Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Samo u Hrvatskoj su odjednom i brzi testovi dovoljni za covid potvrde. Razlog: raspad sistema

Kako je moguće da će dokument koji se kod nas prihvaća, biti odbijen na ulazu u druge zemlje EU?

Motiv za donošenje novog pravila isključivo su manjkavi resursi hrvatskog javnog zdravstva odnosno, kako bi se u narodu reklo, raspad sistema. Ukratko, za masovna PCR testiranja potrebno je imati mnogo više stručnog kadra, prvenstveno visokoobrazovanih mikrobiologa, nego što ih mi imamo, a gužve su paklene.

Odluku hrvatskih zdravstvenih vlasti da za Covid potvrdu više nije potreban negativan PCR test, nego je dovoljan samo brzi antigenski test (BAT), opća je javnost dočekala s velikim nedoumicama. Mnogi su se odmah zapitali na temelju čega je kriterij odjednom spušten pa se Covid potvrda više ne uvjetuje PCR testiranjem, kad se do sada iz službenih izvora stalno tumačilo da je to jedini pouzdani način da se utvrdi je li osoba zdrava ili zaražena dok je antigensko testiranje kvalificirano kao znatno manje sigurna, odnosno niže vrijedna dijagnostička metoda.

A dodatnu zbunjenost izazvala je objava ministra zdravstva Vilija Beroša da će Covid potvrde, sada izdane na temelju antigenskih testova, vrijediti samo u Hrvatskoj, a preko granice više neće. Kako je, naime, moguće da će dokument koji se kod nas prihvaća, biti odbijen na ulazu u druge zemlje EU? Jesmo li mi pametniji, a oni gluplji kad oni i dalje traže PCR test, a mi smatramo da je sasvim u redu i antigenski?

Motiv za novo pravilo: raspad sistema

Ako se odgovori na ta vrlo umjesna pitanja potraže u relevantnim europskim publikacijama, utvrdit će se da su ona potpuno na mjestu te da su motiv za donošenje novog pravila isključivo manjkavi resursi hrvatskog javnog zdravstva odnosno, kako bi se u narodu reklo, raspad sistema. Ukratko, za masovna PCR testiranja potrebno je imati mnogo više stručnog kadra, prvenstveno visokoobrazovanih mikrobiologa, nego što ih mi imamo, a gužve su paklene.

Zato se u našim ustanovama javnog zdravstva na termin za PCR test u posljednje vrijeme čeka i po tjedan dana što postaje samo po sebi besmisleno. Moja kći, na primjer, osjetila je simptome prošle nedjelje, a na testiranje je mogla doći tek u subotu. Naravno, sutradan je otišla u privatni laboratorij, platila i saznala da ima Covid. Za razliku od PCR testiranja, antigensko se može obaviti izvan laboratorija i brzo, a rezultati su gotovi za dva sata što znatno smanjuje pritisak na zdravstveni aparat. Drugo, PCR testovi su skupi, a antigenski su ipak dva i pol puta jeftiniji.

BAT za kućnu upotrebu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo deklarira da jedan PCR test košta 390 kuna, a brzi antigenski 150 kuna. To znači da će značajna eliminacija PCR-a i okretanje BAT-u donijeti značajne uštede ionako bankrotiranoj zdravstvenoj riznici. A s obzirom da se Covid potvrda sada može dobiti brzim antigenskim testom koji bitno manje košta, mnogi će građani radije sami platiti testiranje u privatnim ustanovama i po nešto višoj cijeni nego da čekaju na narudžbu u javnom zdravstvu.

No ta logika ministra Beroša, Stožera i Vlade – u kojoj su temeljni kriteriji nedostatak kadrova plus uštede – ima dosta rupa. Brzi antigenski testovi su, naime, i dalje znatno nepouzdaniji od PCR-a premda Beroš tvrdi da su “sve relevantniji i bolji”. Uostalom, da je to tako neupitno, valjda bi se i sve ostale zemlje EU odlučile da daju povjerenje njima pa da se tako, gdje god mogu, otarase skupljeg i kompliciranijeg PCR-a. One to, međutim, nisu učinile, pa će naši državljani kad putuju u inozemstvo opet morati pokazati PCR, a BAT će im služiti samo za kućnu upotrebu.

Velik broj lažnih nalaza

Točno je, naime, da se brzim antigenskim testovima – koji se pakiraju u jednokratna plastična kućišta i nalik su testovima za trudnoću – može potvrditi ili isključiti infekcija Covidom-19 kod osoba sa ili bez simptoma. Točno je također da je njihova prednost što testirani mogu u kratkom vremenu reagirati kako bi se brzo samoizolirali, započeli liječenje i informirali osobe s kojima su bili u kontaktu.

Ali nije se moguće osloniti da će oni sa sigurnošću prepoznati infekciju. Presjek niza stranih istraživanja rađenih na velikim uzorcima pokazao je da su antigenski testovi točno identificirali infekciju kod prosječno 72 posto potvrđeno oboljelih osoba sa simptomima te samo kod 58 posto potvrđeno oboljelih osoba bez simptoma. Puno bolji su ishodi kod ljudi koji nisu bili zaraženi jer je u takvim slučajevima BAT ispravno isključio infekciju u oko 99 posto slučajeva.

Kad se pogledaju ovi podaci, jasno je da brzi antigenski testovi kod stvarno oboljelih osoba u razmjerno velikom broju daju lažne nalaze. Drugim riječima, dosta osoba s negativnim BAT-om i dalje može biti zaraženo.

Korisni, ali nedovoljno sigurni

Sljedeći je problem kvaliteta pojedinih brzih antigenskih testova kojih na tržištu ima već jako mnogo iako su za privatnu upotrebu odobreni relativno nedavno. Kako piše njemački Deutsche Welle, proizvođači, naime, još uvijek smiju svoje brze antigenske testove pustiti na tržište bez ispitivanja kvalitete i samo s izjavom da je njihov preparat usklađen s traženim kriterijima. Aktualna EU direktiva im dopušta da sami certificiraju svoje testove i da “odustanu od kontrole koju bi provela neovisna ustanova prije nego što se brzi testovi iznesu na tržište”.

Postroženje tog propisa najavljeno je tak za svibanj ove godine premda je u više istraživanja utvrđeno da barem petina pregledanih brzih antigenskih testova nije zadovoljila ni minimalne zahtjeve kvalitete. Dakle, brzi antigenski testovi su korisni, ali su nedovoljno sigurni. Sve su to informacije koje hrvatska javnost treba i mora znati kako bi ljudi mogli stvoriti stav o smislenosti nove Beroševe mjere.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više