Sabor dobio izvješće državne revizije: Beroš plaćao Kojundžića kao da mu svaki radnik radi 83 sata na dan
Izvješće Državnog ureda za reviziju za 2020. godinu vrlo je nezgodno za ministra Vilija Beroša
U Sabor je jučer poslano izvješće Državnog ureda za reviziju, vrlo nezgodno za Vilija Beroša, koje je Telegram objavio u listopadu prošle godine. Službenici državne revizije pretresli su poslovanje Ministarstva zdravstva i pronašli problematične poslove sklopljene s tvrtkom Cuspis d.o.o., u vlasništvu Beroševog poznanika i hobi-fotografa Vinka Kojundžića.
Kako je prošle godine pisao Telegramov Kristian Došen, revizorsko izvješće za 2020. godinu problematiziralo je plaćanje usluga adaptivnog održavanja Centralnog upravljačkog sustava (CUS) u iznosu 1.875.000 kuna te adaptivnog održavanja aplikativnog sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH vrijedno 875 tisuća kuna koje, stoji u dokumentu, “nije obavljeno na temelju uredne dokumentacije (knjigovodstvenih isprava) koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj”. Prevedeno, tu nešto smrdi.
Kažu, iz zapisnika nije vidljivo tko je, u kojem opsegu i u kojem razdoblju napravio obračunate usluge. U oba posla; u prvom samostalno, a u drugom kao predvodnik zajednice ponuditelja, glavni akter je Kojundžićeva tvrtka Cuspis. Državni revizori upozorili su i na manjak transparentnosti pri provođenju jednostavne nabave, na što je također ukazivao Telegram.
Kako je Cuspis došao u fokus
Tvrtka Cuspis u fokus je došla u travnju 2021. godine, kada su se hrvatski građani masovno poželili cijepiti, no državna platforma Cijepise naprosto nije radila. Zavladao je kaos, a Ministarstvo je uporno odbijalo odgovoriti na pitanje: tko je autor amaterski izrađene platforme koja izluđuje građane. No onda je Telegramov tim otkrio da je potpis tvrtke Cuspis ostao u programskom kodu.
Poslovi “adaptivnog održavanja” koji su revizorima sporni datiraju iz sredine prosinca 2020. godine, točno kada je prema izjavama ministarstva krenuo proces izrade i implementacije CijepiSe u zdravstveni sustav. U oba se ponavljaju identični problemi i revizorski zaključak – da plaćanje i evidentiranje nije obavljeno temeljem uredne dokumentacije “koja potpuno i istinito odražava poslovni događaj”.
Konkretno, u nadogradnji Centralnog upravljačkog sustava ugovoreno je 5000 radnih sati za 1.875.000 kuna. No kvaka je sljedeća: račun je ispostavljen 12 dana nakon zaključenja ugovora; a službeno je “ugovorene poslove moglo obavljati pet osoba”. Ako podijelimo broj ugovorenih radnih sati s 12 dana, to je 416 sati – pa dolazimo do toga kako je svaka od tih pet osoba radila oko 83 sata dnevno.
Što su još otkrili revizori
Ima još. Za nadogradnju aplikativnog sustava eCIJEPIH i eCEZDLIH planirano je dodatno utrošiti 1750 radnih sati vrijednih 875.000 kuna s PDV-om. A to je obavljeno u identičnom vremenskom razdoblju kao prethodno spomenuta nadogradnja CUS-a, s istim brojem ljudi.
I opet su revizori zaključili kako iz dokumenata “nije vidljivo koje su osobe (koliko je osoba), u kojem opsegu i u kojem razdoblju obavile (izvršile) 1750 radnih sati usluga”. Pritom su nadodali kako je “isti pružatelj usluga za isto razdoblje obračunao i naplatio pet tisuća radnih sati za usluge adaptivnog održavanja Centralnog upravljačkog sustava”. Ovaj “isti pružatelj” kojeg revizija navodi je, dakako, tvrtka Cuspis. Revizori su, nadalje, zabilježili kako su poslovi nadogradnje Cuspisu plaćeni 31. prosinca 2020., čak tri tjedna prije roka dospijeća plaćanja navedenog na računu.
Ministarstvo: poštujemo procedure
Ministarstvo zdravstva revizorima je odgovorilo kako su “poštovali sve uobičajene procedure” pri ovim nabavama, dok su “osobe zadužene za praćenje Ugovora tijekom primopredaje utvrdile da su isporučene sve tražene nadogradnje”.
No, “u svrhu unaprjeđenja procesa kontrola budućih zahtjeva za promjenom”, ministarstvo je ipak “povećalo broj pratitelja ugovora u cilju praćenja, kontrole i utrošenih sati na adaptivnom održavanju aplikativnih sustava”.
Revizori preporučuju javne natječaje
Osim spornih poslova s Cuspisom, revizorima su u radar upale i jednostavne nabave, o čemu je Telegram također pisao. Takve nabave, do iznosa od 200 tisuća kuna za robe i usluge, ne provode se poput otvorenih postupaka po Zakonu o javnoj nabavi, već prema internom naputku.
U prosincu 2020., ministar Beroš izmijenio je naputak, pa se pozivi za jednostavne nabave sada mogu poslati direktno trima tvrtkama e-mailom ili faksom, bez da se poziv natječaja objavi u Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Kako je takvih nabava s cijenama “na gornjoj granici vrijednosti” (199 tisuća kuna) bilo nekoliko baš nakon izmjene naputka, Državna revizija preporučila je da se zbog transparentnosti i “postizanja potpune i otvorene konkurentnosti” ipak objavljuju na EOJN-u. Ministarstvo nije prihvatilo preporuku.