Raspudić svim silama opravdavao suludu Buljevu ideju, Hajdaš Dončić: 'Ovo je ključni problem'
U 'Otvorenom' se razgovaralo o migrantskoj krizi
Povećani pritisak migracije na vanjske granice Europske unije bila je glavna tema rasprave u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Nino Raspudić, Karlo Ressler, Siniša Hajdaš Dončić i Igor Peternel razgovarali su o tome hoćemo li vidjeti smanjenje broja migranata, kako osigurati sigurnost hrvatske granice i kako izbjeći eskalaciju krize.
Na pitanje o tome kako gleda na organiziranje seoskih straža, saborski zastupnik Mosta, Nino Raspudić odgovorio je kako se radio o samoorganizaciji. “Ono što je Miro Bulj prvo rekao je da poziva nadležne institucije da začepe granicu, a ako se ovo nastavi, poveća i eskalira da će se ljudi morati samoorganizirati. Samoorganiziranje je obrana vlastitog života, sigurnosti vlastite obitelji, svoga susjeda i imovine je nešto što je zakonito. On je pozvao nadležne institucije da zatvore granicu”, rekao je.
‘Dobili smo izvješće o migracijama’
“Mi imamo golemi problem. Dobili smo izvješće o stanju ilegalnih migracija koje ćemo u četvrtak diskutirati u Saboru i to izvješće je zastrašujuće. Možemo poslije konkretno, kako o brojevima, tako i o pokušaju relativizacije u tom izvješću. Žele nas uvjeriti da to nije tako strašno, a brojevi doista jesu strašni. Dan nakon je krenula hajka na Miru Bulja, ali sljedeći dan je došla vijest da su u međusobnom oružanom obračunu migranata u Srbiji poginule tri osobe”, rekao je.
“Pet Pakistanaca koje se povezuje s tim obračunom, uhićeno je u Zagrebu i to na području Trešnjevke gdje živim. Situacija je alarmantna i smatram da o tome treba ozbiljno razgovarati”, dodao je.
‘Ovaj problem je zakuhala Europa’
Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost, kaže da je ideja seoskih straža neprimjerena te da taj posao u demokratskoj zemlji radi policija. “Seoske straže ne mogu riješiti ovaj problem. Ovaj problem ne može riješiti ni Hrvatska sama. Ovaj problem je zakuhala davno i Europa i Zapad, tzv. razvijeni Zapad koji je većinu migranata ostavio na cjedilu”, rekao je.
Ustvrdio je kako je Hrvatska na migrantskoj ruti u funkciji “protočnog bojlera” te upozorio da trenutno “u principu ne postoji nešto što se zove EU”. “Njemačka ima neku svoju politiku, Francusku svoju, Danska ima svoju. Tu Hrvatska osobito zbog okruženja, a to su BiH i Srbija, kojima EU nije propisala mrkvu i batinu, koje imaju bezvizne režime s određenim zemljama, nažalost ne možemo puno pomoći”, kaže.
Upozorio je kako postoje kanali preko kojih Hrvatska može zatražiti pomoć, ali i da ključni problem predstavljaju niske kazne za slučajeve krijumčarenja kojih je u Hrvatskoj zabilježeno 347, a njih 84 posto je uvjetno osuđeno do godinu, dvije i novčanom kaznom do 10 tisuća eura. “To nije normalno”, zaključio je.
‘Imat ćemo 100.000 prelazaka’
Eurozastupnik Karlo Ressler istaknuo je da je Hrvatska policija uspjela zaustaviti kretanja u Brodsko-posavskoj županiji te da tema migracije u brojnim raspravama izaziva pažnju. “Nema nikakve dileme da je ovo tema koja od 2019. godine u brojnim raspravama izaziva pažnju. Nema nikakve dileme da je Hrvatska na nevjerojatnom snažnom migracijskom pritisku, na jedinoj pravoj kopnenoj ruti koja ide prema Europi”, rekao je.
“Na tzv. zapadno-balkanskoj ruti, praktički, kroz ovu godinu ćemo imati broj prelazaka preko 100 tisuća. To su brojevi koji su zabrinjavajući, to su brojevi na koje će se upozoriti i o kojima će se raspravljati. Ne postoje magična rješenja za ovakve globalne fenomene”, ustvrdio je.
‘Vrhunac vala je trenutno iza nas’
“Vrlo vjerojatno je vrhunac trenutnog vala iza nas, međutim, to ne znači ne trebamo i dalje nastaviti ulagati, kao što se i ulagalo od 2016. godine u Hrvatsku policiju s EU fondovima, protiv čega je SDP bio u više navrata u Europskom parlamentu. Svjedočili smo različitim pokušajima orkestriranih blaćenja Hrvatske policije i hrvatske Vlade u brojnim plenarnim raspravama gdje smo morali braniti Hrvatsku policiju od takvih napada koji su dolazili, prije svega, da budem iskren, iz pozicije političke grupacije zelenih i drugih radikalno lijevih grupa”, kaže.
Igor Peternel iz Domovinskog pokreta objasnio je kako su ljudi zabrinuti za vlastitu sigurnost te da očajavaju. “Lako je gospodinu Ressleru reći da bi se trebali svi skupa kloniti takvih razbacivanja. Međutim, to objasnite ljudima kojima je svakodnevno ugrožena imovina, koji očajavaju, koji osjećaju zabrinutost za vlastitu sigurnost. Njima je potrebno to objasniti, zbog čega ne mogu osjećati onu sigurnost kako su imali svih ovih godina, nego sad moraju se suočavati s nekim ugrozama za koje smatraju da to nije potrebno”, rekao je.