Sanja Sarnavka skeptična prema izmjenama zakona o nasilju nad ženama: ’Takvi slučajevi doslovno ovise o raspoloženju sudaca’

'Pitanje je kada će se konačno početi primjenjivati i neki ranije doneseni zakoni i odluke Vlade i tako žrtvu konačno staviti u središte pažnje', kaže

29.11.2022.,Zagreb, Zaklada Solidarna predstavila  Fond za zene (borba protiv nasilja, pravo na zdravstvenu zastitu...politicku i ekonomsku ravnopravnost). Kampanju su predstavile Sanja Sarnavka, Jasenka Grujic i Karla Pudar   Photo: Robert Anic/PIXSELL
FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Prošloga tjedna premijer Andrej Plenković najavio je izmjene više zakona kojima će se se osnažiti prava žrtava, a uvodi se i novo kazneno djelo – femicid za koji će biti propisana kazna od najmanje 10 godina zatvora.

Među ostalim, povećavaju se kazne za kazneno djelo silovanja te se ukida zastara za tešķa kaznena djela pedofilije. Izmjene zakona na snagu bi trebale stupiti početkom iduće godine, no postavlja se pitanje kako će se sve što je najavljeno provoditi u praksi.

‘Odmah sam bila skeptična’

Aktivistkinja Sanja Sarnavka, koja je ispred Zaklade Solidarna sudjelovala na sastanku s premijerom, ne skriva skepsu.

“Kako već imam neke godine i iskustvo, odmah sam bila skeptična i otvoreno rekla da je pohvalno sve što je najavljeno, ali i da je pitanje kada će se konačno početi primjenjivati i neki ranije doneseni zakoni i odluke Vlade i tako žrtvu konačno staviti u središte pažnje. Uostalom, svakodnevna praksa je ta koja demantira početno oduševljenje ”, smatra Sarnavka, prenosi portal Novosti.

Sarnavka ističe da su žrtve nasilja, kojima financijski pomaže i Solidarna, uglavnom siromašne žene koje same ne bi mogle plaćati podstanarstvo ili odvjetničke usluge.

‘To je dio predizborne kampanje’

“Kroz takve postupke vidimo ne samo koliko su oni dugotrajni, nego i očajno nepredvidljivi jer doslovno ovise o raspoloženju i stavovima neke sutkinje ili suca”, kazala je Sarnavka. Smatra i da su izmjene zakona dio predizborne kampanje “u sklopu koje Plenković na simboličkoj razini stalno osuđuje nasilje i najednom forsira promjene zakona”.

Sarnavka se pita kako uopće očekivati od sutkinja i sudaca da razumiju Istanbulsku konvenciju “ako Pravni fakultet na najvećem sveučilištu u zemlji, onom zagrebačkom, ima Katedru za obiteljsko pravo koju vodi osoba koja ne voli žene”. Tu je aludirala na profesoricu Dubravku Hrabar koja je u izjavi za Narod.hr, čiji je izdavač udruga U ime obitelji, pitala: “Vrijedi li život žene više nego život muškarca?”

“Pritom se u ovom kontekstu radi o jednom od važnijih fakulteta jer s njega izlaze gotovo svi budući državni odvjetnici, suci i drugi pravnici koji će se baviti rodno uvjetovanim nasiljem. Naravno da život žene ne vrijedi više od života muškarca, ali statistika pokazuje da su žene puno češće žrtve i da je to uvjetovano rodnom stereotipnom podjelom”, objašnjava Sarnavka.

Odvjetnik: ‘U praksi se te kazne ne dosuđuju’

Da ni do sada nije bio problem u zakonu, smatra odvjetnik Veljko Miljević. “Govori se o uvođenju femicida. Otkad je svijeta i vijeka, ubojstvo čovjeka je nedozvoljeno. I u članku 87 imate što predstavlja zločin iz mržnje”, kazao je gostujući na N1 televiziji.

“U članku 87, osim ostalih okolnosti zbog kojih može biti počinjen zločin iz mržnje, imate temeljem spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Čim to imate, da je jedno ponašanje učinjeno iz tih motiva, onda je to za svakog suca otežavajuća okolnost”, objasnio je.

“Nije stvar u zakonu. Primjerice, od 2019. godine je za prijetnju moguće dobiti do pet godina. To sigurno nije malo. Ali se u praksi ne dosuđuju te kazne”, poručio je poznati odvjetnik također problematizirajući ulogu sudova.