Kaos oko Brexita traje. Evo što se može očekivati od današnjeg sastanka na koji ide i Plenković
EU lideri danas će raspravljati o britanskom zahtjevu za odgodom Brexita
Trebao je to biti zadnji summit za Britance. Sastanak premijera i predsjednika zemalja članica Europske unije, koji se danas i sutra održava u Bruxellesu, trebao je biti zadnji na kojem će Velika Britanija sudjelovati kao članica EU-a. No, iako je do planiranog trenutka Brexita ostalo tek dvjestotinjak sati, još uvijek nije izvjesno kako će se rasplesti politička drama oko britanskog izlaska iz EU.
Britanska premijerka Theresa May stiže na današnji summit s molbom europskim čelnicima da Britaniji dopuste da u EU ostane još tri mjeseca. Vlada u Londonu u srijedu je službeno zatražila odgodu Brexita do 30. lipnja. EU lideri sada trebaju jednoglasno odlučiti hoće li to podržati.
1. Što se očekuje od današnjeg sastanka?
Ako se po izjavama Donalda Tuska dan poznaje, finalna odluka neće biti donesena na današnjem summitu. Nakon što je primio pismo u kojem Theresa May traži odgodu Brexita, predsjednik Europskog vijeća Tusk izjavio je da vjeruje da je kratka odgoda moguća, “ali pod uvjetom pozitivnog glasovanja” o sporazumu o razdruživanju u britanskom parlamentu. Taj su sporazum britanski zastupnici dosad dva puta odbacili.
Neke članice, poput Francuske, zauzele su prije summita tvrd stav prema britanskom zahtjevu za odgodom. Iz Pariza poručuju da ako gospođa May ne bude dala dovoljno čvrsta jamstva da će sporazum ipak proći (dakle, da odgodu traži jer ima provediv plan), onda bi EU mogla odbiti zahtjev Londona. To bi značilo da Britanija napušta Uniju sljedećeg petka, bez sporazuma.
Čvrsta retorika ne znači, međutim, da će zemlje članice biti spremne preuzeti na sebe odgovornost za kaotični Brexit koji bi nanio štetu ne samo Britaniji, nego i mnogim zemljama unutar EU-a, počevši s Irskom. Zato je izglednije da će odluka o eventualnoj odgodi Brexita biti donesena sljedeći tjedan, možda na izvanrednom summitu uoči 29. ožujka. Tu je opciju još u srijedu iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
2. Je li moguća dulja odgoda Brexita?
U teoriji da, u praksi vrlo teško. Čelnici EU-a mogu se založiti za dulju odgodu britanskog izlaska – dulju od tri mjeseca – no to sa sobom povlači neželjene posljedice. U tom slučaju Britanija bi morala sudjelovati na izborima za Europski parlament, što bi bila “crvena krpa” za zagovornike tvrdog Brexita u britanskom parlamentu.
Osim toga, Britanija bi još mjesecima sudjelovala u radu europskih institucija, što bi moglo otežati dogovor o, primjerice, sljedećem europskom proračunu. O proračunu se odlučuje jednoglasno, a 27 članica koje ostaju u EU zasigurno ne želi u tako krupnoj odluci ovisiti o državi koja je jednom nogom vani.
Dulja odgoda mogla bi izazvati i politički potres u Velikoj Britaniji. Theresa May u srijedu je zastupnicima kazala da, “kao premijerka” nije spremna “odgađati Brexit dalje od 30. lipnja”. To se tumači kao nagovještaj da bi, u slučaju duže odgode, May dala ostavku.
Dapače, britanski mediji javljaju da bi EU mogla biti sklonija čak i kraćoj odgodi, kraćoj od one koju je tražila britanska premijerka. Prema pisanju britanskog “Guardiana”, moguće je da EU inzistira da novi datum povlačenja bude najkasnije 22. svibnja. U tom slučaju Brexit bi se dogodio prije izbora za Europski parlament.
3. Što ako britanski parlament opet odbije sporazum?
Sporazum je dosad dvaput odbijen, oba puta s velikom većinom glasova. U pismu Tusku, britanska premijerka najavila je da ima namjeru ponovno ga staviti na glasovanje. To bi se, prema ranijim najavama, trebalo dogoditi početkom sljedećeg tjedna.
Theresi May u prilog idu najave europskih dužnosnika da bi bili spremni odobriti kratku odgodu Brexita, ako parlament prihvati sporazum. U isto vrijeme, njezini ministri već upozoravaju na moguće posljedice odbijanja sporazuma, što se može shvatiti kao još jedan pokušaj “uvjeravanja” zagovornika Brexita koji su dosad glasovali protiv sporazuma.
Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt za BBC je izjavio da će Britanija imati tri opcije, ako sporazum bude odbijen. Moći će povući članak 50. (što bi značilo da nema Brexita) za što su, prema Huntu, iznimno male šanse; moći će napustiti EU bez sporazuma (što ima opipljive ekonomske posljedice); ili će EU odobriti dužu odgodu, ali s “teškim uvjetima”.
4. Što o odgodi Brexita misli hrvatska Vlada?
Hrvatska Vlada spremna je razmotriti britanski zahtjev za odgodom Brexita, ali će tražiti da taj zahtjev bude dobro argumentiran. Kako doznajemo, u Vladi smatraju da pismo koje je Theresa May uputila Donaldu Tusku, s formalnim zahtjevom za produženjem roka izlaska, i dalje ne daje objašnjenje kako May namjerava “progurati” sporazum u parlamentu.
U Banskim dvorima stoga očekuju da na današnjem sastanku britanska premijerka pojasni svoje planove. Hrvatska pritom, kao ni ostale članice EU-a, ne želi da se ponovno otvara sporazum o povlačenju jer smatra da je “najbolji mogući” i da je jedini način da se osigura uređeni izlazak Britanije iz EU-a.