SDP sutra bira predsjednika; tko ima veće šanse?
Veliki favorit je kandidat koji ne bi otišao na Tuđmanov grob
Pred prvi krug izbora u SDP-u u medijskim i stranačkim krugovima se pomalo kristalizirala slika po kojoj je dosad nacionalno slabo poznat političar, Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, prvi favorit. Čak i ljudi bliski Peđi Grbinu bi se smatrali optimistima kad bi kazali da su izgledi pola-pola.
Iako je bilo očito da su birači SDP-a mnogo bliži Grbinu (dobio je 17 tisuća preferencijalnih glasova sa zadnjeg mjesta u svojoj izbornoj jedinici, dok je Kolar s prvog u svojoj dobio tek 3,5 tisuće), činilo se kako stranka misli drugačije. S terena su dolazile vijesti o tome da mnoštvo organizacija staje iza Krapinsko-zagorskog župana, a jedna od medijskih naslovnica špekulirala je i s mogućnosti njegove pobjede već u prvom krugu.
Jedan posto po županiji
Međutim, dan pred drugi krug, Grbin je toliko favorit da praktički nitko više ne računa ozbiljno na mogućnost Kolarove pobjede. Pobjednik u prvom krugu osvojio je 41,23 posto, dok je Kolar ostao na 25,53 posto glasova. Možda je, međutim, najbitniji trećeplasirani iz prvog kruga, Ranko Ostojić, koji je svojim 17,44 posto birača poručio da podržava Grbina.
Kolar, jasno, nije bacio koplje u trnje. Odradio je uredno kampanju između dva kruga i sve oko sebe uvjerava da razlika nije prevelika (“jedan posto po županiji”) i da će baš on biti odličan budući predsjednik SDP-a.
Stoga doista čudi njegovo neobično ponašanje po pitanju Telegramove najave drugog kruga izbora – u želji da ovaj tekst oživimo s nekoliko rečenica kandidata, s Grbinom i Kolarom smo dogovorili da u četvrtak u kratkom razgovoru odgovore na nekoliko pitanja. I dok je vodeći nakon prvog kruga svoj dio priče odradio bez ikakvih problema, Kolar se u dogovorenom terminu više nije javljao, niti je odgovarao na poruke.
Tuđman kao razlika
U onom dijelu kampanje koju nije izbjegavao, pak, Krapinsko-zagorski župan predstavio se u medijima kao ponešto konzervativniji kandidat od Grbina, s određenom zadrškom oko, primjerice, legalizacije marihuane ili posvajanja djece u istospolnim parovima. Posebno je zazvonila razlika u odnosu prema Franji Tuđmanu, dok je Grbin kazao kako ne bi otišao na grob prvog predsjednika odati mu počast, Kolar je kazao kako je on – već bio i kani opet.
U razgovoru za Telegram, kojeg je Kolar iz nekog razloga eskivirao, Grbin kaže da po pobjedu u drugom krugu ide na potpuno isti način kao i dosad: “Prednost proizilazi iz mog dosadašnjeg rada. Članice i članovi SDP-a su ga prepoznali na isti način kao birači na posljednjim izborima u mojoj izbornoj jedinici”.
Pitanje Zagreba
Jedna od hitnih situacija s kojom će se novi predsjednik morati pozabaviti bit će – Zagreb. Nakon 25 godina, prvi put otkad postoji ovaj izborni sustav, SDP nije pobijedio u Prvoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća širi centar grada. Predsjednik gradske organizacije Gordan Maras i gradska tijela stranke su, pritom, u stanju hladnog rata, a SDP je godinama služio i kao povremena kadrovska ispomoć Milanu Bandiću u slučaju da mu zatreba koja ruka u skupštini.
“Svjestan sam da ima problema u mnogim lokalnim organizacijama, pa tako i u Zagrebu. Činjenica je da je Zagreb glavni grad i da je utjecaj na zbivanja u njemu daleko veći. Zato mi je razgovor s kolegicama i kolegama u Zagrebu, sa svima, predsjednikom gradske organizacije, predsjedništvom, gradskim odborom i predsjednicima mjesnih organizacija – apsolutni prioritet već za prvi tjedan”, kaže Grbin na pitanje što će napraviti oko stanja u zagrebačkom SDP-u pobijedi li na izborima u subotu.
Svim članovima pravo glasa
Za fleksibilizaciju radnog zakonodavstva, koja se opet počela spominjati pri izmjenama Zakona o radu, kaže kako smo u Hrvatskoj predugo išli nauštrb radnika “i to nam nije donijelo previše dobrog”. Puno je govora u stranci bilo oko prava glasa koje se dalo samo članovima s plaćenom članarinom – i Kolar i Grbin obećavaju da će u slučaju pobjede to odredbu ukinuti i omogućiti da svi članovi SDP-a imaju pravo glasa.
Problem je, možda, što se time otvara prostor za nove potencijalne malverzacije, primjerice, masovnim učlanjivanjem u stranku pred izbore. “Malverzacije s članovima i članarinama se događaju i ovako. Smatram da se saniranje problema neplaćanja članarina, koje je pitanje rada Tajništva stranke, ne bi trebalo prelamati preko članica i članova stranke uskratom prava glasa. Nije fer”, kaže Grbin.
Novog predsjednika SDP će dobiti sutra, kad će pravo glasa imati oko 11.500 članova stranke s plaćenom članarinom. S obzirom na to da sad za predsjednika konkuriraju dva, a ne pet kandidata, te da se ne biraju ostala stranačka tijela, za nadati se je da se glasovi ove subote neće zbrajati cijelu noć.