Protupožarni debakl: Vlada ignorirala kašnjenje u remontu i prijave da se umjesto kanadera servisira - direktorov auto

Unatoč svemu, prije samo mjesec dana su se Medved i Plenković hvalili sjajnom pripremljenošću za požarnu sezonu

FOTO: Pixsell / Telegram

Naravno da za ovakav kaos i bizarnu nepripremljenost države posebno ugrožene požarima nitko nije odgovoran, kao ni za manje-više, niti jedan debakl u Hrvatskoj. Premijer je tek, u bijeloj košuljici, s opožarenog područja poručio da je, eto, to tako s klimatskim promjenama i da je, eto, to tako s manjkom interesa za vatrogasce, jer su ljudi otišli u turizam. Jer ih, valjda, nije privukla plaća od pet tisuća kuna

Bilo je, kako i spada, radno i svečano. U nekoliko različitih županija, od sjevera prema obali, održana je međuresorna vježba “Sigurnost 22”, koja je trebala pokazati spremnost Hrvatske za ovogodišnju protupožarnu sezonu. Osim operativaca na terenu, radili su i lideri – u Divuljama je održana sjednica Koordinacije za sustav Domovinske sigurnosti, a na njoj je bila i jaka delegacije Vlade, premijer Andrej Plenković, ministar obrane Mario Banožić i ministar branitelja Tomo Medved.

Kao predsjednik Koordinacije domovinske sigurnosti, Medved je prikladno zaključio kako je “spremnost za protupožarnu sezonu vrlo visoka” i kako sve jamči da će se “svakom požaru pristupiti brzo i odlučno”. I premijer Plenković se topio od dragosti – u izjavi za medije kazao je održava vježba pokazala “koliko je funkcionalan Sustav domovinske sigurnosti i koliko je kvalitetna priprema za protupožarnu sezonu”.

Remont usred sezone

U tom trenutku je hrvatska protupožarna avijacija na raspolaganju imala jedva nešto više od polovice aviona – tri kanadera i tri air-tractora. Pet preostalih letjelica nisu se vratile s remonta. Taj trenutak, valja podsjetiti, bio je 10. lipnja – dakle, sam prag ljeta i požarne sezone.

Trideset i tri dana kasnije od Plenkovićeve “kvalitetne pripreme za protupožarnu sezonu”, u katastrofalnom požaru kod Šibenika izgorjelo je, po trenutnim podacima, 20 obiteljskih kuća, od čega 14 potpuno. Vatra je progutala i sedam gospodarskih objekata, šest brodica, tri automobila i jedan bager. Ljudskih žrtava, srećom, nije bilo. Požar kod Šibenika gasila su četiri kanadera i tri air-tractora. Ostali su još na remontu.

Umjesto aviona, remontirali automobile direktora?

Da se nešto čudno događa s remontom protupožarnih letjelica i da Hrvatska neće ni “kvalitetno” (Plenković), ni “vrlo visoko” (Medved) biti pripremljena za protupožarnu sezonu, odavno su ukazivali – mediji. U prilogu Nove TV je novinarka Ivana Pezo Moskaljov osmog travnja, dakle puna dva mjeseca prije radne i svečane vježbe “Sigurnost 22” upozoravala da bi Hrvatska u protupožarnu sezonu mogla ući epski nepripremljena, jer remont aviona nije gotov, a kad će – ne zna se.

Ukazala je i da je ministru Banožiću poslana prijava po kojoj se u hangarima Zrakoplovno-tehničkog centra doista radi remont, ali ne aviona – već automobila direktora ove tvrtke u državnom vlasništvu. Nije se dogodilo ništa, ne samo po prijavi, nego, s obzirom na ishod, očito ni po pitanju remonta protupožarnih letjelica. Ništa čudno – kako otkriva Jutarnji list, u vrijeme dok su avioni čekali na remont dio mehaničara je pušten na dva mjeseca na rad u – inozemstvo.

Tko bi pomislio da pet tisuća kuna nije dovoljno?!

Naravno da za ovakav kaos i bizarnu nepripremljenost države posebno ugrožene požarima nitko nije odgovoran, kao ni za manje-više, niti jedan debakl u Hrvatskoj. Premijer je tek, u bijeloj košuljici, s opožarenog područja poručio da je, eto, to tako s klimatskim promjenama i da je, eto, to tako s manjkom interesa za vatrogasce, jer su ljudi otišli u turizam. Doista, vrlo iznenađujuće – tko bi mogao pomisliti da se ljudi neće pomamiti za pet tisuća kuna mjesečno koliko iznosi plaća prosječnog vatrogasca početnika?

Nitko, naravno, nije odgovoran ni za zračni debakl u protupožarnoj zaštiti. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, 33 dana nakon što smo, eto, doznali kako se Hrvatska sjajno i temeljito pripremila za protupožarnu sezonu, sliježe ramenima i snuždeno govori novinarima kako “imamo to što imamo”, te kako ćemo nova dva kanadera moći kupiti tek 2026. godine.

Hoće li ralice za snijeg na remont u siječnju?

I tako, dok gore šume, kuće, brodovi i automobili, opet je za sve kriv virus. Ovaj, pardon – klimatske promjene, rad u turizmu i dug put do kupnje novih kanadera. No, ima i dobra vijest. Prvog kolovoza bi u zraku trebalo biti pet kanadera i pet air-tractora, jer će, valjda, konačno biti remontirani. Posljednji kanader bi, tvrdi se, trebao biti završen do 1. studenog.

Tada će Hrvatska, ne bude li novih kašnjenja, negdje u jedanaestom mjesecu moći punom snagom iz zraka udariti na požare. Požare koji, dobro je poznato, opasno haraju baš negdje na razmeđi jeseni i zime. Kako je krenulo, u siječnju bi mogli pisati o ralicama za snijeg. Kako su, baš tad, eto, na remontu.