Premijer se pita što bi to moglo nadmašiti njegove ovogodišnje uspjehe: 'Proveli smo 34.000 projekata za Slavoniju'
Prilično je nadahnuto hvalio Projekt Slavonija, koji prate repovi i promašaji
Premijer Andrej Plenković danas je u Pitomači na 14. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem ushićeno govorio o, kako on to vidi, uspjesima kontroverznog Projekta Slavonija i svoje Vlade općenito. Ustvrdio je, kako prenosi HRT, da je dosad za Slavoniju, Baranju i Srijem provedeno 34.000 projekata, a najavio je i uručivanje 36 novih projekata iz programa ruralnog razvoja u iznosu od 13,8 milijuna kuna.
Čitavu proteklu godinu ocijenio je izuzetno uspješnom kada se, kako kaže, gleda kroz optiku postavljenih ciljeva i zadataka. Istaknuo je da će Hrvatska za desetak dana postati članica schengenskog prostora i europodručja i time zaokružiti proces dublje integracije u Europsku uniju. Ustvrdio je i da “ovo što se sada ostvaruje, vrlo je bitno i referentno za Hrvatsku” te da ne zna što bi 2023. moglo biti toliko značajno, kao sva postignuća dovršena u 2022.
Želi još brže apsorbirati novac iz EU
Govoreći o tome da je Hrvatska krenula u provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekao je da je Hrvatska prije godinu i pol dana dobila pozitivan stav Europske komisije i odluku Vijeća EU o 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, a da smo dosad primili 2,2 milijarde ili 40% ukupnih sredstava koja su nam namijenjena do 2026. godine.
“Idemo s ubrzanim ritmom ispunjavanja svih kriterija kako bismo i ta sredstva apsorbirali u razdoblju koje je pred nama, da dodatno potaknemo razvoj, uložimo i u gospodarstvo, poduzetništvo, obrazovanje, promet, zdravstvo, energetsku učinkovitost, obnovu”, rekao je Plenković i dodao da su sve to sredstva osigurana još 2020. godine.
‘Spriječili smo poskupljenje struje i plina’
Osvrnuvši se opet na 2022. godinu premijer Plenković rekao je da smo živjeli u isprepletenim posljedicama COVID krize, u novim okolnostima krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, a koja je izazvala prehrambenu i energetsku krizu te inflatorni pritisak. “Spriječili smo poskupljenje struje, plina, smanjili troškove za građane i gospodarstvo kada je riječ o cijenama naftnih derivata”, kazao je i dodao da se sve to radi da bi “ekonomski i socijalni standard naših građana ostao takav da mogu proći kroz vrlo zahtjevan i kompleksan period”.
“Vanjska kriza uzrokovana je razlozima koji nisu naši. Nema nikog tko može ostati netaknut energetskom krizom. Nitko trenutačno ne može procijeniti koliko će ona trajati. Kada se suočavamo s takvom krizom, onda to zahtijeva od nas prilagodljivost, agilnost, adekvatnost u pronalaženju pravih rješenja za građane i gospodarstvo”, rekao je i najavio da će se danas uručiti 36 novih projekata iz programa ruralnog razvoja u iznosu od 13,8 milijuna kuna.
Razvikan, ali problematičan projekt
Inače, kako je Telegram u niz navrata pisao, razvikani Plenkovićev Projekt Slavonija trebao je usmjeriti milijarde na demografski, socijalni i ekonomski preporod tog dijela Hrvatske, ali ima niz problematičnih točaka.
Od toga kako su u projektu završile prastare investicije, iz vremena prije Plenkovićevog ulaska u Banske dvore, do već čuvene epizode s ulaganjem na Jadranskom, umjesto na Panonskom moru. Pritom pet slavonskih županija danas ima 136 tisuća stanovnika manje nego prije deset godina.