Sandra Benčić: 'Treba reći da je Bleiburg bio ratni zločin, ali to se treba komemorirati primjereno. I moj stric je prošao Križni put'
Premijerska kandidatkinja je govorila o temi koja desetljećima dijeli hrvatsku političku scenu
Premijerska kandidatkinja platforme Možemo! Sandra Benčić u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjeg lista, osim o aktualnim političkim temama, svojim izbornim ambicijama i nevoljama s imovinskom karticom, govorila je i o Bleiburgu, temi koja je nerijetko jedna od ključnih ideoloških razdjelnica na hrvatskoj političkoj sceni.
Novinaru Goranu Peniću iznijela je svoj stav o komemoraciji za žrtve Križnog puta. “Na Bleiburgu se dogodio ratni zločin nad ratnim zarobljenicima neprijateljske vojske i dijelom civilima. Svaka zemlja treba imati model komemoriranja svojih žrtava i žrtava drugih, pa i neprijatelja koji su izgubili život u tom ratu”, istaknula je i založila se za kreiranje modela suočavanja s prošlošću u kojem bi se znalo da su oni koji su u ratu bili na strani fašista bili neprijatelji čovječanstva i njegovih temeljnih vrijednosti.
‘Ako se ratne zarobljenike ubije, to je ratni zločin’
“Međutim, to ne znači da nad njima nije napravljen ratni zločin. Kada se takve stvari komemoriraju, moraju se komemorirati primjereno, u smislu da se jasno kaže koji je bio kontekst, na čijoj su strani bili i zašto je do toga došlo. Ratni zarobljenici se ne ubijaju, ako se ubijaju to je ratni zločin”, rekla je Benčić koja na pitanje znači li to da je za pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad komemoracijom, ali pod jasnim uvjetima, odgovara da bi sa svima u Saboru provela raspravu o obliku obilježavanja, ali da se svakako protivi da to bude, kako kaže, “ustaški dernek”.
“Treba reći da je to bio ratni zločin, da su bile žrtve i jasno reći tko su bili. Ali se jasno treba reći za što se Hrvatska borila u Drugom svjetskom ratu, da je bila na strani antifašizma, da je antifašizam stvorio Hrvatsku i vratio Istru i Dalmaciju Hrvatskoj. Hrvatska je antifašistička zemlja i zasnovana je na tim vrijednostima i nikakav povijesni revizionizam koji bi rekao da se Hrvatska temelji na NDH ne dolazi u obzir. To ne znači da civilne žrtve bilo kojeg rata i ratne zarobljenike treba izbrisati iz sjećanja. Bilo je i u Domovinskom ratu civilnih žrtava i moramo se sjećati i njih, bilo je i ratnih zločina, trebamo ih osuditi makar smo ih i mi počinili. Ali moramo reći koji je kontekst bio. Da smo bili napadnuti i da se rat vodio na teritoriju Hrvatske”, pojasnila je.
Stric joj prošao Križni put, kasnije ga prozvali ‘crvenim popom’
Novinar Penić je napisao da mu je nakon intervjua Benčić ispričala i da je njezin pokojni stric, Franjo Jurak, odnosno djedov brat, bio poznati zagrebački svećenik i da je kao srednjoškolac 1945. prošao Križni put. Poslije su ga, kaže, prozvali crvenim popom, iako s politikom nije imao veze, nego se zalagao za socijalni nauk Crkve pa je tijekom Domovinskog rata zbrinuo tisuće izbjeglica u svojoj župi, a kaže i da je valjda bio jedini svećenik koji na blagoslovu kuća nije uzimao novac.