Rumunjska proživljava političku krizu i najteži udar pandemije dosad. Kako je do toga došlo?
Nakon niza skandala, prosvjeda, pa i tragedija, Rumunjskoj ove jeseni prijete izvanredni izbori
U startu je išlo sasvim solidno. Početkom ožujka milijunta građanka Rumunjske, 86-ogodišnja gospođa, primila je cjepivo protiv Covida-19. „Kampanja ide dobro, među top tri smo u Europi i učinit ćemo sve da tako i ostane“, objašnjavao je zadovoljno premijer Florin Citu. Treća faza, cijepljenje opće populacije, uskoro je trebalo početi.
Sedam mjeseci kasnije Rumunjska je usred novog, dosad najtežeg vala pandemije koronavirusa. Od početka listopada dnevni broj novootkrivenih slučajeva zaraze više je puta prešao deset tisuća. U srijedu je od Covida-19 umrla 331 osoba, najviše od početka pandemije. Zbog pritiska na zdravstveni sustav, sve hospitalizacije koje nisu hitne odgođene su za najmanje 30 dana.
Politička nestabilnost
Zabrinjavajuća epidemiološka situacija ovog je tjedna praćena i novom krizom – eskalacijom političkih sukoba koji su, samo devet mjeseci nakon parlamentarnih izbora, doveli do izglasavanja nepovjerenja manjinskoj vladi premijera Citua. Nikakva posebna novost, rumunjske vlade posljednjih godina padaju kao da se radi o Italiji.
Ali se sada to događa u jeku zdravstvene krize, tolike da neki mediji već povlače i druge usporedbe s Italijom – konkretno, s talijanskom Lombardijom i strahotama koje je ta pokrajina prošla u prvom valu pandemije koronavirusa. Ovo je, međutim, četvrti val i stvari su, zbog cjepiva, trebale biti nešto jednostavnije.
Umjesto toga, tijelo koje koordinira cijepljenje objavilo je krajem rujna na Facebooku dramatično intoniran status. „Kad ćemo shvatiti da je situacija vrlo ozbiljna?“, zapitali su, pozvavši Rumunje da se cijepe – jer zemlja odavno više nije među top performerima.
Među najlošijima s cijepljenjem
Dapače, Rumunjska je trenutno među najslabije procijepljenim članicama Europske unije. Čak i hrvatske brojke – skromne u odnosu na većinu zapadnih država – u usporedbi s rumunjskim izgledaju uvjerljivo.
Plan je bio do kraja rujna cijepiti deset milijuna stanovnika. Dosad je, prema stranici Our World in Data, cijepljeno 5,87 milijuna ljudi. Podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da je cjepivo primilo oko 35 posto odraslih. Među starijima od 80 godina, čije se zdravlje smatra osjetljivijim na Covid-19, situacija je još lošija. Samo petina ih je cijepljeno, kažu podaci sa stranice ECDC-a.
Novi rekordi, novi prosvjedi
Pritom, broj novih slučajeva zaraze u stalnom je porastu. U utorak ih je bilo više od 15 tisuća, dan kasnije tristotinjak manje. Sedmodnevni prosjek na milijun stanovnika pet puta je veći od prosjeka Europske unije. Dok zemlja bilježi neslavne pandemijske rekorde, nastavljaju se i prosvjedi protiv cijepljenja i mjera. Prošle subote u Bukureštu je, na poziv krajnje desnice, prosvjedovalo gotovo 15 tisuća ljudi.
Već neko vrijeme mediji pokušavaju proniknuti što se ustvari dogodilo. Rumunjska vlada, koja se proljetos hvalila uspješnim startom kampanje cijepljenja, očito je podbacila. S jedne strane, kao i u Hrvatskoj, povjerenje rumunjskih građana u državne institucije, prije svega vladu i parlament, vrlo je nisko.
To se nepovjerenje, očito, reflektiralo i na (ne)uspjeh kampanje cijepljenja, jednom kada su cjepivo primili svi koji su to doista željeli. Dodatno, propituje se i koliko je na oklijevanje dijela stanovništva da se cijepi utjecala crkva i pojedini njezini predstavnici koji nisu zdušno podržavali vladinu kampanju.
Tragedije u bolnicama
Nadalje, zadnjih se mjeseci često ukazivalo i na dostupnost cijepljenja. Istina, cjepivo je nuđeno i na neobičnim mjestima – mediji su u svibnju izvještavali da se može dobiti i tijekom turističke ture u Drakulinom dvorcu – ali se postavljalo pitanje uspijeva li vladina kampanja doprijeti do svih i u ruralnim područjima, i obrnuto, mogu li svi, koji su na to spremni, doći do cjepiva.
Debatiralo se i o nedostatku medicinskog osoblja, kao i o adekvatnosti zdravstvene infrastrukture, posebno nakon tragedija na Covid odjelima. Zadnja se desila prije nekoliko dana, kada je u požaru na odjelu intenzivne njege za oboljele od Covida u gradu Constanti poginulo devetero ljudi. To je odmah otvorilo nova, teška pitanja o stanju zdravstvenog sustava koji je, zbog pandemije, pod enormnim pritiskom.
Kako riješiti novu krizu
U Rumunjskoj je otkrivena i praksa izdavanja lažnih certifikata o cijepljenju. Šire se priče o obiteljskim liječnicima koji su navodno spremni izdati potvrdu, a cjepivo baciti u odvod. O istragama protiv ljudi koji su sudjelovali u takvim nelegalnim kombinacijama. O pacijentima koji su imali certifikat, a onda su s teškim oblikom bolesti hospitalizirani, da bi se potom utvrdilo da ustvari nisu bili cijepljeni.
U takvim, vrlo složenim zdravstveno-epidemiološkim okolnostima, Rumunjska je sada i usred političke krize iz koje se izlaz, zasad, pokušava naći novim preslagivanjem unutar parlamenta. No, ni izvanredni izbori nisu isključeni. Rumunjsku, izvjesno je, čeka teška jesen.