeg gospodarstva, niti je promijenila odnose među glavnim sastavnicama gospodarskog rasta. Hrvatska i dalje sve karte stavlja na potrošnju i opasno ovisi o turizmu.
Što se onda dogodilo s investicijama?
Što se dogodilo i koje su to investicije državni statističari precijenili, jesu li podbacila ulaganja države ili privatnog sektora te, što je još važnije, kakav je, primjerice, odnos investicija u opremu i zgrade? Ako su pale investicije u opremu, to znači manje ulaganja u tehnološki napredak, a time i u dugoročni rast i hvatanje priključka s tranzicijskim državama koje su odavno pretekle Hrvatsku.
Investicije u graditeljstvo sigurno nisu pale jer pokazatelji govore o povećanju ulaganja i obujma radova.
DZS ne pojašnjava toliki svoj promašaj
Kako se DZS-u dogodio toliki promašaj u procjeni, posebice kad je u pitanju posljednje tromjesečje prošle godine za koje su prognozirali rast investicija od čak 9,6 posto da bi na kraju imali pad od 1,7 posto? Sve su to pitanja na koja smo pokušali dobiti odgovore u Državnom zavodu za statistiku, ali oni na naš upit nisu odgovorili ni nakon dva dana.
Naravno da je pri prvim procjenama koje radi DZS nemoguće precizno utvrditi baš svaki postotak u gospodarskim kretanjima, zato i postoje naknadne revizije, ali je uz sve te olakotne okolnosti zbilja neobično da se rast od gotovo deset posto na kraju pretvori u pad od gotovo dva posto.
Podbačaj u premijerovoj ‘prilici generacije’
Dok se ne objave raščlanjeni podaci o investicijama u prošloj godini, neće se moći precizno reći ni kakav je utjecaj njihova stagnacija dugoročno imala na domaće gospodarstvo. Ono što je sigurno, podbacile su investicije koje su trebale biti prilika generacije, kako premijer Andrej Plenković naziva novac iz različitih europskih fondova.
U godini u kojoj je Hrvatska trebala uz novac iz višegodišnjeg proračuna puno izdašnije koristiti i novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost zapravo je potrošeno oko dvije milijarde kuna manje nego u 2021. godini, što je pad od oko 12 posto. I to nije nikakva procjena, nego podatak iz Vladinog službenog dokumenta – godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna.