Prošli smo kroz novinske naslovnice i izvukli najvažnije stvari o kojima se u svijetu pričalo 2017.

Zadnji je dan 2017. godine pa smo prošli kroz naslovnice svjetskih medija i napravili pregled najbitnijih događaja o kojim se ove godine u svijetu pričalo. Godina je počela prisegom Donalda Trumpa za američkog predsjednika, krenuo je proces izlaska Velike Britanije iz Europske unije, svijetom je odjeknula katalonska borba za neovisnost, a Angela Merkel u Njemačkoj se borila sa sastavljanjem Vlade. Jedan od značajnijih momenata godine je i kampanja #MeToo u kojoj su tisuće žena otkrile kako su bile žrtve seksualnog zlostavljanja. Upravo je njih Time proglasio osobama godine.

COVFEFE DONALDA TRUMPA

Godina je počela prisegom 45. američkog predsjednika koji svojim potezima izaziva reakcije kako nijedan šef Bijele kuće prije njega. “Svađe, divlje optužbe, bezobrazan rječnik… Trumpov show se nastavlja i nitko ne može okrenuti glavu”, napisao je o njemu časopis Time. Proteklih 12 mjeseci pratila ga je ‘ruska afera’, odnosno hibridna upletenost Rusije u izbore s ciljem da ga se dovede na vlast. Nije uspio srušiti Obamacare, jer je na prepreke naletio u vlastitoj stranci, a na pomoć demokrata ionako nije mogao računati. Zid na granici s Meksikom nije podigao, na kraju je odlučio priznati Jeruzalem kao izraelsku prijestolnicu, suprotno želji i upozorenjima gotovo cijele međunarodne zajednice. Ne prestaje se svađati s medijima, a javnost i dalje zabavlja alternativnim činjenicama.

MARŠ RASISTA

Zastave Konfederacije, baklje, nacistička obilježja, antisemitski slogani obilježili su nasilne prosvjede bijelih nacionalista u američkom gradu Charlottesville. Jedna je osoba stradala u sukobu, a tri je dana Amerika čekala predsjednika Trumpa da odgovori na krizu koja je podijelila naciju. Na kraju je osudio obje strane.

DOVER AND OUT

Velika Britanija je na proljeće aktivirala proces razdruživanja s EU-om, nakon što je lani na referendumu izglasala izlazak iz Europske unije, London se odlučio za “hard brexit” i odredio da iz Unije izlazi 29. ožujka 2019. Sve do samog konca godine između Londona i Bruxellesa vodili su se pregovori o tri ključna elementa razdruživanja. Dogovor, koji je Europska komisija nazvala “džentlmenskim”, postignut je u zadnji čas.

KATALONSKA KRIZA

Najveću političku krizu u Španjolskoj otkako je u zemlju vraćena demokracija, izazvalo je nastojanje katalonske vlade da se izbori za neovisnost. Najbogatija španjolska pokrajina je u listopadu održala referendum o neovisnosti, protivan španjolskom ustavu i željama središnje vlasti, na koji se odazvalo samo 40 posto građana, a od njih je 90 posto glasalo “za”. Katalonske vlasti nisu uspjele dobiti podršku EU-a i međunarodne zajednice, a niti u samoj Kataloniji nisu uspjele ishoditi široku narodnu podršku za svoju neovisnost.

SALTO GODINE

Mjanmarska disidentkinja Aung San Suu Kyi, višegodišnja zatočenica tamošnjeg režima i dobitnica Nobelove nagrade za mir, bila je ikona otpora. Nobelovu nagradu dobila je 1991., Bono Vox i U2 su joj prije 17 godina posvetili pjesmu “Walk On”. U međuvremenu je postala čelnica mjanmarske vlade koja, na zgražanje javnosti koja ju je podržavala, danas okreće glavu od etničkog čišćenja Rohindža u njezinoj državi. UN i Sjedinjene Države progon manjinskih Rohindža, muslimana bez građanskih prava, smatraju genocidom. Njih je više od 655 tisuća izbjeglo u susjedni Bangladeš.

CAR JE ROĐEN

U godini u kojoj se obilježavalo sto godina od Oktobarske revolucije, Economist je objavio “Car je rođen!”. Rusija Vladimira Putina duboko je socijalno i ekonomski rascijepljena, ali na međunarodnoj je sceni Putin ove godine određivao i tempo i agendu: u Siriji je nadigrao Zapad, uzrokovao time nelagodu u SAD-u i u potpunosti ispunio svoju misiju da ponovno ojača ruski utjecaj. Sljedeće godine u ožujku Rusija izlazi na izbore, no već sada analitičari kažu da je pobjednik poznat te da bi bilo što osim pobjede Vladimira Putina bila senzacija.

SVI K’O JEDAN

Ovako su izgledale naslovnice kineskih denvnih novina na dan kada je Xi Jinping na 19. kongresu kineske komunističke partije dobio najvišu moguću počast uvrštenjem u povelju partije, priznanje koje je jedino utemeljitelj režima Mao Zedong dobio za života… Xi Jinping je na vlast stigao krajem 2012. U pet je godina akumulirao ovlasti na vrhu druge svjetske gospodarske sile, a uvođenje njegova imena i “misli” u statute partije sugerira da sada može dugo ostati na čelu države. Xi Jinping, kojeg je ugledni The Economist i prije toga nazvao “stvarnim najmoćnijim čovjekom na svijetu”, tako je samo dodatno učvrstio vlast.

#MeToo

U listopadu New York Times objavljuje priču u kojoj deseci žena iz filmske industrije optužuju moćnog producenta Harveyja Weinsteina za seksualno zlostavljanje. Weinsteinov slučaj bio je početak razotkrivanja prakse spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u središtu svjetske filmske umjetnosti. Afera se nije zaustavila na filmskoj industriji već se proširila izvan Hollywooda i Amerike. Istrage su počele u Europskom parlamentu i u Velikoj Britaniji. “Time” stoga za osobe godine bira hrabre žene koje su progovorile o seksualnom nasilju.

Uvjerljivi Macron

Strepila je Francuska od ovogodišnjih izbora u strahu od jačanja krajnje desnice i njezine prvakinje sučelila čelnica krajnje desnice Marine Le Pen, no na kraju je na čelo države bivši bankar, politički autsajder Emmanuel Macron. Iskoristio je rekordno nisku popularnost socijalista, afere republikanaca i zasićenost biračkog tijela političkim establišmentom i uvjerljivo je trijumfirao na francuskim predsjedničkim izborima u svibnju. S najmlađim francuskim liderom u zadnjih dvjesto godina koji za sebe kaže da nije ni lijevo niti desno u drugom krugu izbora, pokazala da val populizma koji je Europu zahvatio 2016. nije jenjao niti u ovoj godini, što se potvrdilo u Austriji ulaskom krajnje desnice u vladu 31-godišnjeg Sebastiana Kurza.

POČETAK KRAJA?

Nijemci su birali predsjednika države, izbori su bili u četiri važne savezne pokrajine i na kraju i najvažnije, u rujnu, izbori za Bundestag. Angela Merkel relativna je pobjednica izbora, ali s najlošijim rezultatom CDU-a od 1949. godine. Merkel je poljuljana, i mnogi su uvjereni da je riječ o početku kraja. Trenutno, spašava je još samo činjenica da njemačko gospodarstvo i dalje melje.

BUM JONG-UN

Sjeverokorejski vođa Kim Jong-un, kojeg Trump zove “malim raketnim čovjekom”, ove je godine lansirao prvi interkontinentalni balistički projektil sposoban dosegnuti tlo Sjedinjenih Država, a zatim i testirao jednu od najjačih bombi u povijesti, hidrogensku snage 120 kilotona, triput jaču od nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki. Trump mu je nakon toga s govornice Opće skupštine UN-a otvoreno zaprijetio da će ga “potpuno uništiti” nastavi li s time.

Terorizam

Od terorističkog napada na novogodišnjem slavlju u Istanbulu u kojem je poginulo 39 ljudi do napada na džamiju u Egiptu u studenome s više od 300 žrtava, svijet ni ove godine nije imao mira od terorizma. ISIS je počinio i naredio desetak krvavih napada u Pakistanu, Iraku, Siriji, Afganistanu, Egiptu, Somaliji i Britaniji. Na meti napada u kojima su pješaci gaženi automobilima našli su se Jeruzalem, London, Stockholm i Barcelona. U samoubilačkom bombaškom napadu Britanca libijskog podrijetla nakon koncerta Ariane Grande u svibnju u Manchesteru poginule su 23 osobe, a 500 ih je ozlijeđeno. Najmlađa žrtva imala je osam godina. Vozač kamiona iz Maroka 17. kolovoza kosio je ljude na La Rambli, pješačkoj trgovačkoj ulici u Barceloni. Ubijeno je 13 ljudi, a 130 ranjeno. U Londonu je u dva odvojena napada automobilima, u Westminsteru u ožujku i na Londonskom mostu u srpnju, ubijeno 12 ljudi. Zadnjeg dana listopada muškarac iz Uzbekistana zabio se kamionom među pješake u New Yorku. Ubio ih je osam.

POŽARI, URAGANI, POTRESI I LAVINE

Uragani, poplave, potresi, požari i lavine, prirodne katastrofe, ali i one uzrokovane ljudskim djelovanjem, i ove su godine uzele svoje. Ovogodišnja sezona atlantskih uragana bila je hiperaktivna, moćna i jedna od najrazornijih u povijesti. Najviše medijske pažnje izazvala su tri najjača – Harvey, Irma i Maria.

Zbog nezapamćene suše i velike vrućine Portugal su ove godine pogodile dvije serije smrtonosnih šumskih požara. U požaru u londonskom neboderu Grenfellu u lipnju poginulo je 70 ljudi, a gradskim vatrogascima trebalo je 60 sati da ugase pakleni toranj. U siječnju je lavina žive zatrpala 29 ljudi i sravnila sa zemljom hotel Rigopiano u talijanskom masivu Gran Sasso. Bila je to najsmrtonosnija lavina u Italiji u sto godina.