Prvi intervju nove američke ambasadorice u Hrvatskoj. Evo što je za Telegram rekla o izbjeglicama i Siriji
Julieta Valls Noyes komentirala je važna politička zbivanja u regiji i svijetu
Nakon 23 godine od priznanja u Republiku Hrvatsku stigla je prva žena veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država. Julieta Valls Noyes karijerna je diplomatkinja. U prošlih tjedan dana novinari Telegrama dva su puta razgovarali s veleposlanicom Noyes. Prvi put na ugodnoj večeri u rezidenciji na Tuškancu, gdje je veleposlanica okupila glavne urednike relevantnih hrvatskih medija, te nekoliko dana kasnije kada smo na istom mjestu, uz odlične kolače od vanilije, odradili njezin nastupni intervju za hrvatske medije.
Noyes, njegovana i uglađena dama, bitno je drukčija od većine svojih prethodnika u Hrvatskoj, a ovo pišemo bez namjere da uvrijedimo niz istaknutih i sposobnih američkih veleposlanika u Zagrebu. Ona ima stanovitu toplinu u komunikaciji, što je očito genetski predodređeno njezinim podrijetlom. Kći je kubanskih imigranta (zgodno za raspravu o sadašnjem stanju u većem dijelu Europe) što i ona naglašava. “Moj izbor ulaska u američku diplomatsku službu bio je, zapravo, vraćanje duga velikoj zemlji koja je primila moje roditelje i omogućila mojoj široj obitelji normalan život i priliku za uspjeh u životu”, napominje u prvom velikom intervjuu za Telegram.
Život u Latinskoj Americi
Roditelji su, dakle, emigrirali s Kube 1960. a njezin otac, koji je već tada studirao u Americi, radio je kasnije u karijeri za veliku korporaciju pa je gospođa Noyes, od desete godine do faksa (formativne godine), živjela u nizu država središnje i Južne Amerike: Brazilu, Ekvadoru i Venezueli. Savršeno govori španjolski što su čuje kad pravilno izgovara ono dugo sszz.
“Karijera u diplomaciji bila je sasvim prirodan nastavak takvog života što sam učinila odmah nakon završetka fakulteta”, kaže veleposlanica. “To baš i nije uobičajeno. Imala sam 21 godinu”, objašnjava jer karijere u diplomatskoj službi ljudi se prihvaćaju nakon desetak godina posla u drugim branšama.
“Nikad nisam zbog toga požalila. To je savršeno iskustvo”, dodaje. U Hrvatsku je stigla sa suprugom, friško umirovljenim diplomatom State Departmenta, i psom Zacom, slatko introvertiranim biglom u zrelim godinama koji voli, kaže sama vlasnica, operirati oko kanti za smeće. Gospođa i gospodin Noyes imaju troje djece. Svatko do njih rođeno je u drugoj državi.
Gospođi Noyes ovo je prvi veleposlanički mandat. Ali, definitivno nije diplomatski “rookie”. Svatko tko uloži malo truda i pročita njezine ekstenzivne bilješke iz Vatikana (objavljene na Wikilekasu) vidi da je riječ o dobro informiranom profesionalcu, dubinskog pregleda stanja, te svakako zabavnom i duhovitom piscu.
Zbog toga smo je upitali kakvo je njezino mišljenje o odluci pape Franje da uspostavi mješovite komisije Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve o kanonizaciji pokojnog kardinala Alojzija Stepinca? “Ne bih se usudila nagađati oko namjera pape Franje”, oprezno je odgovorila.”Isključivo je odluka Vatikana koga proglasiti svetim”, nastavila je i kazala da “sa zajamčenim dobrim namjerama koje će Sveta Stolica i sve zainteresirane strane unijeti u taj proces, sigurna sam da će ishod biti dobar. Ali nije na meni nagađati tko će i kada biti proglašen svetim. To nije stvar o kojoj sam u poziciji govoriti”.
Orbanova žica
TELEGRAM: Je li podizanje ograda i zatvaranje granica rješenje za izbjegličku krizu s Bliskog istoka? Ono što radi mađarski premijer Orban?
AMBASADORICA NOYES: Gledajte, situacija se mijenja svakog trenutka. Stoga je osobito teško procijeniti kakvo će stanje biti sutra ili za nekoliko dana. Očito, ovo je vrlo ozbiljna kriza koja traži i vrlo ozbiljan odgovor. Mislim da je suštinski važno shvatiti kako ovo stanje ne može riješiti samo jedna država. Potrebna je sveobuhvatna i koordinirana akcija niza država da bi istodobno uklonili pravi uzrok ove migrantske krize te humanitarne posljedice za migrante i izbjeglice, a koje nastaju u vezi s time. Na tome treba raditi veliki broj država kako bi se pronašlo održivo rješenje za sve.
TELEGRAM: Niste mi odgovorili na pitanje o podizanju ograde na mađarskoj granici?
AMBASADORICA NOYES: Sve zemlje, sasvim jasno, imaju pravo štititi sebe i svoje granice. No, posljedice ove migrantske krize nadilaze mogućnosti koje ima samo jedna država. Kako sam rekla, ovo se može riješiti samo širim pristupom niza država koje će onda pokušati donijeti trajno rješenje.
TELEGRAM: Protivnici otvorenih granica i prolaska izbjeglica tvrde da se među njima kriju teroristi Islamske države. Kolika je opasnost od toga?
AMBASADORICA NOYES: Situacija se stalno mijenja. Puno stvari ne znamo. Vidljivo je da su sirijski migranti uglavnom pripadnici sekularne srednje klase koji bijegom spašavaju vlastiti život. Nemoguće je potvrditi da su među njima ubačeni I pojedinci koji imaju zle namjere. No, kao odgovorne države i demokracije mi svi moramo biti u stanju odgovoriti na humanitarne izazove ove krize baš kao i na njene uzroke, ali i na sve druge mogućnosti koje se mogu pojaviti.
Američki stav
TELEGRAM: Dojam je da se Amerika ne želi značajno angažirati oko ove krize. Zašto?
AMBASADORICA NOYES: Mi puno radimo da bismo riješili ovo stanje. Od početka krize alocirali smo 4,5 milijardi dolara za humanitarne potrebe migranata iz Sirije. Pokušavamo djelovati na uzroke, dakle, na oružani sukob u Siriji koji je doveo do velikog vala iseljavanja. Istodobno, SAD je najveća država primateljica migranta na svijetu. Tako je već godinama. Dodatno, predsjednik Obama najavio je i povećanje kvota useljavanja za 2016. i 2017. Ali sve ovo što se zbiva, a to sam već ranije rekla, zahtijeva koordinirano djelovanje velikog broja država.
TELEGRAM: Kancelarka Merkel predvodi akciju država EU-a koje žele zaustaviti migrante u Turskoj. Mislite li da taj plan može uspjeti?
AMBASADORICA NOYES: Vjerujem da Njemačka i Turska imaju jako važne uloge kada je riječ o izbjegličkoj krizi. Isto tako, Libanon i Jordan. I druge zemlje na tzv. migrantskoj ruti. Primjerice, Italija ili Grčka, a zatim i Bruxelles kao središte EU-a. Svi se moraju uklopiti u mozaik šireg rješenja ove krize.
TELEGRAM: Ideja je da Turska, uz obilnu financijsku pomoć EU-a, bude hot-spot. Što o tome mislite? Je li to izvedivo?
AMBASADORICA NOYES: Ne želim spekulirati kakvo će biti rješenje ili što će se dogovoriti Turska i Njemačka. Sve uključene države moraju razgovarati i donijeti odgovorne odluke za rješenje izbjegličke krize.
TELEGRAM: Hrvatska je Vlada, zbog politike propuštanja izbjeglica, na udaru oporbe i predsjednice države. Kako se, prema vašem mišljenju, Milanovićeva Vlada nosi s krizom?
AMBASADORICA NOYES: I ja sam dijete imigranata. Moji su roditelji kao izbjeglice stigli s Kube u Sjedinjene Države. Kao američki diplomat, kao osoba i kći migranata, imam veliko poštovanje prema suosjećanju koje je Hrvatska pokazala u odnosu prema izbjeglicama. Tretirate ih kao ljude. Hrvatska se sjeća svoje nedavne povijesti i nedaća koje su vas zadesile kao posljedice ratova na ovim prostorima.
TELEGRAM: Slažete li se s onima koji kažu da je Orbanovo podizanje žice na granici s Hrvatskom uplitanje u izbornu kampanju?
AMBASADORICA NOYES: Moram se vratiti na ono što sam vam ranije kazala. Ova situacija zahtijeva razgovore i dijalog. Neću ulaziti u motive koji su doveli do definiranja odgovora bilo koje osobe na ovu krizu. To je nešto što bi hrvatske vlasti morale raspraviti s Mađarima.
TELEGRAM: Nekako se provlači teza da žica na granici nije samo zbog migranata iz Hrvatske nego i zbog želje Mađara da promjenom vlade u Hrvatskoj što bezbolnije s HDZ-om riješe spor oko Ine. Amerika je bitno angažirana oko toga. Ima li išta novog?
AMBASADORICA NOYES: Rasplet prijepora između Ine i Mola trebao bi ići u smjeru koji bi Hrvatskoj osigurao poziciju regionalnog energetskog središta što je, zapravo, i sudbina vaše zemlje. Istodobno smatram da bi bilo jako važno postići rješenje za Inu koje bi bilo prihvatljivo za obje strane, hrvatsku i mađarsku. Znamo da to nije jednostavno jer je taj prijepor složen. Mi smo, u dobroj vjeri, ponudili usluge posredovanja, odnosno predložili smo američkog posrednika u pregovorima Hrvata i Mađara. Ipak smatram da, u konačnici, rješenje moraju zajednički predložiti obje strane, Ina i Mol. Mi ih ohrabrujemo da nastave pregovore kako bi se pronašlo to zajedničko rješenje.
TELEGRAM: Je li Sjedinjenim Državama prihvatljiva varijanta da ruski Gazprom kupi Mol pa time i Inu? Naime, vaš kolega, ruski veleposlanik u Hrvatskoj, nedavno je opet najavio takvu mogućnost?
AMBASADORICA NOYES: Ne želim se izjašnjavati oko toga što je prihvatljivo ili nije prihvatljivo kada je riječ o poslovanju tvrtki. Ono što je važno reći da postoji dogovor SAD-a i EU-a o nužnosti diversifikacije europskog energetskog tržišta u pogledu smjerova dopreme energenata, opskrbe energentima i posebice izvora tih energenata. Situacija, u kojoj je ruski Gazprom glavni opskrbljivač većeg dijela Europe i može značajno utjecati na spomenuto tržište, razlog je da o tome suštinski promislimo. Strateški, glavni cilj dogovora SAD-a i EU-a o diversifikaciji europskog tržišta energije, osim ranije spomenutih stvari, jest i smanjenje ovisnosti o izvorima energenata iz Rusije.
Rusi u Siriji
TELEGRAM: Sjedinjene Države su jako kritične zbog ruske vojne akcije u Siriji. Ipak, ne postoji jasna osuda onoga što Putin radi nego se niz država pridružio Rusima u akciji. Što to znači za Sjedinjene Države?
AMBASADORICA NOYES: Mislim da nema dvojbe da je Rusija, u pogledu onoga što govori i onoga što zapravo provodi u Siriji, dodatno zakomplicirala stanje na terenu. Moskva tvrdi da se pokušava boriti protiv Islamske države i pripadnika njenih terorističkih postrojbi. Ali u stvarnosti 90 posto ciljeva koje su Rusi gađali iz zraka, povezani su s protivnicima režima sirijskog predsjednika Bašara al Asada. Način na koji se Rusija uključila u ovaj sukob potencijalno prolongira održanje Asadova režima i komplicira stanje u Siriji. Pristup Sjedinjenih Država je drukčiji: koalicija od 65 država djeluje protiv Islamske države i trudi se osigurati dugoročno političko rješenje u regiji. Predsjednik Obama je rekao da se okončanje rata u Siriji i uništenje Islamske države ne može postići isključivo vojnim sredstvima. Rješenje mora uključiti i diplomatsku komponentu.
TELEGRAM: Hrvatski dužnosnici, primjerice šef Vlade Milanović i šefica diplomacije Pusić, kažu da Putin možda i može pomoći. Kako to komentirate?
AMBASADORICA NOYES: Nije da se ne slažem s mogućnošću da bi Rusija mogla imati konstruktivnu ulogu u Siriji. Razgovaramo s Moskvom i nastavit ćemo s razgovorima o tome kako da pronađemo najbolji način da oni pridonesu rješenju krize. Ali važno je da se Rusija ponaša na način koji nije drukčiji od onoga što govore: da je njihov cilj poraz Islamske države. Nadam se da će razgovori promijeniti rusko ponašanje i da će, umjesto podrške Asadovu režimu, pomoći porazu Islamske države.
Sasvim optimistična
TELEGRAM: Ne želim biti pesimističan, ali vaš mandat u Hrvatskoj započinje u trenutku kada u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji divlja kriza zbog vala migranata i izbjeglica. Ne zaboravimo i skore izbore. Zatim, u Crnoj Gori policija demontira prosvjede prosrpskih demonstranata, u Beogradu bijesne zbog izjava šefa SANU-a o tome da su izgubili Kosovo. Lider Republike Srpske Dodik ponavlja da je nužno ujedinjenje sa Srbijom. Nije baš da čovjek bude optimističan…
AMBASADORICA NOYES: Oduševljena sam i sretna zbog dolaska u Hrvatsku. Moram reći da je mjesto veleposlanice SAD-a u Hrvatskoj i ostvarenje mog sna. Bila sam u Hrvatskoj 2012. s tadašnjom državnom tajnicom Hillary Clinton i obećala samoj sebi da ću se opet vratiti. Puno je posla. To je istina. Ovo su izazovna vremena zbog izbjegličke krize, parlamentarnih izbora i pitanja oko energetike. U kontaktu sam s kolegama veleposlanicima u Sloveniji, Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Mađarskoj. Dijelimo informacije i razmišljanja te vjerujem da puno ljudi dobre volje, ne samo američkih diplomata, ima izglede postići dobra rješenja za niz izazova koji su pred nama.
TELEGRAM: Neki od hrvatskih medija tvrde da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zagovara ideju o povezivanju Jadrana i Baltika jer je to američka strategija izolacije i obrane od Rusije. Je li to, zaista, tako?
AMBASADORICA NOYES: Kako ja razumijem stvari, zbog toga postoji NATO. Oko strateških pitanja odnosa s Rusijom, primjerice opskrbe energentiima, surađujemo s našim partnerima u Sjevernoatlantskom savezu i Uniji. Isto tako, surađujemo s Rusijom oko važnog nuklearnog sporazuma s Iranom ili eliminacije kemijskog oružja u Siriji. Radimo s Rusijom kada su oni spremni za suradnju. Ali isto tako bavimo se pitanjima oko neprihvatljivih postupaka Rusije poput onih u Ukrajini. Želimo ih ohrabriti da se pridržavaju međunarodnih standarda, da ne mijenjaju međunarodne granice uz uporabu sile te da budu vjerodostojni u provedbi međunarodnih standarda kojima su države poput, primjerice, SAD-a ili Hrvatske, snažno privržene.
Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 24. listopada 2015.