MUP-ov šef za granice: 'Palili smo svjetla, letjeli letjelicama, puštali zvučnike da psi laju. Sve samo da se ne bacaju u tu Savu'
Ničeno je komentirao migrantsku krizu
U razgovoru za radijsku emisiju “U mreži Prvog” Hrvatskoga radija, Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a, iznio je podatke o značajnom porastu nezakonitih prelazaka granice u Hrvatskoj ove godine. Prema njegovim riječima, hrvatska policija je zabilježila 54.593 prelaska, što predstavlja povećanje od čak 140 posto u usporedbi s prošlom godinom.
U Emisiji se također analiziralo uvođenje nadzornih točaka slovenske policije na granici s Hrvatskom, a uz Ničena, gosti emisije su bili Domagoj Hajduković, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove i Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu.
Ničeno je istaknuo potrebu za nastavkom policijskih kontrola, iako je Hrvatska nedavno postala dijelom Schengenskog prostora. Ničeno je izvijestio da su zajedno sa slovenskim kolegama analizirali lokacije na kojima se najčešće događaju nezakoniti prelasci granice i poduzeli zajedničke ophodnje na tim područjima. Istaknuo je da su se policije obje zemlje fokusirale na točke koje su prema analizi rizika bile najranjivije na takve prelaske. “Po toj analizi rizika su se i sad već izdvajali ljudi na punktovima, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji”, istaknuo je Ničeno.
Smirivanje slovenske javnosti
Također je naglasio da ova mjera nema veze s uvođenjem unutarnjih kontrola na granici, što bi zahtijevalo obavijest država članica i Europske komisije, te da je primarni cilj smirivanje slovenske javnosti. “Očito da ta mjera ima koristi, vidljivost policije, da građani osjećaju da se njihova sigurnost promijenila. To je jedan taktički potez koji utječe na unutarnje političko stanje u Sloveniji. To nije mjera uvođenja kontrola na unutarnjoj granici jer ona zahtjeva obavijest državama članicama i obavijest Europskoj komisiji te za nju postoji čitava procedura”, rekao je Ničeno.
Hajduković se složio s Ničenom i ponovio da je mjera “prije svega usmjerena prema smirivanju slovenske javnosti”. “Jasna je i zabrinutost dijela javnosti jer ove godine na Balkanskoj ruti imamo pojačan pritisak i mislim da nije fer kriviti našu policiju za pojačani ulazak migranata jer brojevi su veliki, posebice iz granice s BiH”, govori Hajduković i ističe da smatra da bi bilo produktivnije da su kolege iz Slovenije kolegama iz Hrvatske pomogle na druge načine.
Karlo Ressler dodao je da nije ugrožen Schengenski sporazum te da će slovenska policija provoditi svoje aktivnosti u suradnji s hrvatskom policijom. Naglasio je potrebu za većom međusobnom suradnjom i podržao napore za sprječavanje krijumčarenja ljudi. “Potpuno je očito Europa, nažalost, srlja u još jednu migracijsku krizu”, rekao je Ressler.
‘Migranti znaju sustav EU’
Ničeno je također istaknuo da Hrvatska trenutno ima oko 6.500 graničnih policajaca, s mogućnošću dodatnih 2.000 policijskih službenika uključenih u rad na temelju analize rizika. Napomenuo je da policija želi imati uređen sustav za registraciju i smještaj migranata kako bi se smanjila njihova ovisnost o kriminalnim skupinama koje naplaćuju njihove usluge krijumčarenja
Rekao je kako je prva četiri mjeseca 2023. godine najveći pritisak bio na Brodsko-posavsku županiju. “Velik broj migranata pokušavao je preplivavati Savu s čamcima, ali i prirodnim plutajućim stvarima, bacali su se u Savu. Imali smo i nekoliko utopljenih, imali smo i potrage za nestalim osobama. To je grozna situacija jer vi niti ga možete zaustaviti, a niti mu možete pomoći. Samo ga čekate da prepliva na drugu stranu i da ga uhvatite. Mi smo palili svjetla, letjeli letjelicama, puštali zvučnike da psi laju. Sve samo da ih odvratimo i da se ne bace u tu Savu”, rekao je Ničeno .
“Imali smo ove godine (do jučer) 54.593 nezakonita prelaska granice, što je 140 posto više nego prošle godine. Takvi su brojevi jer raste ruta. Ako na zapadnobalkanskoj ruti poraste duplo, onda je jasno da taj ‘duplo’ dolazi pola nama pola Mađarskoj. Svi su tražili azil. To govori o tome da krijumčari i migranti dobro znaju sustav Europske unije, da svojim davanjem otisaka znaju da je mala šansa da će biti vraćeni i znaju da imaju slobodu kretanja dok su u Hrvatskoj”, tvrdi Ničeno.