Protiv Hrvatske je u Strasbourgu pokrenut postupak jer Vlada taji cijenu ugovora Gotovinine obrane
Europski sud za ljudska prava pokrenuo je postupak na osnovu tužbe GONG-a
Na Europskom sudu za ljudska prava pokrenut je postupak protiv Republike Hrvatske zbog tužbe koju je podnio GONG nakon što nije dobio informacije o ugovoru između Vlade RH i američke odvjetničke Patton Boggs koja je zastupala hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača tijekom sudskog procesa u Haagu, a angažirana je kasnije i u nekim arbitražnim postupcima.
GONG tvrdi kako je Vlada RH, proglasivši ugovore tajnima, povrijedila njihovo pravo na slobodu izražavanja, te pravo na pristup informacijama od javnog interesa. Riječ je o pravu iz Članka 10. Europske konvencije o ljudskim pravima. Uz to, GONG je tužbu podnio jer smatra kako postupak kojim je odbijen njihov zahtjev za objavom sadržaja ugovora nije bio pravedan. Da je postupak protiv Hrvatske i formalno pokrenut priopćeno je s Europskog suda za ljudska prava.
Kako je GONG tražio informacije o Vlade RH
Još 2013. godine GONG je zatražio ovaj ugovor od Vlade RH. Tada je zahtjev nevladine organizacije obijen uz obrazloženje da je od 2011. ugovor klasificiran. Proglašen je tajnim, jer je Vlada ocijenila kako bi se objavom njegovog sadržaja mogli ugroziti interesi države.
GONG je do kopije ugovora pokušao doći i preko tadašnje Povjerenice za informiranje. Ona je donijela rješenje prema kojem je Vlada morala objaviti sadržaj ugovora s američkim odvjetnicima, budući da se radilo o trošenju javnog novca, odnosno odvjetnički troškovi podmirivani su iz državnog budžeta. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama upravo državne financije moraju biti transparentne i dostupne svima koji u njih zatraže uvid. U ovom slučaju to je bio GONG.
Sudska odluka protiv odluke povjerenice
Povjerenica je objasnila kako Vlada u odgovoru GONG-u nije uopće navela interesi koje države bi bili ugroženi objavom detalja ugovora s Patton Boggsom. Osim toga napomenula je kako je postupak pred Haškim tribunalom već bio okončan, te su u međuvremenu dijelovi ugovora bili i završili u javnosti. Zato doista više nije postojao razlog da ga se klasificira kao tajni dokument.
Međutim, Vlada se na tu odluku žalila. Visoki upravni sud poništava rješenje povjerenice za informiranje ocijenivši kako je Vlada dovoljno dobro preispitala opravdanost daljnje klasifikacije ugovora s američkim odvjetnicima.
Podijeljen stav sudaca Ustavnog suda RH
GONG se nakon toga obratio Ustavnom sudu RH. Taj sud odbio im je tužbu zaključivši kako Vlada RH i dalje ima pravo kao tajne klasificirati podatke o cijeni ugovora za davno završene usluge američkog odvjetničkog društva. Čak četvero ustavnih sudaca imalo je tada drugačije mišljenje. Mahom su tvrdili kako tajnost podataka ne smije sama sebi biti svrha, te kako ne vide zašto bi ugovor koji je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa SAD mogao ugroziti vitalne interese Republike Hrvatske.
Uslijedila je GONG-ova tužba Europskom sudu za ljudska prava. U njoj su upravo i istaknuta izdvojena mišljenja ovih sudaca, koji su se i pozvali na praksu samog Europskog suda za ljudska prava. Predstavnici GONG-a u povodu podnošenja tužbe sudu u Strasbourgu upozorili su da je odluka Ustavnog suda dalekosežna, te da bi iza nje Vlada u budućnosti mogla skrivati informacije o raznim međunarodnim lobistima koje angažira, odnosno o svemu što Vlada samostalno i bez mogućnosti propitivanja proglasi vitalnim interesima RH u domeni međunarodnih odnosa.
Pitanja za Vladu RH o tajnom ugovoru
Sada Europski sud za ljudska prava, koji je protiv Hrvatske pokrenuo postupak, traži od Vlade da odgovori je li svojom odlukom povrijedila GONG-ovo pravo na slobodu izražavanja, posebno pravo na dobivanje informacija. Vlada će morati objasniti je li to uplitanje o jedno od osnovnih ljudskih prava doista bilo opravdano i potrebno.
U Strasbourgu očekuju se i precizan odgovor Vlade RH o sudskoj proceduri u kojoj je utvrđeno kako GONG ne može dobiti klasificirani ugovor.
Ovaj postupak protiv Vlade RH Europski sud za ljudska prava pokreće jer se iznos ugovora za obranu generala Gotovine i Markača još uvijek ne zna. Doduše, dio medija je krajem prošle godine objavio podatke FARA-e (Foreign Agents Registration Act) prema kojima je Republika Hrvatska američkoj tvrtki Patton Boggs za usluge odnosa s javnošću, odnosno za lobiranje u SAD-u platila 3,7 milijuna dolara u 2015. godini, 7,2 milijuna dolara u 2016. godini te 6,7 milijuna američkih dolara u 2017. godini. Hrvatski porezni obveznici u posljednje tri godine platili su, prema ovom izračunu, najmanje 17,6 milijuna dolara, odnosno gotovo 114 milijuna kuna.