Amerika bi se mogla povući iz klimatskog sporazuma i svi blago paničare. Kako bi to uopće izgledalo
Nekoliko ključnih pitanja koja se otvaraju nakon Trumpove najave
U srijedu je odjeknula informacija da je američki predsjednik Donald Trump spreman povući Sjedinjene Države iz Pariškog klimatskog sporazuma. Radi se o sporazumu kojega je 2015. na summitu u Parizu potpisalo 195 zemalja.
Mediji su ovakve informacije objavili pozivajući se na visoke izvore. Gospodin Trump je pak na svom Twitteru najavio da će svoju odluku objaviti u sljedećih nekoliko dana. Cilj pariškog sporazuma bio je smanjiti emisije štetnih plinova kako bi se ograničio globalni porast temperature. Zemlje su pristale i obvezale se na uvjete sporazuma a do danas 147 zemalja je ratificiralo ugovor. BBC je pripremio pregled nekoliko pitanja koja se sada otvaraju.
I will be announcing my decision on the Paris Accord over the next few days. MAKE AMERICA GREAT AGAIN!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) May 31, 2017
1. Što Trump želi?
Gospodin Trump je već ranije klimatske promjene nazvao “prijevarom” koju je izmislila kineska vlada. Već tijekom svoje kampanje prošle godine najavio je da će poništiti klimatski sporazum jer je loš za američki biznis i to iz razloga jer strani birokrati mogu kontrolirati koliko energije proizvodi SAD. Njegove pristaše smatraju kako sporazum zaista ograničava Amerikance da rade sa svojim energetskim resursima što žele, a to je izuzetno važan sektor njihova gospodarstva. No, poanta sporazuma je da zemlje ograničavaju same sebe u emisiji štetnih plinova, a ne da nadgledaju ostale.
2. Koji je postupak izlaska iz sporazuma?
Ako Trump zaista odluči povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma, ključno je pitanje koje se nameće kako će on to napraviti. Sporazum predviđa rok od tri godine čekanja prije nego zemlja može dati obavijest o svom odlasku, onda se još na to dodaje 12 mjeseci i evo nas već u lipnju 2021. Moguće je čak i to da Trump više ne bude američki predsjednik, da mu istekne mandat, a ovaj proces još bude u tijeku. Alternatvino, on može deklarirati sporazum kao dokument koji treba dobiti odobrenje Senata. Obzirom da je tu većina Republikanaca, to bi mogao značiti kraj ovog sporazuma.
Ekstremnija opcija bi bila povući se iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama na čijim je temeljima nastala pariška konvencija. Radi se o dokumentu iz 1992. godine koji je dogovoren kada je Geoerge Bush bio predsjednik, ostao je i kada je predsjednik bio njegov sin George W. Bush, iako ni on nije bio neki veliki ljubitelj borbe protiv klimatskih promjena. Napuštanje te konvencije trajalo bi samo 12 mjeseci, ali bi moglo biti shvaćeno kao veći šamar u lice međunarodnoj zajednici.
3. Može li Amerika oteći samo tako?
Kako piše BBC-jev novinar Paul Rincon nejasno je kada i kako se točno Amerika planira povući iz pariškog sporazuma. Prema informacijama portala Axios mala ekipa na čelu s voditeljem Agencije za zaštitu okoliša Scottom Pruittom radi na detaljima načina na koji će se povlačenje izvršiti.
4. Je li važno ako SAD napusti sporazum?
Itekako je važno. Amerika je drugi po redu najveći proizvođač ugljičnog dioksida u svijetu, odmah nakon Kine. Prema odredbama pariškog sporazuma, oni su obećali da će smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto u odnosu na razine iz 2005., do 2025. godine. Ako Trump stvarno odluči da će Sjedinjene Države izaći iz ovog sporazuma, postoji bojazan da će to izazvati domino efekt, pa da će se tim primjerom povesti i druge zemlje. Analitičari smatraju da je teško vjerovati da ćr primjerice Kina ili Indija i drugi ostati pri odluci da će smanjiti razinu štetnog plina, ako Sjedinjene Države to ne moraju. No, govoreći za BBC nešto ranije, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je rekao kako će sporazum preživjeti bez obzira koju poziciju zauzme gospodin Trump.
5. Kakav je stav drugih zemalja?
Francuska vlada je poručila da će se postaviti “vrlo agresivno” po pitanju održavanja Pariškog sporazuma. Jedan od vodećih dužnosnika Europske unije rekao je kako je Europa spremna preuzeti vodstvo za borbu protiv klimatskih promjena. “Postoji mnogo snažnije očekivanje od naših partnera diljem svijeta, iz Afrike, Azije da bi Europa trebala preuzeti vodstvo u ovom nastojanju i mi smo spremni za to”, poručuje potpredsjednik Europske komisije Maros Sefcovic. Glasnogovornica njemačke vlade Ulrike Demmer je rekla da jedino može ponoviti dobro poznate stavove njemačke vlade,a to je da nedvosmisleno podržavaju klimatski sporazum iz Pariza i nadaju se da će se brzo provesti te da će SAD biti predana tom sporazumu.