Nakon što je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače prošle godine, uslijedila je brza reakcija zapadnih zemalja – SAD-a, Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih. Vrlo brzo Rusiji su uvedene trgovinske i financijske sankcije, a blokirana je i imovina niza osoba povezanih s režimom Vladimira Putina.
Godinu dana nakon početka agresije, na prvi pogled čini se da je Rusija prošla znatno bolje nego što se očekivalo, pad njihove ekonomije manji je od prvih prognoza, ruska valuta nakon prvotnog šoka i snažnog pada povratila je vrijednost, a ni agresija nije zaustavljena.
S druge strane, posljedice uvođenja sankcija ni za Europu nisu imale tako katastrofalne posljedice kao što su neki prognozirali. Nije došlo do “smrzavanja Europe” s obzirom na to da su skladišta plina na vrijeme popunjena, a i gospodarstva su relativno dobro podnijela povećane cijene energenata.
Manji pad gospodarstva od očekivanog
Sankcije koje je Europska unija nametnula Rusiji prvenstveno imaju za cilj smanjiti njenu sposobnost da financira rat, ali i da (psihološki) utječu na političku, vojnu i ekonomsku elitu koja je pokrenula i ima moć zaustaviti agresiju. Pokušao se izbjeći direktan negativan učinak na rusko društvo, zato su od sankcija izuzeta neka područja poput farmaceutike, zdravstva i slično.
Kratkoročni utjecaj sankcija, realno, blaži je nego što se očekivalo. Prije godinu dana prognoziralo se da će rusko gospodarstvo imati dvoznamenkasti pad, no on je daleko manji. MMF, Svjetska banka i OECD suglasni su da je prošla godina bila loša za rusko gospodarstvo. Procjene pada BDP-a kreću se od 2,2 do 3,9 posto. Što se tiče ove godine OECD očekuje pad od 5,6 posto, Svjetska banka 3,3 posto, dok MMF prognozira stagnaciju, odnosno blagi rast od 0,3 posto.
Putin se pripremao za sankcije od aneksije Krima
Relativna otpornost ruskog gospodarstva nije slučajna. Naime, Putin se za ovo spremao najmanje 10 godina, jer treba imati na umu da su prve sankcije zapadnih zemalja prema Rusiji uvedene još 2014. godine, nakon aneksije Krima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bilo je sasvim jasno što će se dogoditi, ako krene u potpuni napad na Ukrajinu – dobit će još jače sankcije. Putin se za to pripremao kroz strategiju “Tvrđava Rusija” u sklopu koje su se gomilale devizne rezerve i jačale neke strateške grane poput proizvodnje hrane – mesa i mlijeka, kako bi se povećala samodostatnost u tom segmentu, u slučaju širenja sankcija.
Što se tiče aktualnih sankcija, restrikcije su usmjerene na određene robe koje se uvoze iz Rusije i obrnuto, a popis zabranjenih proizvoda dizajniran je tako da se pokuša maksimizirati negativan utjecaj na rusko gospodarstvo i istovremeno minimizirati negativne posljedice za europsko gospodarstvo.
Rusija ostala bez zapadne tehnologije
Tako je iz Europske unije u Rusiju zabranjeno izvoziti proizvode visoke tehnologije, poput kvantnih računala i naprednih poluvodiča, elektroničkih komponenti i softvera. Zabranjen je i izvoz strojeva i tehnologije za preradu nafte i energetsku industriju. Na listi zabranjenih proizvoda za izvoz u Rusiju su i oprema i tehnologija za avijaciju i svemirsku industriju – zrakoplovni motori, rezervni dijelovi i slično.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na listi su i proizvodi dvojne namjene, oni koji se mogu koristiti u civilne ali i vojne svrhe poput dronova, uređaja za šifriranje i slično. Putinove prijatelje i suradnike vjerojatno najviše boli zabrana izvoza luksuznih proizvoda, poput satova, luksuznih automobila, nakita i slično.
Sankcije smanjile vanjsku trgovinu Rusije
Od prosinca prošle godine u Europsku uniju zabranjen je uvoz sirove nafte, a od ovog mjeseca i motornih goriva, uz neke iznimke. Od ranije je na snazi zabrana uvoza ugljena i drugih krutih fosilnih goriva. Na snazi je i zabrana uvoza iz Rusije čelika, željeza, zlata, cementa, asfalta, drva, papira, gume i plastike. Na udaru sankcija našli su se i neki poznati ruski proizvodi poput kavijara i votke.
Brojke pokazuju da su sankcije zaista utjecale na smanjenje ruske vanjske trgovine. Prema procjenama MMF-a, ruski uvoz je prošle godine pao za oko 19 posto, u odnosu na 2021. dok je izvoz u padu za oko 16 posto. Ove godine očekuje se daljnji pad ruskog izvoza za oko 3 posto. Slično procjenjuje i Svjetska banka, koja očekuje pad ruskog uvoza od gotovo 21 posto, dok smatra da će podaci pokazati pad izvoza od oko 12 posto. Za 2023. očekuju pad ruskog izvoza od preko 9 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dugoročne posljedice sankcija bit će bolne
Sankcije su pokrenule neke trendove koji će ostaviti dugoročne posljedice na rusko gospodarstvo ali i društvo. Prema procjenama, oko tisuću međunarodnih kompanija obustavilo je poslovanje u Rusiji ili se potpuno povuklo s tog tržišta. One sa sobom odnose kapital, tehnologiju i znanja.
Također, veliki broj ruskih stručnjaka pobjegao je u inozemstvo. Osim što su pobjegli od moguće mobilizacije, na zapadu su nastavili razvijati karijere. Radi se o velikom gubitku za Rusiju, u smislu ljudskog potencijala, koji je vrlo teško nadoknaditi.
Čak je i ruska vojska ovisna
Zbog sankcija smanjen je i uvoz komponenti za razne industrije – od željezničke, do proizvodnje automobila, koje imaju snažan pad. A i to što se proizvodi daleko je niže kvalitete jer su zbog nedostatka dijelova morali odustati od ugradnje pojedinih sustava. Konkretno, proizvode automobile bez zračnih jastuka, jer ih nemaju gdje nabaviti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Problem su i poluvodički čipovi, koji su ključni u nizu industrija – od poljoprivrede do zrakoplovstva. Čak je i ruska vojska ovisna o uvoznim čipovima i drugim tehnologijama. Sve to ostavit će vrlo dubok trag na rusku ekonomiju, koja je i inače ekonomski slabo razvijena, pogotovo ako uzmemo u obzir prirodna bogatstva kojima raspolažu.
Sankcije nisu zaustavile Putina. Godinu dana kasnije nameće se pitanje: imaju li smisla
Rusija je imala manji pad gospodarstva od očekivanog, ali dugoročne posljedice bit će bolne
Sankcije su pokrenule neke trendove koji će ostaviti dugoročne posljedice na rusko gospodarstvo ali i društvo. Prema procjenama, oko tisuću međunarodnih kompanija obustavilo je poslovanje u Rusiji ili se potpuno povuklo s tog tržišta. One sa sobom odnose kapital, tehnologiju i znanja
Nakon što je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače prošle godine, uslijedila je brza reakcija zapadnih zemalja – SAD-a, Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih. Vrlo brzo Rusiji su uvedene trgovinske i financijske sankcije, a blokirana je i imovina niza osoba povezanih s režimom Vladimira Putina.
Godinu dana nakon početka agresije, na prvi pogled čini se da je Rusija prošla znatno bolje nego što se očekivalo, pad njihove ekonomije manji je od prvih prognoza, ruska valuta nakon prvotnog šoka i snažnog pada povratila je vrijednost, a ni agresija nije zaustavljena.
S druge strane, posljedice uvođenja sankcija ni za Europu nisu imale tako katastrofalne posljedice kao što su neki prognozirali. Nije došlo do “smrzavanja Europe” s obzirom na to da su skladišta plina na vrijeme popunjena, a i gospodarstva su relativno dobro podnijela povećane cijene energenata.
Manji pad gospodarstva od očekivanog
Sankcije koje je Europska unija nametnula Rusiji prvenstveno imaju za cilj smanjiti njenu sposobnost da financira rat, ali i da (psihološki) utječu na političku, vojnu i ekonomsku elitu koja je pokrenula i ima moć zaustaviti agresiju. Pokušao se izbjeći direktan negativan učinak na rusko društvo, zato su od sankcija izuzeta neka područja poput farmaceutike, zdravstva i slično.
Kratkoročni utjecaj sankcija, realno, blaži je nego što se očekivalo. Prije godinu dana prognoziralo se da će rusko gospodarstvo imati dvoznamenkasti pad, no on je daleko manji. MMF, Svjetska banka i OECD suglasni su da je prošla godina bila loša za rusko gospodarstvo. Procjene pada BDP-a kreću se od 2,2 do 3,9 posto. Što se tiče ove godine OECD očekuje pad od 5,6 posto, Svjetska banka 3,3 posto, dok MMF prognozira stagnaciju, odnosno blagi rast od 0,3 posto.
Putin se pripremao za sankcije od aneksije Krima
Relativna otpornost ruskog gospodarstva nije slučajna. Naime, Putin se za ovo spremao najmanje 10 godina, jer treba imati na umu da su prve sankcije zapadnih zemalja prema Rusiji uvedene još 2014. godine, nakon aneksije Krima.
Bilo je sasvim jasno što će se dogoditi, ako krene u potpuni napad na Ukrajinu – dobit će još jače sankcije. Putin se za to pripremao kroz strategiju “Tvrđava Rusija” u sklopu koje su se gomilale devizne rezerve i jačale neke strateške grane poput proizvodnje hrane – mesa i mlijeka, kako bi se povećala samodostatnost u tom segmentu, u slučaju širenja sankcija.
Što se tiče aktualnih sankcija, restrikcije su usmjerene na određene robe koje se uvoze iz Rusije i obrnuto, a popis zabranjenih proizvoda dizajniran je tako da se pokuša maksimizirati negativan utjecaj na rusko gospodarstvo i istovremeno minimizirati negativne posljedice za europsko gospodarstvo.
Rusija ostala bez zapadne tehnologije
Tako je iz Europske unije u Rusiju zabranjeno izvoziti proizvode visoke tehnologije, poput kvantnih računala i naprednih poluvodiča, elektroničkih komponenti i softvera. Zabranjen je i izvoz strojeva i tehnologije za preradu nafte i energetsku industriju. Na listi zabranjenih proizvoda za izvoz u Rusiju su i oprema i tehnologija za avijaciju i svemirsku industriju – zrakoplovni motori, rezervni dijelovi i slično.
Na listi su i proizvodi dvojne namjene, oni koji se mogu koristiti u civilne ali i vojne svrhe poput dronova, uređaja za šifriranje i slično. Putinove prijatelje i suradnike vjerojatno najviše boli zabrana izvoza luksuznih proizvoda, poput satova, luksuznih automobila, nakita i slično.
Sankcije smanjile vanjsku trgovinu Rusije
Od prosinca prošle godine u Europsku uniju zabranjen je uvoz sirove nafte, a od ovog mjeseca i motornih goriva, uz neke iznimke. Od ranije je na snazi zabrana uvoza ugljena i drugih krutih fosilnih goriva. Na snazi je i zabrana uvoza iz Rusije čelika, željeza, zlata, cementa, asfalta, drva, papira, gume i plastike. Na udaru sankcija našli su se i neki poznati ruski proizvodi poput kavijara i votke.
Brojke pokazuju da su sankcije zaista utjecale na smanjenje ruske vanjske trgovine. Prema procjenama MMF-a, ruski uvoz je prošle godine pao za oko 19 posto, u odnosu na 2021. dok je izvoz u padu za oko 16 posto. Ove godine očekuje se daljnji pad ruskog izvoza za oko 3 posto. Slično procjenjuje i Svjetska banka, koja očekuje pad ruskog uvoza od gotovo 21 posto, dok smatra da će podaci pokazati pad izvoza od oko 12 posto. Za 2023. očekuju pad ruskog izvoza od preko 9 posto.
Dugoročne posljedice sankcija bit će bolne
Sankcije su pokrenule neke trendove koji će ostaviti dugoročne posljedice na rusko gospodarstvo ali i društvo. Prema procjenama, oko tisuću međunarodnih kompanija obustavilo je poslovanje u Rusiji ili se potpuno povuklo s tog tržišta. One sa sobom odnose kapital, tehnologiju i znanja.
Također, veliki broj ruskih stručnjaka pobjegao je u inozemstvo. Osim što su pobjegli od moguće mobilizacije, na zapadu su nastavili razvijati karijere. Radi se o velikom gubitku za Rusiju, u smislu ljudskog potencijala, koji je vrlo teško nadoknaditi.
Čak je i ruska vojska ovisna
Zbog sankcija smanjen je i uvoz komponenti za razne industrije – od željezničke, do proizvodnje automobila, koje imaju snažan pad. A i to što se proizvodi daleko je niže kvalitete jer su zbog nedostatka dijelova morali odustati od ugradnje pojedinih sustava. Konkretno, proizvode automobile bez zračnih jastuka, jer ih nemaju gdje nabaviti.
Problem su i poluvodički čipovi, koji su ključni u nizu industrija – od poljoprivrede do zrakoplovstva. Čak je i ruska vojska ovisna o uvoznim čipovima i drugim tehnologijama. Sve to ostavit će vrlo dubok trag na rusku ekonomiju, koja je i inače ekonomski slabo razvijena, pogotovo ako uzmemo u obzir prirodna bogatstva kojima raspolažu.