Scholz na Općoj skupštini UN-a: 'Nećemo prihvatiti nikakav mir koji diktira Rusija'

Svjetski vođe osudili su invazije i najavaljene referendume od strane proruskih vlasti u Ukrajini

German Chancellor Olaf Scholz speaks during the German-Japanese Business Dialogue to mark the 60th anniversary of founding of the German Chamber of Commerce and Industry in Japan, in Tokyo on April 28, 2022. (Photo by CHARLY TRIBALLEAU / AFP)
FOTO: AFP

Ruski predsjednik Vladimir Putin odustat će od svojih “imperijalnih ambicija” samo ako prizna da ne može dobiti rat, ocijenio je u utorak njemački kancelar Olaf Scholz, dok je japanski premijer Fumio Kishida poručio da ruska invazija na Ukrajinu gazi načela Povelje UN-a.

“Zbog toga nećemo prihvatiti nikakav mir koji diktira Rusija i zato Ukrajina mora biti u stanju obraniti se od ruskog napada”, poručio je Scholz, koji je, kao i Kishida i neki drugi državni čelnici, održao govor na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku, koje je započelo u utorak.

Povratak imperijalizma s Putinovim ratom protiv Ukrajine, rekao je Scholz, ne predstavlja samo katastrofu za Europu već i za globalni mirovni poredak temeljen na pravilima. Pozvao je UN da obrani ostale od onih koji bi više voljeli svijet u kojem “jaki vladaju slabima”.

Pridruživanje kolonijalnim gospodarima

“Gledamo li bespomoćno kako nas neki žele katapultirati natrag u svjetski poredak u kojem je rat uobičajeno sredstvo politike, gdje se neovisne nacije moraju pridružiti svojim jačim susjedima ili kolonijalnim gospodarima, i gdje su prosperitet i ljudska prava privilegije nekolicine sretnika?” upitao je Scholz.

Odgovor njega “kao Nijemca i Europljanina” je da svi moraju osigurati da multipolarni i multilateralni svijet 21. stoljeća to i ostane. Kako bi se taj cilj što uspješnije postigao, “globalni jug” trebao bi imati veću ulogu u svjetskim odnosima i poslovima, ocijenio je njemački kancelar, koji je i najavio da će Berlin 25. listopada biti domaćin konferencije o obnovi Ukrajine.

Kishida: ‘Spreman sam se sastati s Kim Jong Unom’

Japanski premijer Fumio Kishida u svom je govoru osudio rusku invaziju na Ukrajinu, rekavši da do temelja destabilizira međunarodni poredak, u kojem treba prevladati vladavina prava, a ne prisila putem moći i sile. “Ruska invazija na Ukrajinu je ponašanje koje gazi filozofiju i načela Povelje Ujedninjenih naroda (…) To se nikada ne bi trebalo tolerirati”, poručio je Kishida.

Kishida, koji dolazi iz Hirošime, prvog grada u povijesti na koji je bačena atomska bomba, također je osudio prijetnju Rusije nuklearnim oružjem. “Prijetnja nuklearnim oružjem, a kamoli njegova uporaba, ozbiljne su prijetnje miru i sigurnosti međunarodne zajednice i nikada neće biti prihvatljive”, rekao je Kishida.

Kishida je ponovio da je spreman se sastati sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom s ciljem normalizacije diplomatskih veza, što uključuje i rješavanje problema koji se tiču ​​nuklearnog naoružanja i raketnog programa Pjongjanga, kao i pitanje otmice japanskih državljana prije nekoliko desetljeća.

Šefica EK: ‘Nikad nećemo priznati ruske pokušaje okupacije’

I predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kritizirala je planove Moskve da održi referendume u okupiranim dijelovima Ukrajine, ocijenivši to kao jasno kršenje Povelje Ujedinjenih naroda. “Nikada nećemo priznati pokušaj Rusije da ozakoni svoju nezakonitu i brutalnu okupaciju ukrajinskog teritorija. Pokušaj promjene ukrajinskih granica potpuno je neprihvatljiv i predstavlja jasno kršenje Povelje UN-a te neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine”, izjavila je von der Leyen za dpa na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku.

Osim von der Leyen, i brojni drugi zapadni dužnosnici osudili su te najave. Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg je tako izjavio da moskovski planovi o održavanju “lažnih referenduma” u okupiranim dijelovima Ukrajine predstavljaju “besramno kršenje međunarodnog prava“, dodajući i da je to “nova eskalacija u Putinovu ratu“. Bijela kuća je pak ocijenila da je Moskva možda donijela odluku o održavanju referenduma kako bi unovačila vojnike na tim područjima nakon velikih gubitaka koje je pretrpjela na ratištu.