Razgovarali smo s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem o padu rejtinga i novom proračunu
Sabor je u ponedjeljak izglasao proračun Oreškovićeve vlade
Telegram je razgovarao s Lukom Burilovićem, cijenjenim HDZ-ovcem i predsjednikom Hrvatske gospodarske komore, o padu kreditnog rejtinga i prvom proračunu Oreškovićeve Vlade.
TELEGRAM: Dosta je kritika oko proračuna. Kakvim ga vi vidite?
BURILOVIĆ: U trenutačnoj situaciji, uzevši u obzir i kratko vrijeme za pripremu, ovaj proračun vidim kao početak sustavnog rada na fiskalnoj konsolidaciji. Predviđa smanjenje deficita na razinu do 3 posto BDP-a što bi moglo pomoći u rješavanju problematike javnog duga. No, to je tek prvi korak prema gospodarskom oporavku zemlje.
TELEGRAM: Činjenica jest da se više očekivalo od proračuna. Najave premijera i ministra financija temeljile su se na razvojnoj komponenti koje, prema mišljenju dijela utjecajnih ekonomskih analitičara, zapravo i nema. Je li, prema vašem mišljenju, zaista tako?
BURILOVIĆ: Čuda nisu moguća, posebno ne preko noći i to nakon šest godina krize i strukturnih problema koje godinama nismo rješavali. Moramo biti svjesni činjenice da je kreiranje ovog proračuna bilo limitirano i zakonskom legislativom i dok se ona ne promijeni, a za to treba vremena, ne možete imati očekivane rezultate. Planirane uštede trebale bi omogućiti učinkovitije i jeftinije funkcioniranje države i time otvoriti mogućnosti za stvaranje povoljnije poslovne klime. Neosporna je činjenica da rast gospodarske aktivnosti od 2 posto nije dostatan za dugoročno održivi razvoj, toga smo svi svjesni, ali takve su okolnosti. Znači da konačno treba ostvariti određene promjene u cijelom sustavu, od organizacije, racionalizacije, jednom riječju, treba konačno ozbiljnije prići toliko spominjanim reformama. Nakon toga i temeljem toga moći ćemo planirati ozbiljniji i održivi razvoj.
TELEGRAM: Mislite li da je problem što je u projekcijama uključen rast BDP-a od 2 posto. Što ako spomenutog rasta ne bude, odnosno ako bude manji od projiciranog?
BURILOVIĆ: Ne vidim neki veći problem u ostvarivanju takvoga rasta, iako određeni rizici naravno postoje. Niti rast od 2 posto ne osigurava dugoročno održivi razvoj s obzirom na naše obveze, više je riječ o stagnaciji na što prije svega upućuje stanje na tržištu rada i činjenica da smo u recentnoj krizi do danas izgubili realno oko 11 posto BDP-a. No moramo biti optimistični.
TELEGRAM: Božo Petrov, u nekim izjavama, već najavljuje rebalans proračuna. Što vi mislite? Hoće li zaista biti potreban?
BURILOVIĆ: To ovisi o tome jesu li i u kojoj mjeri svi sudionici društva spremni na reforme koje svi zazivaju. Svi bi reforme, ali ne kod njih. Komora je pokazala da se u kratko vrijeme može mnogo učiniti. Prvo smo napravili reda u svom dvorištu.
TELEGRAM: Industrijska proizvodnja uporno raste, isto tako raste i izvoz. Je li to trend koji pokazuje da izlazimo iz krize ili to sve skupa neće još dugo trajati?
BURILOVIĆ: Uzlazni će se trend mnogih ekonomskih varijabli nastaviti, ali je naravno pitanje dinamike toga rasta, a to prije svega ovisi o inozemnoj i domaćoj potražnji. Iz krize zapravo nećemo izaći dok se ne reorganiziramo i postanemo društvo koje troši da bi stvorilo dodanu vrijednost.
Neosporna je činjenica da rast gospodarske aktivnosti od 2 posto nije dostatan za dugoročno održivi razvoj, toga smo svi svjesni, ali takve su okolnosti. Znači da konačno treba ostvariti određene promjene u cijelom sustavu, treba konačno ozbiljnije prići toliko spominjanim reformama
TELEGRAM: Koja su, prema vašem mišljenju, tri najveća problema za strana ulaganja u Hrvatskoj i kako ih eliminirati?
BURILOVIĆ: To je prije svega spora i neučinkovita administracija i birokracija, učestale izmjene zakona i propisa te nejednaka tumačenja, tromi pravni sustav, općenito nepovoljna poslovna klima. Da biste takvo stanje promijenili treba vremena i volje, treba imati ciljeve, mjere za njihovu realizaciju, a prije svega relevantnu ekonomsku politiku, ozbiljnu i odgovornu. Jednostavno, stvarati novi imidž naše nacionalne ekonomije i društva u cjelini.
TELEGRAM: Bivša vlada tri je godine inzistirala na tzv. velikim državnim infrastrukturnim projektima i onima iz područja energetike kao načinu za povećanje stope rasta. No, stvar se pomakla s mrtve točke kada je naglasak stavljen na porezno rasterećenje i rast osobne potrošnje. Sad opet iz vladajuće koalicije, pogotovo od premijera Oreškovića, čujemo isto. Gdje je, dakle, pravo rješenje?
BURILOVIĆ: Rekao bih u kombinaciji svega toga. Upravo je to zadatak nositelja ekonomske politike. Nadam se da smo danas kao društvo zreli i svjesni posljedica koje su nam donijele promašene ekonomske politike u posljednjih dvadeset godina i očekujem da će se političko težište konačno pomaknuti prema poticanju gospodarskog razvoja i poduzetništva što uz stabilan makroekonomski okvir podrazumijeva i jasan i stabilan zakonodavni okvir, efikasniju javnu upravu, bolje korištenje EU fondova, kapitalizaciju državne imovine, prilagodbu obrazovnog sustava potrebama gospodarstva.
Vjerujem da iz Mosta dobro upućeni u značaj i rad Hrvatske gospodarske komore, kao i u reforme koje smo proveli u posljednje dvije godine
TELEGRAM: Agencija Moody’s opet nam je snizila rejting. Uglavnom zbog političkih razloga: nestabilna koalicija, neiskusan Most i zbog okolnosti koje ne mogu stvoriti klimu za značajne strukturne reforme u društvu. Što vi mislite?
BURILOVIĆ: Ne mislim da je to bio osnovni razlog Moody’sa, ali vjerujem da nisu upućeni do kraja u ovogodišnji proračun i ciljeve nove Vlade. Moja je ocjena da situacija, općenito gledajući, i ekonomski i bilo kako drukčije, nije lošija nego li je to bila prošle godine pa ne vidim argumente za takvu ocjenu.
TELEGRAM: Most predlaže u izbornom programu ukidanje obvezne članarine HGK. Jeste li razgovarali s njima o tome?
BURILOVIĆ: Nisam inače sklon rastakanju gospodarske infrastrukture, to smo u posljednja dva desetljeća prečesto u Hrvatskoj radili. Nismo razgovarali, ali hoćemo. Vjerujem da nisu dobro upućeni u značaj i rad Hrvatske gospodarske komore, kao i u reforme koje smo proveli u posljednje dvije godine. Uz to, mi smo si sami postavili za cilj dobrovoljno članstvo, no za to je potrebno jedno tranzicijsko razdoblje kako se ne bi izgubilo sve vrijedno što je Komora radila i značila u više od 160 godina svoga djelovanja.
TELEGRAM: Preuzeli ste HGK nakon gotovo faraonske vladavine Nadana Vidoševića, Je li HGK danas bolja i učinkovitija institucija nego prije? I zašto?
BURILOVIĆ: Svakodnevne pohvale naših članica najbolji su svjedok tome, a dobili smo i međunarodno priznanje za Najbolju komoru srednje i jugoistočne Europe upravo temeljem provedenih reformi. Danas je HGK moderna komora koja služi svojim pravim gospodarima – hrvatskim poduzetnicima. Novo rukovodstvo dolazi iz realnog sektora i, vjerujte, itekako dobro poznajemo istinske potrebe gospodarstvenika i izazove s kojima se svakodnevno susreću na tržištu.
Rekao sam na početku svog mandata da gospodarstvenici moraju dobiti protuuslugu za svaku danu lipu. Sva moja nastojanja usmjerena su upravo na stvaranje što kvalitetnijeg servisa kreiranog prema njihovim potrebama i na njihovu korist i zadovoljstvo.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 19. ožujka 2016.