Upravo: Njemačka zaustavlja projekt plinovoda Sjeverni tok 2, to je ozbiljan udarac za Rusiju

Pratimo uživo događanja u Ukrajini

German Chancellor Olaf Scholz (L) and Ukrainian President Volodymyr Zelensky (R) arrive to hold a joint press conference in Kyiv on February 14, 2022. - Scholz landed in Kyiv for crisis talks with Zelensky, ahead of a visit to Moscow to head off what Berlin said was the "very critical" threat of a Russian invasion of Ukraine. (Photo by SERGEI SUPINSKY / AFP)
FOTO: AFP

Zaoštrava se situacija između Rusije te Ukrajine i Zapada. Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je suverenost dviju samoprozvanih republika Donjecka i Luganska – pokrajina na istoku Ukrajine pod kontrolom separatista, te kasno sinoć poslao svoje snage da “očuvaju mir”. SAD, NATO, EU, Vijeće Europe, OESS i drugi osudili su Putinovu odluku i optužili Moskvu za kršenje međunaordnih zakona. Pozvali su Rusiju da preokrene tu odluku i povuče vojsku.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Rusiju za uništavanje mirovnih napora i u obraćanju naciji u utorak u ranim jutarnjim satima isključio bilo kakve teritorijalne koncesije toj zemlji. Ukrajina želi razriješiti krizu uz pomoć diplomacije, rekao je Zelenskij, ali je isto tako spremna na dugotrajnu borbu. “Odani smo mirnom i diplomatskom putu, slijedit ćemo njega i samo njega”, izjavio je Zelenskij. “Ali mi smo na svojoj zemlji, ne bojimo se ničega i nikoga, nikome ništa nismo dužni i nikome ništa nećemo dati”, naglasio je.

Ruskom priznanju nezavisnosti Donjecka i Luganska pridružili su se Venezuela, Kuba, Nikaragva, Sirija, Južna Osetija, Abhazija i Jemen. U nastavku donosimo pregled današnjih događanja na relaciji Rusija – Ukrajina – Zapad.


18:30 Zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman rekla je kako je rusko priznanje ruskih separatističkih regija u Ukrajini kao i odluka Rusije da pošalje vojsku u tu zemlju početak nove invazije.

“Nemojte se zavaravati: jučerašnje odluke su početak najnovije invazije na Ukrajinu. Na početku smo opasne i mračne ere”, rekla je.


18:27 Britanski premijer Boris Johnson i francuski predsjednik Emmanuel Macron su razgovarali o razvoju situacije u Ukrajini rekli su iz britanske Vlade. “Premijer je izvijestio predsjednika Francuske o sankcijama protiv Rusije. Složili su se da trebaju nastaviti raditi na sankcijama prema pojedincima iz Rusije koji financiraju agresivni pristup Vladimira Putina”, objavili su.


18:20 Francuska tvrdi da su se ministri iz Europske unije jednoglasno složili oko novih sankcija koje će nametnuti Rusiji javlja AFP.


17:40 Putin je održao konferenciju za medije na kojoj je rekao da mirovni sporazum iz Minska više ne postoji kao i da bi najbolja odluka koju bi Ukrajina sada mogla donijeti ta da se odrekne ambicija za članstvom u NATO savezu.. Naglasio je da trenutni lider Ukrajine progoni bivšeg kao i da poruke iz Kijeva nisu prihvatljive.


17:38 Rusko vijeće federacije prihvatilo je zahtjev predsjednika Putina da uputi rusku vojsku u inozemstvo, javlja AFP.


17:30 Generalni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg rekao je da Rusija nije prestala planirati totalnu invaziju na Ukrajinu time što je priznala neovisnost enklava na istoku te zemlje. “Sve indikacije govore da Rusija i dalje planira puni napad na Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg novinarima.


16:55 Rusko vijeće federacije primilo je apel predsjednika Putina za upućivanje ruske vojske u inozemstvo, izjavila je predsjednica Valentina Matvienko.


16:45 Američki predsjednik Joe Biden obratit će se naciji u 14 sati po lokalnom, odnosno u 20 sati po hrvatskom vremenu večeras. Govorit će o Ukrajini.


16:42 Ministri vanjskih poslova skupine G7 najvećih svjetskih gospodarstava osudili su rusko priznanje dviju otcijepljenih regija u Ukrajini, rekao je japanski ministar vanjskih poslova. Yoshimasa Hayashi je kazao novinarima da su ministri složni u tome da je rusko priznanje dviju regija kao neovisnih kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, kao i kršenje međunarodnog prava.


16:25 Kremlj je izrazio žaljenje što je Njemačka obustavila certifikaciju projekta plinovoda Sjeverni tok 2 namijenjenog udvostručenju protoka ruskog plina izravno u Njemačku, izvijestila je novinska agencija Interfax pozivajući se na glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova. Kremlj se nada da je odgoda Sjevernog toka 2 privremena, rekao je Peskov.


16:23 Bjelorusija namjerava od Rusije kupiti vojne helikoptere i protuzračne raketne sustave, javlja državna novinska agencija Belta pozivajući se na izjavu predsjednika Aleksandra Lukašenka. Lukašenko je kazao da Bjelorusija želi pojačati vojnu suradnju s Rusijom “kako bi ojačala svoje obrambene sposobnosti u vrijeme rastućih napetosti u Europi”.


15:44 Bijela kuća sada ruske poteze prema Ukrajini naziva invazijom, što postavlja temelje za uvođenje snažnih sankcija Moskvi, javlja AP.

“Mislimo da je ovo, da, početak invazije, posljednje ruske invazije na Ukrajinu”, rekao je Jon Finer, glavni zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost. “Invazija je invazija i to je ono što je u tijeku.” Bijela kuća odlučila je početi nazivati ​​ruske akcije “invazijom” zbog situacije na terenu, rekao je američki dužnosnik koji je pod uvjetom anonimnosti razgovarao za AP.


14:49 Najnoviju odluku Njmeačke vezanu uz Sjeverni tok 2 na Twitteru je komentirao bivši ruski premijer i zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dimirtij Medvedev. “Njemački kancelar Olaf Scholz naložio je da se zaustavi certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2. Dobro. Dobrodošli u novi svijet u kojem će Europljani uskoro plaćati 2000 eura za tisuću kubika plina!”, napisao je.


14:42 Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak da je, iako Rusija nastoji surađivati ​​sa svim neovisnim narodima koji imaju neovisne zemlje od raspada Sovjetskog Saveza, situacija u Ukrajini drugačija zbog intervencije stranih naroda. “Nakon pada Sovjetskog Saveza, Rusija je prepoznala sve nove geopolitičke realnosti. Kao što znate aktivno radi na jačanju suradnje s neovisnim zemljama koje su se pojavile na prosovjetskom prostoru”, kazao je Putin.

“Namjeravamo raditi na ovaj način sa svim našim susjedima, ali s Ukrajinom je situacija drugačija”, nastavio je. “To je zato što, na žalost, teritorij ove zemlje koriste treće zemlje za stvaranje prijetnji samoj Ruskoj Federaciji. To je jedini razlog.” Govoreći na sastanku s predsjednikom Azerbajdžana, Putin je rekao kako su pri priznanju dviju republika imali u vidu da će biti optuženi za “obnovu carstva” ali da to “apsolutno nije istina”.


14:13 Bijela kuća će u narednim satima uvesti dodatne sankcije Rusiji, rekao je u utorak visoki dužnosnik Bidenove nacionalne sigurnosti Jon Finer tijekom nastupa na MSNBC-u.

“Ako Rusija poduzme daljnje akcije, snosit će daljnje posljedice koje možemo poduzeti kroz sankcije, uz druge elemente našeg odgovora, uključujući sigurnosnu pomoć Ukrajincima kako bi im se pomoglo u obrani”, kazao je te dodao kako i dalje ostaje otvoren za diplomatske napore.


13:39 Britanija je uvela sankcije za pet banaka i tri osobe, objavio je Boris Johnson. Dodao je da je to samo prvi paket sankcija te da će one biti proširene ako situacija bude eskalirala. Pod sankcijama su banke: Rossiya, IS Bank, General Bank, Promsvyazbank i Crnomorska banka. Pod sankcijama su osobe; Gennady Timchenka, Boris Rotenberg i Igor Rotenberg.

“Sva imovina koju posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu bit će zamrznuta, dotičnim pojedincima bit će zabranjeno da putuju ovamo i zabranit ćemo svim britanskim pojedincima i subjektima da imaju bilo kakve poslove s njima”, dodao je Johnson.


13:34 “Ruska agresija na Ukrajinu je protuzakonita i neprihvatljiva. Unija ostaje jedinstvena u svojoj potpori suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Prvi paket sankcija bit će službeno predstavljen danas”, objavila je na Twitteru Ursula von der Leyen.


13:23 Njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck nakon današnje objave o zaustavljanju projekta Sjeverni tok 2, kazao je da će opskrba plinom u njegovoj zemlji i dalje biti sigurna, no najavio je daljnji porast cijena u kratkom roku.

Europska komisija također je priopćila da taj potez neće utjecati na opskrbu Europe energijom jer naftovod još nije u funkciji, iako je dovršen.


13:01 Rusko djelovanje u Ukrajini utjecat će na sigurnosnu procjenu zajedničkog finsko-ruskog nuklearnog projekta na sjeverozapadu Finske, rekao je u utorak finski predsjednik Sauli Niinisto. “Sigurnost će svakako biti jedan faktor u procjeni“, rekao je Niinisto. Odbio je komentirati vjerojatan ishod te revizije i dodao da će finska vlada donijeti konačnu odluku o građevinskoj dozvoli.

Nuklearna elektrana zajednički je projekt konzorcija finskih tvrtki i podružnice ruske državne tvrtke Rosatom koja ima udjel od 34 posto. Finska projekt priprema zadnjih deset godina, a Rusija se priključila kao partner prije osam godina.


12:57 Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje predstavili su prijedlog sankcija državama članicama EU nakon odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna dvije ukrajinske regije kao neovisne. Prijedlozi obuhvaćaju sankcije za političke osobe, propagandiste, vojno osoblje i financijske subjekte za koje EU smatra da su povezani s “ilegalnim aktivnostima” u regijama. Također, sankcija će biti za 351 ruskog zastupnika koji je glasao za priznanje i 11 koji su ga predložili.


12:31 Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov u razgovoru s novinarima kazao je kako je situacija na istoku Ukrajine i dalje turbulentna. Nije želio potvrditi informaciju da su ruske trupe ušle u Donbas. Kazao je tek kako će odluka o tome biti donesena na temelju trenutne situacije.

Također je kazao da nakon priznanja dviju republika, Putin nije dobio nikakav poziv od Bidena za susret koji se ranije spominjao.


12:13 Certifikacija plinovoda Sjeverni tok 2 ne može se nastaviti s obzirom na najnovije akcije Rusije, izjavio je njemački kancelar Olaf Scholz. Podsjetimo, naftovod između Rusije i Njemačke dovršen je prošlog rujna, ali još nije u funkciji. Agencija dpa javlja kako Vlada postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda zaustavlja do daljnjega.

Nešto prije objave ove vijesti, njemački ministar poljoprivrede Cem Oezdemir kazao je kako je to projekt koji se mora zaustaviti te da Njemačka energetska ovisnost o autoritativnim režimima poput onog u Rusiji “mora prestati“.


12:07 Kremlj je upravo poručio kako ostaje otvoren za sve diplomatske kontakte vezano uz Ukrajinu, javlja AFP. Poručuju ujedno kako bi prekid diplomatskih veza između Rusije i Ukrajine otežao situaciju


11:47 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je hitno zaustavljanje plinovoda Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke. Naftovod je završen prošlog rujna, ali još nije u funkciji. Zelenskij je na konferenciji za novinare rekao da Rusija mora biti kažnjena zbog priznanja dviju regija u istočnoj Ukrajini pod kontrolom pobunjenika “trenutnim sankcijama”, uključujući “potpuno zaustavljanje Sjevernog toka 2”.

Također je kazao kako razmatra prekid diplomatskih odnosa s Rusijom. Pozvao je i svoje europske saveznike da ne čekaju na uvođenje sankcija Moskvi, te je naglasio da je spreman uvesti izvanredno stanje u slučaju sukoba velikih razmjera. “Nitko ne želi rat. U Ukrajini ljudi žele samo mir. Ali moramo se pripremiti za bilo kakve korake agresije”, dodao je.


11:40 Dvije odmetnute pokrajine u istočnoj Ukrajini u utorak su zapečatile sporazum o tješnjoj suradnji s Rusijom, nakon što je predsjednik Vladimir Putin s čelnicima Donjecka i Luganska u ponedjeljak Moskvi potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji.

Parlamenti samoproglašenih Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) ratificirali su sporazume o “prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći” s Rusijom na posebnoj sjednici, uz zaglušujuće ovacije zastupnika.

Po jednom takvom ugovoru Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska, no zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko je za Interfax kazao da se o tome nije raspravljalo.

Na hitnoj sjednici parlamenta u Donjecku svih 87 prisutnih zastupnika glasalo je za usvajanje zakona o ratifikaciji tog sporazuma, javlja RIA Novosti. Skupština LNR-a također je jednoglasno odobrila ratifikaciju – sporazum je podržalo 47 prisutnih zastupnika.


11:11 Ukrajinski ministar obrane optužio je Putina za pokušaj oživljavanja bivšeg Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). U pismu upućenom kijevskim oružanim snagama, Oleksij Reznikov je rekao da odluka Moskve da prizna dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini pokazuje da je Kremlj poduzeo još jedan korak prema oživljavanju bloka, koji je propao 1991. godine. “Kremlj je napravio još jedan korak prema oživljavanju Sovjetskog Saveza. S novim Varšavskim paktom i novim Berlinskim zidom”, napisao je Reznikov.

“Naš izbor je vrlo jednostavan – braniti svoju zemlju, svoj dom, svoje rođake. Za nas se ništa nije promijenilo. Pred nama su teški izazovi. Bit će gubitka. Morat ćemo proći kroz bol, pobijediti strah i izdaju. Ali čeka nas pobjeda. Jer mi smo na svojoj zemlji i istina je iza nas.” Reznikov je također optužio Moskvu za “zločinačko” ponašanje i pokušaj “držanja slobodnog svijeta kao taoca”.


11:09 Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, napisao je ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak u pismu energetskoj konferenciji u Dohi. Te riječi su objavljene u trenutku kad Sjedinjene Države i njegovi europski saveznici namjeravaju najaviti nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Putin priznao dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi. “Želimo uravnotežena globalna tržišta plina”, poručio je Šulginov.


11:07 Cijene nafte premašile su u utorak na početku trgovine na londonskom tržištu 99 dolara nakon ruskog priznanja dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine. Na početku trgovine u Londonu cijena barela poskočila je 3,71 dolar u odnosu na prethodno zatvaranje, na 99,1 dolar. Na američkom tržištu barelom se u elektronskoj trgovini trgovalo po 4,41 dolara višoj cijeni, od 95,72 dolara.


11:04 Ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji rekao je da je iznimno zabrinut zbog planova Vladimira Putina za njegovu zemlju. Govoreći sinoć za BBC-jev Newsnight program, Vadym Prystaiko rekao je da je Putinov opis Ukrajine kao “povijesne pogreške koja se mora ispraviti” alarmantan. Kaže kako je Putin napisao vlastitu verziju povijesti tijekom jednosatnog govora u ponedjeljak navečer u kojem je iznio niz lažnih optužbi na račun Ukrajine i doveo u pitanje njezin status kao zemlje.


10:37 Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Ukrajina pogazila sporazum iz Minska. Također je kazao kako Rusija jamči sigurnost Donjecku i Luhansku.

“Svih ovih sedam godina doslovno svakodnevno skrećemo pozornost našim europskim kolegama na činjenicu da Kijev ne ulaže, ništa ne radi, štoviše, javno izjavljuje da se neće povinovati sporazumu iz Minska”, rekao je Lavrov u eteru TV kanala Rusija 24.


10:20 Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je detalje sporazuma dviju ukrajinskih regija s Rusijom. Kako prenose Ria Novosti, riječ je o dokumentima koji se sklapaju na deset godina s mogućnošću produljenja na pet godina. Oni predviđaju definiranje pitanja granice i mogućnost pružanja vojne pomoći te raspoređivanje vojnih baza. Ministarstvo je uz to objavilo kako je instrument plaćanja na tom području ruska rublja.


10:12 Britanski premijer Boris Johnson najavio je prvi paket sankcija Rusiji nakon što je, kako je kazao, Putin slanjem vojnika na ukrajinski teritorij napao njihov suverenitet i prekršio međunarodne ugovore. “Odmah ćemo uvesti paket međunarodnih sankcija, ovo je samo prvi paket tih sankcija jer vjerujemo da će doći do još iracionalnih poteza Rusije”, rekao je Johnson.

Također je kazao da udaljavanje od ruske nafte i plina pomaže energetskoj sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva. “U Velikoj Britaniji smo uspjeli značajno smanjiti našu ovisnost o ruskom plinu. Samo tri posto naše opskrbe plinom sada dolazi iz Rusije. Što se ova zemlja brže može oslanjati na vlastitu energiju, to ćemo biti prosperitetniji”, rekao je.


9:55 Europska unija uvest će sankcije Moskvi zbog ulaska ruskih trupa na područje Donbasa, izjavio je danas i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian. “To je kršenje međunarodnih zakona, napad na suverenitet i integritet Ukrajine. Rusija se odriče svojih međunarodnih obveza i sporazuma iz Minska koji je potpisala. Dakle, situacija je vrlo ozbiljna”, kazao je. Dodao je da europski čelnici imaju tri poruke za prenijeti — zauzeti čvrst stav protiv ruskih postupaka, pokazati solidarnost s Ukrajinom i pokazati jedinstvo u Europi.


9:20 Europski šef diplomacije Josep Borrell najavio je sazivanje izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a na kojem će usvojiti sankcije protiv Rusije zbog priznanja nezavisnosti Donjecka i Luganska i slanja vojske u istočnu Ukrajinu. “Siguran sam da ćemo odluku donijeti jednoglasno”, kazao je Borrell, javlja BBC.

Dodao je kako Rusija trenutno nije pokrenula potpunu invaziju Ukrajine iako su njihove snage na ukrajinskom teritoriju.


9:00 SAD i njegovi saveznici su se u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i “izgovor za rat”. Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield izrazila je prezir prema izjavi Putina da će ruska vojska u Donetsku i Lugansku preuzeti mirotvornu ulogu. “Naziva ih postrojbama za održavanje mira. To je glupost. Znamo što uistinu jesu”, rekla je Thomas-Greenfield.

Ukrajinski veleposlanik Sergij Kislitsja tražio je da, usprkos potezu Rusije, granice njegove zemlje ostanu “nepromijenjene”. Pozvao je Moskvu da poništi odluku o priznanju separatističkih pokrajina u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. “Tražimo od Rusije da poništi tu odluku i vrati se za pregovarački stol”, rekao je veleposlanik. Kazao je da Kijev osuđuje naredbu o raspoređivanju “okupacijskih snaga” u istočnoj Ukrajini te zatražio potpuno i hitno povlačenje tih snaga.

Rusija, koja trenutno predsjeda Vijećem, tražila je da se sjednica održi iza zatvorenih vrata, ali je UN inzistirao da bude javna. Njihov veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzja je rekao da je Moskva i dalje “otvorena za diplomatsko rješenje”, ali je upozorio na, kako je rekao, “ukrajinsku agresiju”. “Ne namjeravamo dozvoliti novo krvoproliće u Donbasu”, rekao je ruski veleposlanik, dodavši da bi to, nakon što je Moskva priznala Donjeck i Lugansk, moglo imati “izrazito opasne posljedice”.


8:30 Britanski ministar zdravstva Sajid Javid za Sky News je ustvrdio da će UK uvesti sankcije Rusiji, jer je “invazija na Ukrajinu već počela”. “Probudili smo se u crnom danu za Europu”, kazao je Javid dodavši kako je očito da je Putin odlučio napasti suverenost Ukrajine.


8:15 Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) “oštro osuđuje” rusko priznanje dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao neovisnih država, navodi se u priopćenju te organizacije. Odlukom Kremlja da prizna regije Donjeck i Lugansk “krši se međunarodno pravo i temeljna načela OESS-a i protivna je sporazumima iz Minska”, navodi se u zajedničkoj izjavi čelnika OESS-a, uključujući predsjedavajućeg Zbigniewa Raua i glavnu tajnicu Helgu Mariju Schmid.

“Kao i sve države članice OESS-a, Rusija se obvezala poštivati suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Pozivamo Rusiju da odmah povuče ovu odluku”, stoji u zajedničkom priopćenju. Takozvani Protokol iz Minska sporazum je potpisan između Rusije i Ukrajine 2015. za rješavanje sukoba u regiji Donbas.


8:10 SAD koordinira sa saveznicima i u utorak će najaviti nove sankcije Rusiji, kazali su u ponedjeljak američki dužnosnici. “SAD će sutra nametnuti sankcije Rusiji u odgovoru na ovo jasno kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, kazala je američka veleposlanica u UN-u Linda Thomas-Greenfield novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak navečer. “Mi možemo, hoćemo i moramo biti ujedinjeni u pozivima Rusiji da povuče svoju vojsku, vrati se za diplomatski stol i radi ka miru”, dodala je.

 

 

Dužnosnici Bidenove administracije izjavili su kako Putinov potez, s obzirom na to da je Rusija već imala tamo vojsku, nije osnova za uvođenje šireg paketa sankcija koje su SAD i saveznici najavili u slučaju da Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu. Umjesto toga, Bijela kuća najavila je odvojene, manje oštre i ciljanije sankcije. Predsjednik Joe Biden izdao je izvršnu naredbu koja će, kako je rekla njegova glasnogovornica “zabraniti nova ulaganja, trgovinu i financiranje od strane američkih osoba prema, iz ili u takozvane DNR i LNR regije Ukrajine”. Sankcije će predstaviti danas.

Ruski veleposlanik u UN-u u ponedjeljak je ustvrdio kako se Istočna Ukrajina nalazila na rubu nove “ukrajinske vojne avanture” koju Rusija nije mogla dopustiti, prisegnuvši da neće dopustiti da u toj regiji dođe do “novog krvoprolića”. Govoreći na izvanrednom sastanku Vijeća sigurnost UN-a, Vasilij Nebenzia također je upozorio zapadne sile da “dvaput razmisle” i ne pogoršavaju situaciju u Ukrajini.


8:00 Japan će se najvjerojatnije pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, uključujući i zabranu izvoza u tu zemlju elektroničkih čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda, ukoliko ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedi invaziju na Ukrajinu, izvijestio je u utorak dnevni list Yomiuri.

Odluka trećeg svjetskog gospodarstva da se pridruži svom američkom savezniku i drugim članicama skupine G7 u prijetnji ekonomskim sankcijama dolazi nakon što je Putin zapovjedio svojim snagama da uđu u odmetnute regije na istoku Ukrajine koje sada Rusija priznaje kao neovisne države. Zabrana japanskog tehnološkog izvoza u Rusiju bila bi šira od one nametnute 2014. nakon okupacije ukrajinskog poluotoka Krima, a Tokio također razmatra uvođenje sankcija ruskim bankama, objavio je Yomiuri.

Dužnosnici japanske vlade zasad nisu komentirali te informacije. Japan je u prošlosti zauzimao mekša stajališta prema Rusiji od Sjedinjenih Država, a niz japanskih čelnika pokušavao se dodvoriti Putinu kako bi vratio Japanu sjeverne otoke okupirane nakon Drugog svjetskog rata. Japan je također veliki kupac ruskog plina. Ipak, u posljednje vrijeme Tokio je pokazivao sve veću zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti u istočnoj Aziji te zbog jačanja sigurnosne suradnje s Kinom.

Premda Japan više nije veliki globalni izvoznik čipova, ta zemlja je i dalje ključni proizvođač specijalnih elektroničkih komponenti, te dominira i brojnim drugim područjima visoke tehnologije.


7:55 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskih obratio se u utorak rano ujutro naciji nakon odluke Rusije da službeno prizna neovisnost dviju odmetnutih proruski orijentiranih regija istočne Ukrajine te da tamo pošalje svoju vojsku, dajući dodatno ubrzanje krizi za koju Zapad strahuje da bi mogla izazvati veći rat.

Nakon što je predsjedao sastankom Vijeća sigurnosti, Zelenskij je optužio Rusiju za kršenje suverenosti teritorija Ukrajine te ustvrdio kako bi to moglo značiti da Moskva odustaje od mirovnih pregovora i Sporazuma iz Minska usmjerenih na okončanje separatističkog sukoba u istočnoj Ukrajini. Ukrajina želi razriješiti krizu uz pomoć diplomacije, rekao je Zelenskij, ali je isto tako spremna na dugotrajnu borbu.

“Odani smo mirnom i diplomatskom putu, slijedit ćemo njega i samo njega”, izjavio je Zelenskij. “Ali mi smo na svojoj zemlji, ne bojimo se ničega i nikoga, nikome ništa nismo dužni i nikome ništa nećemo dati”, dodao je. Pozvao je na hitan samit čelnika Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske, te istovremeno pozvao ukrajinske saveznike da poduzmu akciju protiv Rusije.

Administracija predsjednika Zelenskija izrazila je frustraciju zbog nespremnosti Zapada da uvede preventivne sankcije nakon što je Rusija posljednjih tjedana okupila više od 100.000 vojnika blizu ukrajinskih granica. “Očekujemo jasne i učinkovite korake podrške od svojih partnera”, rekao je Zelenskij. “Vrlo je važno vidjeti tko je naš pravi prijatelj i partner, a tko će i dalje nastaviti riječima plašiti Rusiju”, upozorio je.


7:50 Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Tiny Kox ocijenio je u ponedjeljak da Rusija priznanjem dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine krši međunarodne zakone te pozvao Rusiju da tu odluku poništi, priopćeno je iz Vijeća Europe.

“Pridružujem se izjavi glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić da je priznanje takozvanih ‘narodnih republika’ Donjeck i Lugansk u suprotnosti s međunarodnim pravom te da predstavlja jednostrano kršenje Sporazuma iz Minska, koji ostaju jedina osnova za rješenje sukoba u Donbasu”, navodi Kox u izjavi. “Zajedno s glavnom tajnicom, potvrđujem nepokolebljivu potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”, ističe.

“Ustrajno pozivamo sve države članice Vijeća Europe da svoje nesuglasice rješavaju dijalogom temeljenim na poštivanju načela sadržanih u Statutu Vijeća Europe i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima”, napominje Kox, koji će, kako navodi, Skupštini predložiti da se hitno pozabavi ovim pitanjem, “uključujući i na Stalnom odboru u Berlinu 11. ožujka”.

Putinovo obraćanje

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u “operaciju očuvanja mira”, što je izazvalo oštre osude zapada i pojačalo strahove da je rat na pomolu. Zasad je nejasno hoće li ulazak ruske vojske u samoproglašene republike značiti i početak invazije na Ukrajinu. Još nije poznato kakva će biti brojnost ruskih ‘mirovnjaka’ i kakva će im biti zadaća.

Vidljivo ljutiti Putin jučer je u dugom je televizijskom obraćanju Ukrajinu opisao sastavnim dijelom ruske povijesti, a njezin istok drevnom ruskom zemljom. Uvjeren je, rekao je, da će ruski narod podržati njegovu odluku. Potom je s dvojicom separatističkih čelnika potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji. Po jednom takvom ugovoru, objavio je kasnije Reuters, Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska.

Zapad reagirao osudama

Osude sa Zapada nije trebalo dugo čekati. EU, NATO, SAD, UN istog su mišljenja – Putinova odluka kršenje je međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta. “Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin”, upozorili su u zajedničkoj izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Sankcije je najavila i Velika Britanija, a kakve će one biti objavit će premijer Boris Johnson danas. On je ranije kazao da će sankcije proglasiti ako ruska vojska stupi na tlo Ukrajine, a taj je uvjet ispunjen navodnom mirovnom misijom koju je Putin naredio. Američki predsjednik Joe Biden uredbom će zabraniti “nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu” s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak priznao neovisnim entitetima.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki dodala je da će uslijediti još mjera, ali da su one odvojene od sankcija koje su SAD njihovi saveznici pripremali u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. I glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je Putinovu odluku. Ona je “nespojiva s načelima Povelje UN-a”, dodao je. “UN u skladu s rezolucijom Opće skupštine i dalje u cijelosti podupire suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u međunarodno priznatim granicama”, dodao je Antonio Guterres.

‘Opravdanje za invaziju’

Njegov kolega iz NATO-a Jens Stoltenberg uvjeren je da si ovime Rusija fabricira opravdanje za invaziju na Ukrajinu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji bi se mogao osjećati izigranim jer se najviše angažirao u diplomatskim pokušajima da riješi krizu i više je puta razgovarao s Putinom, zatražio je da se Moskvi uvedu “ciljane europske sankcije”, priopćila je Elizejska palača.

I Hrvatska se pridružila nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagirale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta.

Putin je, pak, u svom govoru kazao da će Zapad uvesti sankcije Moskvi neovisno o njezinim potezima u vezi s Ukrajinom. Optužio je Sjedinjene Države i NATO da su Ukrajinu pretvorili u poprište rata i rekao da Moskva strahuje od raspoređivanja vojnika NATO-a na tom području.

Što znači rusko priznanje?

Rusija po prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine.

Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka, Aleksandr Borodaj rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje još uvijek kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine.

Rusko priznanje ujedno poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još uvijek nisu provedeni, a do sada su ga sve strane pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba. Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za dvije regije unutar Ukrajine.