Razotkriveno katastrofalno stanje u hrvatskim zatvorima. Pretrpani su, a čuvara je nikad manje. No, to čak ni nisu jedini sigurnosni rizici
Alarmantne podatke donosi izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda što ih Vlada objavljuje svake godine
Kroz hrvatske zatvore i kaznionice godišnje prolazi sve više ljudi, a o njima brine sve manje osoblja, primjerice čuvara, ali i zdravstvenih radnika, pokazuju to izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda što ih Vlada objavljuje svake godine. Uz to zatvorski kapaciteti ostali su isti, odnosno povećani su u pet godina sa 3.900 na 3.953 mjesta.
Prema posljednjem izvješću, onom za 2022. godinu, te je godine kroz zatvorski sustav prošlo 12.826 osoba lišenih slobode što je 6,65 posto više nego godinu dana ranije. Rast je još veći u odnosu na 2017. godinu kada je kroz zatvore i kaznionice prošlo 11.329 ljudi. Do 2022. godine taj je broj povećan za čak 13,21 posto.
I dok broj osoba koje godišnje završe u zatvorima i kaznionicama raste, broj ljudi koji rade o zatvorskom sustavu i brinu o tome da sve funkcionira, posebice sigurnost, sve je manji i daleko je od onoga kojeg je država predvidjela sistematizacijom.
Ugrožena sigurnost u zatvorima?
U zatvorskom sustavu u 2022. godini bilo je zaposleno 2.558 osoba i to su ljudi koji su brinuli o svakom čovjeku koji je prošao kroz taj sustav, bilo da se radi o onima koji su se kratko zadržali samo u istražnom zatvoru ili su na izdržavanju višegodišnjih kazni. Prije pet godina kad je kroz zatvorski sustav prošlo 13,21 posto manje ljudi u njemu je bilo zaposlen 51 čovjek više. No, i tada je to bilo daleko ispod standarda koje je država odredila sistematizacijom radnih mjesta.
Sada bi u zatvorskom sustavu trebalo biti zaposleno tisuću ljudi više, što znači da da je broj zaposlenih za 29 posto manji od onog koji bi bio potreban. Tako je primjerice u zdravstvenoj zaštiti zatvorenika zaposleno 105 ljudi, a sistematizacija predviđa 183, što znači da je broj zdravstvenih radnika manji za čak 42 posto u odnosu na optimalan broj.
Kad su u pitanju osobe zaposlene u osiguranju, odnosno pravosudni policajci njih je za čak 22 posto manje od broja koji je predviđen sistematizacijom. To može ozbiljno ugroziti sigurnost u zatvorima. Priznaje to u svom izvješću i Vlada, ali navodi i druge probleme koji ugrožavaju sigurnost u zatvorskom sustavu.
Zatvori su pretrpani
“Najveći sigurnosni rizici proizlaze iz strukture i broja osoba lišenih slobode, pada broja službenika pravosudne policije, manjka materijalno – tehničke opreme, neadekvatnih i arhitektonskih rješenja kaznenih tijela, kao i općeg stanja smještajnih kapaciteta u zatvorenim uvjetima izdržavanja kazne zatvora”, stoji u Vladinom izvješću.
Priznaju i to da je pad broja službenika pravosudne policije pratio trend povećanja ukupnog broja zatvorske populacije što je u konačnici rezultiralo nepovoljnijim odnosom broja osoba lišenih slobode na jednog službenika pravosudne policije.
Odabrali su taj omjer izračunati na dan 31. prosinca 2022. godine, kad je u zatvorima i kaznionicama bilo 4.091 osoba lišenih slobode. To je 138 ljudi više od maksimalnih zatvorskih kapaciteta. Je li koji dan ili mjesec u godini broj osoba lišenih slobode bio i veći, pa su zatvori još više bili pretrpani u izvješću se ne navodi.
Na jednog čuvara 2,65 zatvorenika
Vladin izračun kaže da je tog zadnjeg dana 2022. godine u zatvorima i kaznionicama na jednog policijskog službenika dolazilo 2,65 osoba lišenih slobode. Pet godina ranije, 31.12. 2018. godine taj je omjer, kad je u pitanju sigurnost, bio povoljniji i na jednog je pravosudnog policajca dolazilo 2,08 zatvorenika.
Vlada kretanje broja pravosudnih policajaca i zatvorenika u posljednjih pet godina, otkriva u izvješću, “ocjenjuje nezadovoljavajućim”, a koliko je pri tome iskrena pokazat će odlukama o plaćama tih službenika, što je jedan od razloga zašto radna mjesta pravosudnih policajaca ostaju nepopunjena.