Telegram otkriva: Beroševo ministarstvo plaćalo čuvenog Kojundžića kao da mu je svaki radnik radio 83 sata na dan

Što su otkrili revizori

Problem je, kaže službeno revizorsko izvješće, plaćanje usluga adaptivnog održavanja Centralnog upravljačkog sustava (CUS) u iznosu 1.875.000 kuna te adaptivnog održavanja aplikativnog sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH vrijedno 875 tisuća kuna koje – ide citat – “nije obavljeno na temelju uredne dokumentacije (knjigovodstvenih isprava) koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj”. Prevedeno, tu nešto smrdi.

Kažu, iz zapisnika nije vidljivo tko je, u kojem opsegu i u kojem razdoblju napravio obračunate usluge. U oba posla; u prvom samostalno, a u drugom kao predvodnik zajednice ponuditelja, glavni akter je Kojundžićeva tvrtka Cuspis.

Kao bonus u izvješću, državni revizori upozorili su na manjak transparentnosti pri provođenju jednostavne nabave, na što je također ukazivao Telegram. Ali ministarstvo je, ne viđa se to često, odlučno odbilo povinovati se prijedlogu revizora da javno objavljuju takve pozive.

Problematična platforma

Za potpuni kontekst priče, vratimo se u travanj. Masovno cijepljenje hvatalo je zamah, građani su pokušavali što prije doći do cjepiva, a onda je ključna platforma CijepiSe krahirala. Ili – kako ministarstvo tada reče – imala je “određene manjkavosti”. Koje su rezultirale posvemašnjim kaosom na terenu, pa su naručivanje i organizaciju cijepljenja na mišiće iznijeli obiteljski liječnici i lokalni zavodi za javno zdravstvo.

A onda je Telegram otkrio tko je radio problematičnu platformu punu amaterskih pogrešaka. Cuspisov potpis ostao je u programskom kodu platforme i pokrenuo lavinu pitanja, osobito o cijeni posla i kako je dodijeljen.

Važno je reći, ministarstvo je tvrdilo da su komponente platforme CijepiSe naručene iz “stavke adaptivnih sati u sklopu postojećih ugovora”. No, tvrtke IN2 i Ericsson Nikola Tesla zanijekale su svoje sudjelovanje u izradi. Temeljem tih informacija i revizorskog izvješća, osnovano sumnjamo da je oba posla “adaptivnog održavanja” kroz koji je platforma ad-hoc napravljena, radio Cuspis.

Radili 83 sata – dnevno

Istaknimo, poslovi “adaptivnog održavanja” koji su revizorima sporni datiraju iz sredine prosinca prošle godine, točno kada je prema izjavama ministarstva krenuo proces izrade i implementacije CijepiSe u zdravstveni sustav. U oba se ponavljaju identični problemi i revizorski zaključak – da plaćanje i evidentiranje nije obavljeno temeljem uredne dokumentacije “koja potpuno i istinito odražava poslovni događaj”.

Konkretno, u nadogradnji Centralnog upravljačkog sustava ugovoreno je 5000 radnih sati za 1.875.000 kuna. No kvaka je sljedeća: račun je ispostavljen 12 dana nakon zaključenja ugovora; a službeno je “ugovorene poslove moglo obavljati pet osoba”.

Ako podijelimo broj ugovorenih radnih sati s 12 dana, to je 416 sati – pa dolazimo do toga kako je svaka od tih pet osoba radila oko 83 sata dnevno. Što je, priznat ćete, produktivnost dostojna ozbiljnog interesa znanstvenika iz područja eksperimentalne fizike. Ili PNUSKOK-a.

Inkasirali još 875.000 kn

Kao u sloganu svake loše reklame – to nije sve! Za nadogradnju aplikativnog sustava eCIJEPIH i eCEZDLIH planirano je dodatno utrošiti 1750 radnih sati vrijednih 875.000 kuna s PDV-om. A to je obavljeno u identičnom vremenskom razdoblju kao prethodno spomenuta nadogradnja CUS-a, s istim brojem ljudi.

Službeno ugovorno opterećenje po osobi u ovom je slučaju ipak nešto lakše, tek 29 sati dnevno. Ali i dalje preko ruba aktualnih spoznaja o prostorno-vremenskom kontinuumu.

I opet su revizori zaključili kako iz dokumenata “nije vidljivo koje su osobe (koliko je osoba), u kojem opsegu i u kojem razdoblju obavile (izvršile) 1750 radnih sati usluga”. Pritom su nadodali kako je “isti pružatelj usluga za isto razdoblje obračunao i naplatio pet tisuća radnih sati za usluge adaptivnog održavanja Centralnog upravljačkog sustava”. Ovaj “isti pružatelj” kojeg revizija navodi je, dakako, tvrtka Cuspis.

Ministarstvo: poštujemo procedure

Iako zdravstveni sustav poslovično more problemi s rokovima plaćanja, pa svako malo eskaliraju problemi s dobavljačima, za gore navedene poslove takvih nevolja nije bilo. Dapače, revizori su zabilježili kako su poslovi nadogradnje Cuspisu plaćeni 31. prosinca 2020., čak tri tjedna prije roka dospijeća plaćanja navedenog na računu. Lijepo i fiskalno odgovorno.

Kako na revizorske primjedbe ide i očitovanje institucije, red je da navedemo reakciju ministarstva. Oni su državnoj reviziji rekli kako su “poštovali sve uobičajene procedure” pri ovim nabavama, dok su “osobe zadužene za praćenje Ugovora tijekom primopredaje utvrdile da su isporučene sve tražene nadogradnje”.

No, “u svrhu unaprjeđenja procesa kontrola budućih zahtjeva za promjenom”, ministarstvo je ipak “povećalo broj pratitelja ugovora u cilju praćenja, kontrole i utrošenih sati na adaptivnom održavanju aplikativnih sustava”. Eto, sve je u redu.

Revizori preporučuju javne natječaje

Osim spornih poslova s Cuspisom, revizorima su u radar upale i jednostavne nabave, o čemu je Telegram također pisao. Takve nabave, do iznosa od 200 tisuća kuna za robe i usluge, ne provode se poput otvorenih postupaka po Zakonu o javnoj nabavi, već prema internom naputku.

U prosincu prošle godine, ministar Beroš izmijenio je naputak, pa se pozivi za jednostavne nabave sada mogu poslati direktno trima tvrtkama e-mailom ili faksom, bez da se poziv natječaja objavi u Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Kako je takvih nabava s cijenama “na gornjoj granici vrijednosti” (čitaj: 199 tisuća kuna) bilo nekoliko baš nakon izmjene naputka, Državna revizija preporučila je da se zbog transparentnosti i “postizanja potpune i otvorene konkurentnosti” ipak objavljuju na EOJN-u. Ministarstvo nije prihvatilo preporuku.