Progovorio čovjek od najvećeg povjerenja Zelenskog. 'Želite znati kakvo je stvarno stanje na ratištu? Iskreno, zaglavili smo'
Kirilo Budanov kaže da je situacija 'jednostavno zapela'
Borbe u Ukrajini trenutno su na mrtvoj točki jer ni Ukrajina ni Rusija ne mogu značajno napredovati, rekao je šef ukrajinske vojne obavještajne agencije je Kirilo Budanov u intervjuu za BBC. Dok Kijev čeka naprednije oružje od zapadnih saveznika, Budanov kaže da je “situacija jednostavno zapela”.
Nakon što su ukrajinske trupe ponovno zauzele južni grad Herson u studenom, većina najžešćih bitaka vodila se oko Bahmuta, u istočnoj regiji Donjecka. Na drugim mjestima, čini se da su ruske snage u defenzivi, dok je zima usporila tempo ukrajinskih kopnenih operacija na bojišnici dugoj više od 1000 kilometara.
Budanov je rekao da je Rusija “sada u slijepoj ulici” te da trpi vrlo značajne gubitke, a vjeruje i da se Kremlj odlučio za još jedan krug mobilizacije rezervista. No, dodao je, ukrajinskim snagama još uvijek nedostaju resursi za napredovanje u više područja. “Ne možemo ih poraziti u svim smjerovima sveobuhvatno. Ne mogu ni oni nas. Jako se veselimo novim zalihama oružja i dolasku naprednijeg naoružanja”, rekao je Budanov.
Ne vidi stvarnu prijetnju iz Bjelorusije
Ranije ovog mjeseca, nakon niza ruskih vojnih neuspjeha, ukrajinski dužnosnici upozorili su na mogućnost još jedne kopnene ofenzive moskovskih snaga iz Bjelorusije početkom 2023. godine. Pritisak bi, rekli su, mogao uključivati drugi pokušaj zauzimanja glavnog grada Kijeva, a u njemu bi sudjelovalo nekoliko desetaka tisuća rezervista koji se obučavaju u Rusiji.
Budanov smatra da ruske aktivnosti u Bjelorusiji, uključujući kretanje tisuća vojnika, neće natjerati Ukrajinu da povuče svoje trupe s bojišta na jugu i istoku prema sjeveru. Budanov kaže da je nedavno vlak natovaren ruskim vojnicima stao na lokaciju u blizini bjelorusko-ukrajinske granice i vratio se nekoliko sati kasnije, sa svim vojnicima i dalje u njemu.
“Oni su to radili otvoreno tijekom dana, tako da to svi vide, čak i ako nas to zapravo nije zanimalo”, dodajući da dosad nije vidio stvarnu, neposrednu prijetnju od trupa u Bjelorusiji. “Trenutno ne vidim nikakve znakove priprema za invaziju Kijeva ili sjevernih područja iz Bjelorusije”, kaže Budanov.
Bitka za Bahmut kao da je Prvi svjetski rat
BBC je s Budanovim razgovarao u njegovom slabo osvijetljenom uredu nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin otputovao u bjeloruski glavni grad Minsk, prvi put nakon više od tri godine. Njegov posjet potaknuo je nagađanja da bi mogao pokušati uvjeriti tamošnjeg predsjednika Aleksandra Lukašenka, svog dugogodišnjeg saveznika, da pošalje bjeloruske trupe u Ukrajinu.
Bjelorusiju su ruske snage koristile kao lansirnu rampu za napade, ali Budanov vjeruje da bjelorusko društvo neće podržati daljnje sudjelovanje u ratu. Istovremeno, analitičari su doveli u pitanje razinu spremnosti bjeloruske vojske koja ima 48.000 regruta. “Zato predsjednik Lukašenko poduzima sve korake kako bi spriječio katastrofu za svoju zemlju”, rekao je.
Otkako su ponovno zauzele Herson, ukrajinske snage sudjeluju u brutalnim borbama s ruskim trupama oko Bahmuta, u rovovskom ratu koji se uspoređuje s Prvim svjetskim ratom. Za Rusiju bi zauzimanje tog grada značilo prekidanje opskrbnih linija Ukrajine i otvorilo joj put za napredovanje prema drugim ukrajinskim uporištima u Donbasu, uključujući Kramatorsk i Slovjansk.
Rusija neće moći održati silinu napada
Ofenzivu oko Hersona je, kaže Budanov, predvodila Wagnerova skupina – ruska plaćenička vojska. Vjeruje se da osnivač skupine Jevgenij Prigožin želi osvojiti grad kao politički plijen, usred rivalstva između visokih ruskih dužnosnika.
Rusija u međuvremenu provodi i nemilosrdnu zračnu kampanju od sredine listopada, gađajući kritičnu ukrajinsku infrastrukturu projektilima i bespilotnim letjelicama, ostavljajući milijune građana bez struje, grijanja i vode.
Budanov je rekao da će se udari vjerojatno nastaviti, ali je sugerirao da Rusija neće moći zadržati intenzitet napada zbog sve manjih zaliha projektila i nemogućnosti ruske industrije da ih obnovi.
Iran je oprezan sa slanjem projektila
Iako je Iran osigurao većinu bespilotnih letjelica korištenih u ruskim napadima, šef tamošnje obavještajne službe kaže da je dosad odbijao isporučiti projektile Rusiji, svjestan da će zapadne zemlje vjerojatno nametnuti nove restrikcije Teheranu, koji je već pod paralizirajućim sankcijama zbog svog nuklearnog programa.
Rat je za sada možda na mrtvoj točki, ali Budanov je nepopustljiv u tome da će Ukrajina u konačnici vratiti sav teritorij koji je sada pod okupacijom, uključujući Krim, poluotok koji je Rusija zauzela 2014. godine. Predviđa povratak Ukrajine na svoje granice iz 1991. godine, kada je proglašena neovisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza.