Sabor donio proračun za iduću godinu, prvi u eurima

Prihodi države planiraju se u iznosu od gotovo 25 milijardi eura, a rashodi od 26,7 milijardi

21.10.2022., Zagreb - Zastupnici su radni tjedan zavrsili glasovanjem o raspravljenim tockama dnevnog reda. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Hrvatski sabor donio je u utorak Državni proračun za 2023. godinu, najvažniji financijski dokument države. Proračun je dobio potporu 77 zastupnika, protiv ih se izjasnilo 50. Prvi je to hrvatski proračun u eurima, a sedmi proračun od kad je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Njime se prihodi države planiraju u iznosu od gotovo 25 milijardi eura, a rashodi od 26,7 milijardi, a njime je planiran deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi, odnosno 2,3 posto BDP-a.

Rashodi viši za 2,1 milijardu

Od poreza se iduće godine planira uprihoditi 13,3 milijarde eura, što bi bio rast od 4,8 posto. Glavninu čini prihod od PDV-a, planiran u visini od 9,1 milijardi eura. Od posebnog poreza i trošarina planira se prihod od 2,2 milijarde eura, a od poreza na dobit od 1,6 milijardi eura.

Od doprinosa za mirovinsko osiguranje proračun planira uprihoditi 4 milijarde eura, što je rast od 8,2 posto. Od pomoći Europske unije uprihodit će 5 milijardi eura ili 32,8 posto više.

Ukupni proračunski rashodi u 2023. planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura, i viši su za 2,1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022.

Prihvaćeno 10 amandmana

Povećanjem rashoda planira se daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa.

Sastavnim dijelom proračuna za 2023. postalo je i 10 amandmana koje su predložili oporba i saborska većine, a zajedno su vrijedni 9,5 milijuna eura.

Od tog iznosa, 2,6 milijuna namijenjeno je projektu vezanom uz Arboretum Opeka i istoimenu srednju školu koja je proglašena regionalnim centrom kompetentnosti u poljoprivredi, a za što se zauzeo Predrag Štromar (HNS).

Sveučilištu Sjever 665 tisuća eura

Za projekt čakovečkog Centra za odgoj i obrazovanje, koji je gurala Boška Ban Vlahek (SDP), država je izdvojila dva milijuna kuna, a za školsku sportsku dvoranu srednje škole u Zaboku, što je bio prijedlog Kluba SDP-a, 1, 8 milijuna.

Za Neuropsihijatrijsku bolnicu „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači u proračunu je, na traženje Magdalene Komes (HDZ), osigurano 1,6 milijuna eura, a za besplatne zalihe menstrualnih higijenskih potrepština u školama i skloništima za žene milijun eura, na prijedlog Sabine Glasovac (SDP).

Iznos namijenjen provedbi mjera obiteljske i populacijske povećan je na 758 tisuća eura, a to je povećanje tražila Romana Nikolić (Socijaldemokrati). Zahvaljujući zauzimanju Damira Habijana (HDZ), Sveučilištu Sjever država će za 665 tisuća eura povećati iznos za redovnu djelatnost.

Podneseno 428 amandmana

Pola milijuna eura država je predvidjela za izradu dokumentacije potrebne za izgradnju zračne luke Srce Dalmacije (Drniš/Šibenik), što su zajednički gurali HDZ-ovi Branka Juričev Martinčev i Josip Begonja, Hrvoje Zekanović (HDS) i Socijaldemokrat Franko Vidović.

Upornošću Marine Opačak Bilić (Socijaldemokrati) država je za 150.000 eura povećala sredstva za prevenciju nasilja nad i među mladima, a upornošću IDS-a 120.000 eura za nastavak sanacije Eufrazijeve bazilike u Poreču.

Devet klubova i 29 zastupnika inicijalno je proračun podnijelo 428 amandmana, no 58 ih je bilo nevažećih. Podnositelji su, naime, radili tehničke pogreške, nisu ujednačili iznose koje su željeli smanjiti odnosno povećati.

Inflacijske mjere prestaju u ožujku

Uz izuzetak 10 spomenutih amandmana, sve druge odbili su i Vlada i Sabor. Oporbu je to i danas ljutilo, pa je ponovila svoje zamjerke na proračun. Tako je Peđa Grbin (SDP) rekao da proračun ide u korist Vlade i države, ne građana.

Tvrdi da proračun ne jamči da će plaće iduće godine biti veće, da će rasti mirovine, povećati se brojne socijalne naknade. Najvećim problemom označio je što mjere za borbu protiv inflacije prestaju krajem ožujka, a nakon toga, kaže, proračun ne predviđa ništa.

Ista stvar muči i Socijaldemokrate. Koncem ožujka završava priča sa 21 milijardom helikopterskog novca a što nakon toga, pita se Davorko Vidović.

Most: Komes glasuje protiv Petrinje

Oporba Vladu proziva i da se iz proračuna za 2023. ne vidi ni jedna ozbiljna reforma. Proračun ne nudi ništa novo osim daljnjeg zaduženja od 1,8 milijardi eura, tvrdi Marijan Pavliček (HS) i uvjerava kako bi njegov „pokojni djed bolje vodio financije od ove Vlade“.

Ističe i kako se Europskoj komisiji omogućava se da se zadužuje “u naše ime”. Ono što je nekad radio Beograd, danas dozvoljavate Bruxellesu, kazao je.

‘Mostovci’ su opetovali svoje nezadovoljstvo što nisu prošli njihovi amandmani namijenjeni potresom pogođenoj Banovini, pa prozvali gradonačelnicu Petrinje Magdalenu Komes (HDZ) da glasovanjem protiv Mostovih amandmana glasuje protiv svoga grada.

Perić: Proračun ublažava krizu

Oporbene tvrdnje odbacuje Grozdana Perić (HDZ) i ističe da proračun za 2023. želi ublažiti krizu, zadržati gospodarski rast i socijalnu sigurnost. Rekla je da smo jedna od rijetkih država koja ima gospodarski rast, u 2023. ulazimo u europodručje.

Smanjuje se neravnoteže, dodala je, ali i istaknula kako će iduća godina biti zahtjevna i izazovna. Za kraj je poručila da je Vlada je na pravi način kreirala mjere fiskalne politike.