Proučili smo program DP-a, teško je prepričljiv. Traže zaustavljanje ‘antihrvatskih medija’ i da u škole uđe ‘prava istina o 2. svjetskom ratu’
Prema programu, DP želi uvesti "domoljubni duh" u sve pore društva
Kroatizacija hrvatskog javnog prostora, uvođenje domoljubnog duha u sve pore društva, obračun s navodnim protuhrvatskim aktivnostima, učenje prave istine o Hrvatskoj u školama i ukidanje jugoslavenske kulturne matrice u javnom prostoru, glavne su ideološke odrednice programa Domovinskog pokreta, radikalne desničarske stranke koja vjerojatno ulazi u novu saborsku većinu.
U javno objavljenom predizbornom programu, dosad uglavnom ignoriranom, Domovinski pokret zamišlja i predlaže mjere za nacionalističku transformaciju društva, od školstva i kulture do medija i nacionalne sigurnosti, s naglaskom na povijesni revizionizam i obračun s preostalim dijelovima neovisnog građanskog društva poput medija, koje krive za demografski slom Hrvatske.
Revizija lektire i muzeji o ratu
Program DP-a pun je klišeja o razvoju gospodarstva, višem životnom standardu i boljoj prometnoj povezanosti, no u ideološkoj sferi DP iznosi neke sasvim konkretne prijedloge. Predlažu, recimo, zabranu usvajanja i udomljavanja djece istospolnim parovima, kao i izmjene zakona koji omogućavaju sklapanje istospolnih zajednica.
Dalje, DP želi uspostavljanje “tradicionalnog kršćanskog svjetonazora” u hrvatskim medijima, ne samo onima u državnom vlasništvu, te obavezno promoviranje domoljublja i vojske u udarnim medijskim terminima. U svakom većem gradu u Hrvatskoj, stoji u programu, žele otvarati muzeje Domovinskog rata, u kojima bi se građani mogli adekvatno informirati o velikosrpskoj agresiji.
Iz školske lektire žele izbaciti “moralno neprimjerene, sablažnjive i vulgarne knjige”, kažu DP-ovi stručnjaci, te se kroz reviziju udžbenika pobrinuti da djeca u svim dijelovima Hrvatske uče pravu istinu kakvu želi DP, recimo o Drugom svjetskom ratu. Traži se “revizija svih obrazovnih programa i udžbenika iz povijesti i drugih predmeta koji stvaraju neistinitu sliku o stvarnoj povijesti Hrvatske”.
Istinite informacije o 2. svjetskom ratu
Ističu kako udžbenici iz povijesti i nastavni programi za djecu nacionalnih manjina “čine nepopravljivu štetu čitavom hrvatskom narodu i njegovoj budućnosti, jer jedna cijela populacija ne dobiva istinite informacije i pravu sliku o položaju Hrvatske ni u Drugom svjetskom ratu, ni u Domovinskom ratu, ni u razdoblju komunističke diktature niti u razdoblju nakon Domovinskog rata”, pišu.
Koje su to istinite, a zataškane informacije o Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, za doba Pavelićevog NDH-a, DP zasad nije precizirao. “S druge strane, pripadnicima srpske nacionalne manjine dopušta se da generacijama uče još više iskrivljenu povijest bez gotovo ikakve mogućnosti da putem medija – koji također ne pronose istinite podatke u dovoljnoj mjeri – ili na bilo koji drugi način spoznaju tu zabludu na kojoj su obrazovani”, kaže DP.
Osim revizije povijesnog kurikuluma, predlaže se i ideološko prekrojavanje predškolskog obrazovnog sustava, kako bi se iz njega eliminirale “globalističke ideje koje roditelje ne žele”.
Kroatizacija na državnoj televiziji i radiju
Dalje, traži se “osnivanje vladinog povjerenstva koje će izvršiti analizu, a onda predložiti mjere kroatizacije programa državne televizije, kao i radija, i svih njihovih programa”.
DP želi naložiti reviziju dodjele sredstava za produkciju filmova, serija, knjiga, tiskovina i drugog sadržaja, s ciljem prestanka financiranja onih koji provode “očite antihrvatske djelatnosti”. Najavljuje se i revizija državnih dotacija za tjednik srpske manjine Novosti.
Također, Domovinski pokret želi osigurati da najpoznatija svjetska sveučilišta počnu zapošljavati hrvatske lektore, kako bi promovirali hrvatski jezik po cijelom svijetu. Za to će se pobrinuti tročlano Vladino tijelo, navode, te posebna nova zaklada koja bi osiguravala novac za plaće hrvatskih lektora na Oxfordu ili Yaleu.
Neovisni mediji prošli najgore
U političkom programu DP-a najgore su prošli neovisni mediji, koje stranački stručnjaci krive za demografsku katastrofu i širenje jugoslavenstva, te ocjenjuju da se nalaze pod kontrolom Srba. U poglavlju o nacionalnoj sigurnosti, hrvatske medije izravno optužuju za provođenje tajnih obavještajnih operacija, s ciljem rušenja Hrvatske.
“Djelovanje mnogih političkih i medijskih aktera ukazuje na to da je Hrvatska i danas predmet tajnih akcija. One su posebno izražene u medijskom prostoru koji je u Hrvatskoj značajnim dijelom u vlasništvu srpskog kapitala i u kojemu se često nastoji stvoriti slika o Hrvatskoj koja je na tragu ranijih ciljeva akcija KOS-a”, navodi se, čime se neke medije de facto optužuje za veleizdaju.
Mediji krivi za demografski slom
Kao rješenje za ovaj problem, DP navodi da je potrebno osigurati “postojanje medija koji će zastupati hrvatske nacionalne i strateške interese”, što proglašavaju jednim od ključnih aspekata nacionalne sigurnosti. Ostaje nejasno misli li DP uvoditi zakonske mehanizme kojima će privatne medije prisiliti na zastupanje određenih stavova, ili to žele provoditi kroz HRT i Hinu.
Za neovisne medije u DP-u kažu da su ustvari prikriveni Jugoslaveni koji svoju poziciju koriste kako bi promovirali pogubnu jugoslavensku estetiku, sport, estradu i kinematografiju. “Ideološka preferencija kojoj se ide ususret pod okriljem takozvane politike neovisnog medijskog prostora, redovito se pronalazi u neojugoslavenskom kadrovskom i duhovnom okviru”.
To guši čitav hrvatski javni prostor, kažu, a ovo bezvrijedno estetsko projugoslavensko duhovno ozračje, smatraju, “stvara okruženje koje rezultira demografskom katastrofom”.
Udarni termini za promociju vojske
O medijima se piše i u poglavlju o Hrvatskoj vojsci. “Mediji, posebno oni u državnom vlasništvu, u udarnim terminima moraju emitirati programe promocije služenja u HV-u i općenito emisije kojima se iskazuje i dokazuje domoljublje, te prestati demonizirati branitelje HV-a i kriminalizirati Domovinski rat”, navodi DP.
Osim toga, DP ima još nekoliko specifičnih prijedloga. Recimo, Leksikografski zavod Miroslava Krleže žele preimenovati u Hrvatski leksikografski zavod Miroslava Krleže, te napraviti reviziju programa Dubrovačkih ljetnih igara, kako bi taj festival, kako kažu, “vratili tradicijskim oblicima hrvatske baštine”.
Snažniju kroatizaciju sadržaja tražit će i od državne novinske agencije Hine, ali i od svih subjekata koji imaju doticaja s kulturom, turizmom i vanjskim poslovima, pišu.