Raste pritisak izbjeglica na granicu s Mađarskom. Nijemci ističu kako ne mogu riješiti sve zahtjeve za azilom
Sve su češći pokušaji ilegalnog prelaska iz Srbije u Mađarsku
Ulazak ilegalnih migranata u zemlju duž mađarske granice s Hrvatskom prekinut je nakon što je polovinom listopada prošle godine taj prostor zatvoren, no pritisak je u posljednjih nekoliko tjedana povećan duž granice sa Srbijom, piše danas list Magyar Hirlap.
Mađarske vlasti nisu privele nijednog migranta u ilegalnom pokušaju prijelaza iz Hrvatske u Mađarsku, no u zadnjih je nekoliko tjedana uhićeno šezdeset do sedamdeset osoba duž granice sa Srbijom, rekla je mađarska policija za Magyar Hirlap.
Dva operativna centra na granici s Austrijom
Rekordan broj ilegalnih migranata uhićenih u jednom danu bio je 237, a po podacima policije to je bilo 21. veljače. List piše da je od polovine listopada do 23. veljače Državni imigracijski ured primio 2667 zahtjeva za azilom, od kojih je 67 prihvaćeno, a 375 odbijeno. U 290 slučajeva procedura je bila završena jer su ili zahtjevi za azil povučeni ili su podnositelji napustili zemlju, objavila je policija.
U zadnja četiri mjeseca iz Mađarske je protjerano 1036 osoba. Ured će se uskoro preseliti u dva prihvatna operativna centra koja će se otvoriti na granici s Austrijom. Jedan će biti smješten u Kormendu i moći će primiti 500 osoba, a drugi će se nalaziti u Szentgotthardu i moći će prihvatiti 300 ljudi.
Njemačke službe ne mogu odgovoriti na povećani priljev
Njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF), unatoč zapošljavanju tisuća dodatnih službenika, računa s velikim zastojima u obradi zahtjeva za azilom, rekao je u razgovoru za Passauer Neue Presse direktor tog ureda Frank-Jürgen Weise.
“Neobrađeni zahtjevi za azilom će se i dalje gomilati”, rekao je Weise i objasio da je razlog tome “ogroman broj” izbjeglica koje se nalaze u Njemačkoj, a koje dosad zbog raznih razloga nisu podnijele zahtjev za azilom.
“Mi polazimo od toga da oko 300 do 400 tisuća osoba boravi u Njemačkoj a da dosad nije predalo zahtjev za azilom”, objasnio je Weise. Ako se tomu pribroji i 500.000 novih izbjeglica koliko ih se ove godine očekuje u Njemačkoj, unatoč velikom broju novih službenika BAMF-a ta služba njihove zahtjeve neće biti u stanju obraditi.
Zahtjevi za azil prebacuju se u 2017.
“Moramo se pomiriti s tim da ćemo stotine tisuća neriješenih zahtjeva morati pomaknuti na 2017.”, rekao je Weise. Ustvrdio je da trenutno u Njemačku pristiže manje izbjeglica te da bi ovo razdoblje trebalo iskoristiti za smanjenje nagomilanih zahtjeva, ali i nadodao kako se radi o “prevelikoj količini”.
Kao jedan od najvećih problema u savladavanju problematike dolaska velikog broja izbjeglica u Siriju, već mjesecima se kritizira sporo rješavanje zahtjeva za azilom što je potrebno kako bi se odvojili oni koji imaju pravo ostanka u Njemačkoj od onih koje čeka protjerivanje.
Trenutno samo izbjeglice iz Sirije i Iraka imaju realne izglede za dugotrajniji boravak u Njemačkoj što znači i uključivanje u programe integracije. Weise se založio i za “brzo i učinkovito” protjerivanje onih koji nemaju izgleda dobiti zaštićeni status u Njemačkoj. “Moramo dosljedno provoditi protjerivanje onih koji nemaju uvjeta za ostanak. Samo tako će među građanima biti volje primiti one kojima je pomoć zaista potrebna”, zaključio je Weise.