Burno u Saboru. HDZ protiv revizije Vatikanskih ugovora, tvrde da broj katolika nije jako pao

HDZ i desni dio oporbe usprotivili su se u četvrtak prijedlogu Anke Mrak-Taritaš (Glas) da Sabor zaduži Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom poručivši kako za to nema temelja te da trebaju ostati, a dio lijeve oporbe smatra da oni dovode do nejednakosti.

Mrak-Taritaš (Glas) predložila je da se pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom na području odgoja i kulture, gospodarskih i pravnih pitanja te dušobrižništva katoličkih vjernika, pripadnika vojske i policije.

‘To je popis privilegija’

Smatra kako za to da se krene u taj postupak postoje formalno-pravni razlozi jer, drži, u ugovorima postoje neke odredbe koje su neustavne te bi same po sebi trebale biti dovoljan razlog za pokretanje postupka.

“Ugovorima između Svete Stolice i RH definiran je cijeli niz novčanih, materijalnih, političkih, društvenih i drugih obaveza RH bez i jedne jedine obaveze Svete Stolice”, rekla je. Drži i kako ne postoji nikakav reciprocitet prava i obveza već se radi o popisu privilegija jedne vjerske zajednice.

“Te privilegije su rezultirale nizom situacija koje imaju učinke suprotne načelima koje su jamčene Ustavom RH, posebno jednakosti pred zakonom, slobodi vjeroispovijesti i odvojenosti crkve i države”, upozorila je.

Nema promjene okolnosti?

Navela je i kako, za razliku od svog nastavnog osoblja, vjeroučitelji se ne biraju na natječaju već se postavljaju i dobivaju mandat od biskupa bez mogućnosti utjecaja nadležnih državnih institucija. Uz to, RH nema utjecaj na kurikulum koji određuje Hrvatska biskupska konferencija.

Odbacujući uime Vlade taj prijedlog Andreja Metelko-Zgombić rekla je da nema temelja ulaziti u izmjene tih ugovora jer, među inim, nije došlo do bitne promjene okolnosti u kojima su oni sklopljeni pa nema niti formalno-pravnih uvjeta za predlaganje njihovih izmjena.

Šteta političkom ugledu RH

Navodeći i da se obje strane moraju suglasiti o njegovu pokretanju te ukoliko takav prijedlog ne bi bio pravno utemeljen mogao bi za sobom povući ozbiljnu štetu u međunarodnom političkom ugledu RH i vjerodostojnosti zemlje jer bi time odstupili od “svetog načela ugovornih odnosa” o obveznim poštivanju ugovornih obaveza.

Metelko-Zgombić negirala je da je po popisu stanovništva iz 2021. došlo do bitnog smanjenja udjela katolika u stanovništvu, a što je bio jedan od razloga Mrak-Taritaš za pokretanje postupka pregovora o izmjenama ugovora. Navela je da je u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine u zemlji broj katolika manji za samo 2,66 posto (ima ih 83,62 posto) dok Mrak-Taritaš navodi da je katolika manje za njih 639.408.

Burna rasprava

Tijekom višesatne, mjestimice burne rasprave, zastupnici HDZ i dio desne te lijeve oporbe o tom prijedlogu ostali su na suprotstavljenim stavovima. Lijeva oporba je ostala pri ocjeni da vjeronauku nije mjesto u svim javnim osnovnim i srednjim školama, da su netransparentne financijske implikacije tih ugovora te nejednakostima koji iz njih proizlaze, a desni dio oporbe smatra da se radi o napadu na Katoličku crkvu i vjeru.

Navodeći kako nema službenog podatka o ukupnom iznosu financija Damir Bakić (Možemo!) smatra da bi to moglo iznositi i 150 milijuna eura godišnje. Za razliku od Mrak-Taritaš, Katarina Peović (RF) založila se za raskid tih ugovora jer, upozorila je, samo Mađarska od naše zemlje ima veća izdvajanja za Crkvu u Europi.

Nije dobro pripremljeno

S druge strane HDZ i desni dio oporbe isticali su da đaci vjeronauk u školama, koji je izborni predmet, biraju bez prisile te da Vatikanski ugovori trebaju ostati i ne treba ih revidirati. Davor Ivo Stier (HDZ) rekao je kako iz oporbene inicijative nije jasno što bi se pregovorima trebalo postići te da li bi npr. vlada trebala pregovarati o ukidanju vjeronauka ili da se on drugačije organizira. Smatra kako ta inicijativa nije dobro pripremljena niti daje jasan pregovarački okvir.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) smatra kako se tu radi o “križarskom ratu” koji provode ljevičari. Drži i kako tu nije pitanje sekularizma ili financijske razboritosti već se radi o ideološkoj borbi između onih “koji njeguju našu nacionalnu baštinu i onih koji ju žele razvodniti ili iskorijeniti”.