Sabor u četvrtak odlučuje o proračunu, glasat će i o prijedlogu Mrak Taritaš o reviziji Vatikanskih ugovora
Plan je da prihodi države u idućoj godini iznose 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi
Hrvatski sabor u četvrtak će donijeti Državni proračun za 2024. godinu po kojem prihodi države rastu na 28,5 milijardi eura. Plan je da prihodi države u idućoj godini iznose 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi, prihodi rastu za tri, a rashodi za 11,2 posto u odnosu na plan za ovu godinu.
Realni gospodarski rast za 2024. Vlada projicira na 2,8 posto, te očekuje da će udio javnog duga u BDP-u sa 60,7 posto u ovoj godini, pasti na 58 posto BDP-a, dok bi stopa inflacije trebala biti 3,1 posto. Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010. u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a.
Glasovanju o najvažnijem financijskom dokumentu države prethodit će glasovanje o 468 amandmana na njega od kojih je njih čak 463 podnijela oporba, a samo pet zastupnici vladajuće većine. Izvjesno je da će saborska većina slijediti primjer Vlade koja je prihvatila samo 11 amandmana, pet zastupnika većine i šest oporbenih.
Što je još na dnevnom redu u Saboru
Među točkama koje čekaju na glasovanje je i izbor novog povjerenika za informiranje jer je dosadašnjem Zoranu Pičuljanu petogodišnji mandat istekao 21. studenoga. Kandidati za to mjesto su Anita Markić, Dubravka Bevandić i Nikola Kristić.
Sabor treba razriješiti i zamjenicu pravobraniteljice za djecu Ivanu Buljan na njen osobni zahtjev. Nakon glasovanja, zastupnici će raspraviti Izvješće o radu policije u 2022. u kojemu se ističe da je stanje sigurnosti u prošloj godini bilo na visokoj razini, s postotkom razriješenosti kaznenih djela od gotovo 72 posto.
Nezakonite migracije, koje su lani doživjele svoj vrhunac u vidu povećanja od 190 posto uspješno su zadržane u kontroliranim uvjetima pravovremenom preraspodjelom snaga i tehničke opreme, te usmjerenim radom policije na temelju kvalitetne analize rizika.
Glasovanje o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom
Te migracije i veći angažman policije na njihovom suzbijanju nisu negativno utjecali na opće stanje sigurnosti, kako u Hrvatskoj, tako i na njenoj granici, a što su prepoznali Europska komisija i Vijeće te je donijeta odluka o ulasku Hrvatske u Šengenski prostor 1. siječnja 2023.
Zastupnici će svoje mišljenje reći i o prijedlogu Anke Mrak Taritaš (Glas) da Sabor zaduži Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.
Mrak Taritaš smatra da je došlo vrijeme da se ti ugovori revidiraju, dodavši da su to radile i neke druge države. Raspravu o njenom prijedlogu, potpisima su ‘pogurale’ lijeve stranke zastupljene u Saboru, izuzev Socijaldemokrata.