Putin i krv demokracije. 'Cijela će država biti raskomadana pred vašim očima, a vi ćete svi plakati i reći: 'Tako mi je žao Ukrajinaca''
Neki ukrajinski dužnosnici vjeruju da je vjerojatniji način za kraj rata politička nestabilnost u Moskvi
Gotovo dvije godine od početka rata s Rusijom, nade u pobjedu kao da su sve manje, a Ukrajina se bori da ne izgubi još dijelova svojeg teritorija. Nitko ne zna koliko će još godina ratovanja morati preživjeti prije no što Rusiju otjera sa svojeg područja i zaustavi bombardiranje gradova.
“Trenutno je pobjeda na bojnom polju vrlo malo vjerojatna. Ovaj bi rat mogao trajati godinama. Rusija ima resurse za to i njihov narod će to podnijeti”, rekao je pukovnik Roman Kostenko, vojni zapovjednik i član Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajne poslove ukrajinskog parlamenta.
Putinova vojska nije iscrpljena
Iako mjesta za veći optimizam gotovo da i nema, nema ni govora o predaji Rusiji. Putin je pokazao da ga dugotrajne borbe nisu iscrpile koliko se to očekivalo, piše The Times.
“Trebali bi se nadati najboljem, ali pripremiti se za najgore. To je realnost”, rekao je 27-godišnji Svjatoslav Juraš, najmlađi ukrajinski zastupnik i vojnik. “Kad vidite crte bojišnice, kad vidite žrtve koje imamo, bitke koje smo prisiljeni voditi na svakom koraku, jasno je da ćemo ovdje biti još dugo”, kazao je nakon što se s bojnog polja vratio u Kijev.
Moskva je pojačala proizvodnju oružja, a tvornice rade danonoćno. Kremlj je uspio popuniti svoje snage mobilizacijom i novačenjem. Vjeruje se da su njihovi gubici ogromni te da su izgubili gotovo 90 posto vojske koju su imali u vrijeme napada na zemlju. Ukrajinski generali navode da je Rusija u ofenzivi na istoku zemlje i da su prisiljeni smanjiti neke vojne operacije zbog nedostatka topništva. “Ne možemo odgovoriti na sve ruske napade. To frustrira”, rekao je Juraš.
Ogroman broj žrtava u Ukrajini
Razmjeri ukrajinskih žrtava su ogromni i to više nitko ne pokušava sakriti. “Više čak ni ne dajem pozivne znakove novim momcima. Većina njih ne traje dugo”, rekao je ukrajinski vojnik u regiji Harkiv. “Sve je moglo biti puno bolje za Ukrajinu da su zapadne zemlje pružile odmah Kijevu potrebnu vojnu pomoć”, rekao je Mihailo Podoljak, glavni savjetnik predsjednik Volodimira Zelenskog.
“Kad u mjesec dana trebate određenu količinu oružja, a dobijete je za osam mjeseci, onda se tih osam mjeseci fizički nemate s čime boriti”, rekao je. Navodi da zapadne demokracije još nisu uspjele u potpunosti shvatiti prijetnju koju ruski predsjednik Vladimir Putin predstavlja međunarodnoj sigurnosti. Upozorava i da bi bilo poniženje za SAD ako Kremlj izađe kao pobjednik ovog rata.
“Putin je okusio krv demokracije, ne samo u Ukrajini, nego u širem smislu. Sve dok ne bude uništen, on će nastaviti”, rekao je ne skrivajući frustraciju zbog zastoja koji se dogodio u Washingtonu vezano uz odobrenje nove vojne pomoći Ukrajini, u vrijednosti od 60 milijardi dolara.
‘Država će biti raskomadana’
Budućnost vojne pomoći Europske unije također je upitna nakon što je Mađarska, najbliži ruski saveznik na kontinentu, stavila veto na paket od 50 milijardi eura.
“Cijela će država biti raskomadana pred vašim očima ako se ne postigne nikakvo rješenje — a vi ćete svi plakati i reći: ‘Tako mi je žao Ukrajinaca koji sada nemaju svoju državu jer su masakrirani. Održimo im koncert’. Ako vam se to sviđa, mi nismo protiv toga. Vrlo humanitarno”, sarkastično je rekao Podoljak.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je kako ne vjeruje da će Washington napustiti Kijev u borbi protiv “sila zla”.
Nikakvo oružje ne može izbaciti Ruse
Kostenko se bori u regiji Herson. Kaže kako sumnja da bi bilo kakvo zapadno oružje sada moglo izbaciti Putinove trupe s njihovih jako utvrđenih obrambenih linija. “Mislim da trenutno ne postoji oružje koje može snažno utjecati na ishod rata. ATACMS (vojni taktički raketni sustavi) projektili ne mogu probiti njihove linije. Ratni zrakoplovi? Oni nam samo mogu pomoći da se donekle izjednačimo”, rekao je.
“Rečeno nam je da ćemo dobiti moderne avione F-16, ali F-16 su iz 1970-ih, a Rusija ima stotine borbenih aviona najnovije generacije. Ne razumijem kome je u glavi da možemo poraziti Rusiju s desecima F-16”, dodao je.
Ipak, ističe da je ukrajinska vojna obrana ove godine bila uspješna, s obzirom na situaciju na terenu. Navodi da je cilj Kijeva za sljedeću godinu izbjeći daljnji gubitak teritorija i obaviti što je više moguće napada na rusku mornaricu i kopnene snage.
‘Ne možemo si priuštiti ravnopravnu borbu’
“Ne možemo si priuštiti ravnopravnu borbu s Rusima – da idemo u napade kao Rusi, gubimo ljude kao Rusi ili regrutiramo ljude kao oni. Moramo tražiti način da izgubimo deset puta manje ljudi nego oni. To je jedini način na koji imamo šanse jer ćemo ostati bez ljudi brže od njih”, rekao je Kostenko.
Zelenski je nedavno kazao da je ukrajinska vojska zatražila mobilizaciju dodatnih 500.000 civila kako bi se suprotstavili ruskim napadima. Na početku ruske invazije bili su dugi redovi u uredima za novačenje jer su se ljudi željeli prijaviti za borbu. Do danas su mnogi od njih ubijeni ili ozlijeđeni, ili su iscrpljeni i Ukrajina se bori da im pronađe zamjenu.
“Mobilizacija je vrlo velik izazov”, rekao je Volodimir Fesenko, ukrajinski politički analitičar. “Mnogi Ukrajinci su domoljubi, ali se u isto vrijeme boje za svoje rođake, za svoju djecu i ne žele da se oni bore”, dodaje.
Rusija povećava broj zračnih napada
Kijev živi mješavinu svakodnevice i trenutaka užasa. Danju se vide prizori božićnih sajmova sa svjetlima i nasmijanim mnoštvom u kafićima i prometne gužve. Noću se čuju sirene za zračnu uzbunu jer Rusija povećava broj napada nakon nekoliko mjeseci relativnog mira.
Nedavno se grad probudio u 3 sata ujutro jer je kijevska protuzračna obrana oborila deset ruskih balističkih projektila. Ostaci s jednog od njih srušili su se na stambeni blok, ozlijedivši više od 50 ljudi. Ruski dronovi ponovno su udarili u stanove, izazvali požare i ozlijedili dvije osobe.
U toj situaciji ne pomažu ni glasine o neslaganju Zelenskog i čelnika oružanih snaga generala Valerija Zalužnjeg koji je prema anketama postao popularniji od predsjednika zemlje. Neki Ukrajinci vide Zalužnjeg kao budućeg predsjednika, iako general nije izrazio namjeru da se bavi politikom.
Ima li raskola?
“Nema izravnog raskola, ali postoje napetosti i postoji razumijevanje da si sada ne mogu priuštiti sukob jer trebaju raditi zajedno za interese zemlje”, navodi Fesenko. Neki ukrajinski dužnosnici vjeruju da je vjerojatniji način za kraj rata politička nestabilnost u Moskvi, koju je izazvao ogroman broj žrtava u ratu.
“Prva stvar koju naučite kada naučite rusku povijest je da nestabilnost u Rusiji nije nemoguća. Moskvu mogu zauzeti samo sami Rusi. Ima dosta presedana u kojima su Rusi mijenjali ili uništavali svoju vladu”, navodi Juraš.