Crkva ne odustaje; šef biskupske konferencije kaže da će se misa na Bleiburgu svejedno održati
Nadbiskup Želimir Puljić kaže da će misu umjesto biskupa voditi svećenik
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, u intervju za njemački katolički list Die Tagespost rekao je da će i ove godine na Bleiburgu održati misa, samo što će je umjesto biskupa voditi svećenik. Problem s održavanjem mise na Bleiburgu nastao je kada je koruška katolička crkva odbila molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanje mise na Lojbaškom polju jer je se politički instrumentalizira, što zapravo znači da misu tamo ne može voditi biskup. Nakon te odluke hrvatski biskupi i Ministarstvo vanjskih poslova pokušali su utjecati na Austrijance da se odluka promijeni, ali crkva u Koruškoj nije bila zainteresirana za raspravu.
Nadbiskup Puljić je u intervjuu rekao da hrvatska Crkva poštuje odluku koruškog dijecezanskog upravitelja, ali se s njom ne slaže i ne može prihvatiti razloge za nju. Nadbiskup smatra da je takva odluka “obradovala one koji ne vole Crkvu i ne priznaju stradanje Hrvata” nakon Drugog svjetskog rata. “Zato smo očitovali svoje neslaganje. A komemoracija u Bleiburgu, 18. svibnja 2019., je zakazana i bit će održana kao i do sada pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, uz uobičajene molitve, s odrješenjem za pokojne i svetom misom, koju ove godine neće predvoditi hrvatski biskup, već svećenik, ukoliko se odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt u međuvremenu ne promijeni”, rekao je Puljić.
Ne prihvaća ustaške simbole
Predsjednik HBK-a je objasnio i zašto smatra da je važno da se komemoracija održi baš u Bleiburgu, iako priznaje da bi se mogla organizirati i negdje u Hrvatskoj. “Bleiburg je simbol početka, prva postaja križnoga puta i stradanja nakon izručenja vojske i civila Titovim partizanima. I već preko sedamdeset godina ljudi se tamo okupljaju na komemoraciju svih stradalnika na brojnim križnim putovima tijekom 1945.”, kazao je Puljić.
Na optužbe da se žrtve na Bleiburgu instrumentaliziraju za jednostrano političko-nacionalno tumačenje povijesti, Puljić je odgovorio kako ne dijeli taj dojam. Po njegovom mišljenju, hrvatski biskupi su se takvog tumačenja povijesti jasno odrekli, a kao primjer za to spominje pismo koje su objavili povodom 50. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. U tom su pismu postavljena važna pitanja o tome kako žaliti žrtve druge zajednice i kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici, objasnio je nadbiskup Puljić, te dodao kako nema razumijevanja za ustaške simbole na Bleiburgu.
Kaže da su incidenti rijetki
Nadbiskup je za austrijski list opisao događaje koji su prethodili smaknućima nakon predaje vojske NDH i civila na Bleiburgu, rekavši kako je dosad otkriveno oko 1700 masovnih grobnica žrtava iz tog razdoblja. Kazao je da je se misa na Bleiburgu održava već godinama, te da su incidenti rijetki. “U okviru misnog slavlja i cijele liturgije, uključujući molitvu na groblju i procesiju do polja prošle godine nije bilo za primijetiti ništa što bi bilo neprihvatljivo. Kasnije sam doznao za nekoliko incidenata.
Prema informacijama organizatora na komemoraciji je sudjelovalo preko 10.000 ljudi, a policija je privela 7 osoba, od kojih je jednu odmah pustila. Žalim i osuđujem te incidente, jer njima nije mjesto na komemoraciji žrtava”, rekao je nadbiskup Puljić, dodavši kako mu je žao što su “neki takve pojave s ruba komemoracije iskoristili da u krivom svjetlu prikažu i cijelu komemoraciju, koja je po svjedočenju organizatora sigurno bila najurednija i najbolja do sada”.