Hrvati i ostali istočni Europljani konačno su navalili na cijepilišta. Jesu li baš morali čekati ovoliko mrtvih i teško bolesnih?

Danas cjepivo više nije problem: samo u proteklih mjesec dana Vlada je donijela četiri odluke o donaciji cjepiva zemljama koje ga nemaju dovoljno, pa je tako, na primjer, na zadnjoj sjednici potvrđeno da će 205 tisuća doza poslati u Ruandu. Ali volja za cijepljenjem i dalje je problematična.

Na začelju Europske unije

Sa 47,23 posto cijepljenog stanovništva, Hrvatska još uvijek bitno zaostaje za postotkom cijepljenih u zapadnim članicama Europske unije. Na začelju su uvjerljivo Bugarska – jedna od potpisnica ožujskog apela za pravednu raspodjelu cjepiva, i Rumunjska, ali ne briljiraju ni druge države istočne i srednje Europe.

Pritom upravo njih novi val pandemije snažno pogađa. U Hrvatskoj ubrzano raste broj novozaraženih koronavirusom, sve više ljudi umire, bolnice primaju sve više pacijenata s teškim oblikom bolesti, liječnici upozoravaju da je zdravstveni sustav pred pucanjem, a velike bolnice u Rijeci i Splitu upravo su danas najavile da odgađaju neke zahvate koji nisu hitni.

Sve teža situacija u regiji

Crne rekorde obaraju i druge zemlje istočne i srednje Europe. Bugarska i Rumunjska ovog su tjedna zabilježile najveći broj umrlih u jednom danu od početka pandemije. U Bugarskoj je umrlo 310 ljudi, a u Rumunjskoj 591 osoba. U Češkoj je dnevni broj zaraženih najviši od ožujka, a broj hospitalizacija usporediv sa svibnjem. Diljem regije uvode se i strože mjere, od obaveznih Covid potvrda do strogog lockdowna (u Latviji).

Hoće li ovako teška situacija s pandemijom pred dolazak zimskih mjeseci postati prekretnica – hoće li crne brojke učiniti ono što političke i zdravstvene vlasti Hrvatske i ostalih zemalja nisu uspjele, potaknuti ljude da se ipak u većem broju cijepe protiv Covida-19? Za definitivan zaključak još je prerano, ali evo što kažu mediji, statistika i službene brojke.

Koliko prvih doza cjepiva?

Domaći mediji već nekoliko dana izvještavaju o redovima za cijepljenje u Zagrebu, dok Vlada i ministar zdravstva Vili Beroš tvrde da interes građana raste. Iz Vlade su neki dan izvijestili da se u dva dana prvom dozom cijepilo više od deset tisuća građana. Deset tisuća ljudi je, dakle, u ta dva dana prošlog tjedna odlučilo da je, godinu i pol nakon početka pandemije, vrijeme da se cijepe.

Ohrabruje porast interesa za cijepljenjem: u dva dana prvom dozom cijepilo se preko 10.000 građana! Raste i broj cijepljenih booster dozom, što je preporuka i svima koji su se cijepili prije 6 ili više mjeseci, kao i za naše starije sugrađane i imunokompromitirane osobe #CijepiSe pic.twitter.com/89kpCmrpME

— Marko Milić (@HrMarkom) October 29, 2021

Prema službenim podacima, tijekom listopada je prvu dozu cjepiva – to je podatak koji u konačnici utječe na postotak procijepljenosti – primilo gotovo 93 tisuće ljudi. Više od četvrtine njih učinilo je to u zadnjem tjednu listopada, onom u kojem je broj novozaraženih naglo skočio. Prošlog tjedna je tako prvu dozu cjepiva primilo preko 25 tisuća ljudi.

Bilo bi, međutim, preuranjeno tvrditi da je to direktna posljedica pogoršanja situacije jer je slična razina interesa za cijepljenje, prema podacima koje objavljuje Nacionalni stožer civilne zaštite, zabilježena i u prvom tjednu listopada, kada se epidemija nije širila ovom brzinom. Ipak, u odnosu na ostatak mjeseca, a pogotovo u odnosu na drugi i treći tjedan listopada, u zadnjem je tjednu primjetan rast broja cijepljenih prvom dozom, s oko 17, odnosno 18, na 25 tisuća.

Raste interes u Rumunjskoj

Europski mediji su, pak, još ranije počeli izvještavati o pojačanom interesu za cijepljenje u Rumunjskoj. Ta je zemlja, kako smo napomenuli, u ovom valu doživjela neke od najtežih dana od početka pandemije. Dosad su u potpunosti cijepili oko 40 posto odraslih ljudi. No, nakon velikog broja umrlih, počelo se pisati i o sve većem broju onih koji prvi puta idu po cjepivo.

Krajem listopada su, primjerice, mediji objavili – pozivajući se na podatke ministarstva zdravstva – da je u jednom danu više od 110 tisuća ljudi primilo prvu dozu, tri puta više nego tjedan dana ranije. Interes za cijepljenje je tijekom listopada konstantno rastao, javljali su mediji, pa je Rumunjska došla do prosječno više od 120 tisuća iskorištenih doza dnevno.

U to se ubrajaju i druge i booster doze, dakle, ne radi se o isključivo o povećanom interesu onih koji su dosad bili skeptični prema cijepljenju. Ipak, podaci sa stranice Our World in Data, koja prati niz indikatora vezanih uz pandemiju, potvrđuju nešto pojačani tempo cijepljenja u Rumunjskoj, ali i nekim drugim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi.

Koliko se doza koristi?

Prema tim podacima, početkom rujna je Rumunjska bila među slabijima prema prosječnom broju iskorištenih doza cjepiva u razdoblju od tjedan dana. Sedmodnevni prosjek im je tada iznosio nešto više od deset tisuća, a ako se uzme u obzir i veličina zemlje, bili su na dnu europske ljestvice.

Sada im je prosjek iznad 110 tisuća doza i pri vrhu su skale (treba, zasigurno, uzeti u obzir to što se računaju sve doze, a ne samo prve, i to što zapadne zemlje, s obzirom na visoku procijepljenost, imaju manje potrebe za novim dozama).

U iščekivanju prekretnice

U Bugarskoj se također, prema istom izvoru, bilježi rast broja iskorištenih doza u odnosu na prije dva mjeseca, kao i, primjerice, u Latviji, zemlji koja je trenutno u jednomjesečnom lockdownu, i gdje se taj broj doza gotovo udvostručio. Hrvatska, pak, sada ima prosjek od 7.300 doza u odnosu na manje od šest tisuća početkom rujna.

No, po ukupnom postotku cijepljenih, i Hrvatska i dio zemalja istočne i srednje Europe kaskaju za državama poput Portugala, Malte, Španjolske, Italije, Danske, Irske, Finske, trenutnih predvodnica po procijepljenosti. Pomaci su, ipak, zasad toliko skromni da je pravu prekretnicu iluzorno uskoro očekivati. A zima dolazi.