Šefovi EU večeras se zbog Brexita sastaju na izvanrednom summitu. Što se očekuje?
EU opet odlučuje o odgodi Brexita: Britanci će izaći možda tek krajem godine
Čelnici 27 država članica Europske unije večeras se sastaju na izvanrednom summitu na kojem će raspravljati o odgodi Brexita. Ako vam se čini da ste prije tri tjedna vidjeli ovu istu vijest, gotovo da ste u pravu: i tada su premijeri raspravljali o zahtjevu britanske premijerke Therese May da se izlazak Velike Britanije iz Europske unije odgodi do 30. lipnja. Na današnji summit, May stiže s identičnim zahtjevom.
Prije tri tjedna, čelnici EU članica odobrili su Britaniji kraću odgodu Brexita. Tada je dogovoreno da će Britanija napustiti EU 22. svibnja, prije izbora za Europski parlament, ako prethodno bude potvrđen sporazum o razdruživanju. Ako sporazum ne bude ratificiran u britanskom parlamentu, Britanija je trebala do 12. travnja izvijestiti EU želi li u petak izaći bez sporazuma ili će ponuditi neki alternativni plan.
Sporazum, kako je poznato, nije potvrđen. Tamošnji parlament jedino se ovoga tjedna usuglasio s planom premijerke May da se Brexit odgodi do 30. lipnja. No, o tome zadnju riječ imaju čelnici EU-a koji će večeras najprije saslušati britansku premijerku, a onda bez nje, uz večeru, raspraviti hoće li ponovno odgoditi Brexit.
1. Što se događalo od zadnjeg EU summita?
Nakon zadnjeg sastanka EU-a na temu Brexita, Theresa May pokušala je još jednom progurati sporazum o razdruživanju kroz parlament. No, ni treći puta u tome nije uspjela, pa je morala potražiti nova rješenja.
Budući da u redovima vlastite, Konzervativne stranke, nije pronašla dovoljno saveznika koji bi je podržali, premijerka je okrenula oporbenim Laburistima, nadajući se da će tako pronaći izlaz iz slijepe ulice. Njezini razgovori s oporbom traju od prošle srijede. Ali laburisti imaju neke uvjete, primjerice, da Britanija dugoročno ostane povezana u carinskoj uniji s EU-om (što je dijelu torijevaca potpuno neprihvatljivo i smatrali bi to izdajom Brexita) te da se po pitanju radničkih prava usklađuje s europskim propisima.
U međuvremenu je May ponovno pisala predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku i zatražila da EU odobri još jednu odgodu Brexita. Umjesto 12. travnja, britanski izlazak, predlaže May, trebao bi se dogoditi najkasnije 30. lipnja ili ranije, ako parlament prethodno potvrdi sporazum.
2. Što se očekuje od današnjeg sastanka?
S obzirom da rok koji su zadali Britaniji prije tri tjedna istječe za nešto više od 48 sati, čelnici 27 država članica morali bi večeras nešto dogovoriti. Pitanje je, međutim, što: odbiti zahtjev i riskirati kaotični Brexit ovoga petka; prihvatiti kraću odgodu koju traži May; ili odobriti dulji rok za izlazak Britanije iz EU-a.
U pismu koje je premijerima slao uoči summita, Donald Tusk se založio za produljenje roka. “S obzirom na rizike koje Brexit bez dogovora predstavlja za osobe i poduzeća na objema stranama kanala La Manche, vjerujem da ćemo nastaviti davati sve od sebe da se taj scenarij izbjegne”, napisao je Tusk. On, međutim, smatra da bi odgoda trebala biti dulja jer ne vjeruje da će britanski parlament do kraja lipnja ratificirati sporazum. A ne želi da se EU nađe zarobljena u stalnim izvanrednim sastancima o Brexitu. Zato predlaže “fleksibilno produljenje” koje bi trajalo koliko treba, ali ne dulje od godine dana.
3. Što misle glavni igrači?
Theresa May otputovala je u utorak u Berlin i Pariz kako bi pokušala dobiti podršku njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za novu odgodu Brexita. Merkel je nakon sastanka s britanskom premijerkom izjavila da smatra mogućim odgađanje Brexita do kraja ove ili početka sljedeće godine. Za Francusku se, pak, tvrdi da je skeptična prema odgodi te da će tražiti jamstva da britanski ostanak neće ugroziti funkcioniranje EU-a i da Britanija neće sudjelovati u donošenju nekih ključnih europskih odluka.
U EU, naime, postoji bojazan da bi Britanija, ako ostane članica, mogla otežavati život Unije, primjerice, pri donošenju novog proračuna za kojeg treba jednoglasna odluka svih članica. Taj strah potencirali su tvrdi zagovornici Brexita, poput zastupnika Jacoba Rees-Mogga koji smatra da u slučaju dulje odgode Britanija treba, primjerice, koristiti veto na povećanje EU proračuna ili, recimo, da treba blokirati reforme koje predlaže Macron.