I Macron se priključio zahtjevima BRICS-a za promjenom globalnog poretka. Što to znači?

Macron je istaknuo potrebu za institucionalnim reformama EU kako bi se očuvala uloga Europe i Zapada

French President Emmanuel Macron is seen on a television screen as he speaks during a televised address to the nation on the outbreak of COVID-19, caused by the novel coronavirus, on March 16, 2020, in Paris. - The French president addresses the nation, with many expecting him to unveil more strict home confinement rules in a bid to prevent the virus from spreading. France has closed down all schools, theatres, cinemas and a range of shops, with only those selling food and other essential items allowed to remain open. The balance sheet of the epidemic climbed to 127 dead and 5,423 confirmed cases in France. (Photo by Ludovic Marin / AFP)
FOTO: AFP

Francuski predsjednik Emmanuel Macron priključio se generalnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu i članicama organizacije BRICS u zahtjevima za promjenom sadašnjeg svjetskog poretka u kojem dominantnu ulogu ima SAD.

Predsjednik Macron tijekom godišnjeg obraćanja veleposlanicima također je pozvao na institucionalne promjene Europske unije kako bi odgovorila na sadašnje izazove i održala utjecaj Europe i Zapada.

Europljani su svjedoci, naglasio je Macron, “objektivnog razvodnjavanja svojeg stanovništva, njihovog proizvedenog bogatstva i njihovog udjela u svjetskoj trgovini” te “progresivnom dovođenju u pitanje međunarodnog poretka”.

Instrumentalizirano antizapadnjaštvo

To je pogoršano, istaknuo je, ulogom novih međunarodnih sila, energetskom krizom i politikom resantimana koja se hrani iznova izmišljenim ili fantaziranim antikolonijalizmom u nekim slučajevima, a u drugim instrumentaliziranim antizapadnjaštvom.

Upozorio je da je situacija na svjetskoj političkoj sceni sve složenija i da postoji opasnost da Zapad i Europa izgube snagu. “Svjetski poredak se mijenja, a situacija postaje teža i složenija”, rekao je Macron te dodao da postoji rizik od slabljenja Zapada, a posebice Europe.

Pozvao je na jačanje tehnološke autonomije i sigurnosne neovisnosti Europe, dodajući da povećana koordinacija među Europljanima ne potkopava, već jača NATO.

Geopolitička manjina unutar NATO-a

To bi trebalo omogućiti “odmak od situacije u kojoj su Europljani geopolitička manjina unutar NATO-a”, pa se stoga mora zahtijevati povećanje snage europske obrambene industrije. Macron je ponovno pozvao na “veću uključenost Europe” u NATO.

“Naš međunarodni poredak doveden je u pitanje, rat se vratio na europsko tlo, antifrancuski osjećaji su rašireni, potaknuti antikolonijalizmom ili percipiranim antikolonijalizmom koji koristi dvostruke standarde”, kaže. Spomenuo je kako je došlo do porasta novih oblika protekcionizma i demokratskog nazadovanja u nekim državama.

U širem smislu, kako bi se suprotstavio propadanju Zapada, predsjednik Macron pozvao je na “duboku reformu globalnog upravljanja, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku”. Zaključio je kako EU mora ostati “čvrsta na doktrini” vis-à-vis Rusije, dodajući da “Rusija ne može i ne smije dobiti ovaj rat”.

Reforma multilateralnih institucija

Generalni sekretar UN Antonio Guterres bio je još izravniji te je izjavio da je neophodno reformirati Savjet sigurnosti UN-a i Bretonvudski sistem. “Današnje globalne strukture upravljanja odražavaju jučerašnji svijet. One su uglavnom nastale nakon Drugog svjetskog rata, kada su mnogim afričkim zemljama još vladale kolonijalne sile. Ovo se posebno odnosi na Savjet sigurnosti UN-a”, rekao je Guterres na samitu BRICS-a u Južnoafričkoj Republici.

Zatražio je da se multilateralne institucije reformiraju kako bi ostale univerzalne i kako bi odražavale današnju moć i ekonomsku realnost, a ne onu nakon Drugog svjetskog rata. Na nedavnom summitu u Johannesburgu, pet članica BRICS-a, Kina, Brazil, Južna Afrika, Rusija i Indija, primile su u ravnopravno članstvo Argentinu, Iran, Saudijsku Arabiju, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate.

Tako su ojačale frontu koja žele preoblikovanje svjetskog poretka. Te se države otvoreno izjašnjavaju protiv dominacije SAD-a i zapadnih sila. One žele uspostaviti multipolarni svjetski poredak u kojem će članice BRICS-a igrati važnu ulogu kao protuteža globalnom poretku u kojem dominira Zapad.

Konsolidacija diplomatske strategije

O narasloj moći i utjecaju BRICS-a najbolje pokazuje podatak da je već više od 40 zemalja izrazilo interes za pridruživanju organizaciji, a 23 su se službeno prijavile za članstvo u klubu. Te države vide BRICS kao alternativu globalnim tijelima kojima dominiraju tradicionalne zapadne sile i nadaju se da će im članstvo pomoći u financiranju razvoja i povećanju trgovine i ulaganja.

U svom govoru u ponedjeljak francuskim diplomatima Macron je odgovorio na obje te inicijative. Guterresu je poručio da se uloga Vijeća sigurnosti UN-a i drugih međunarodnih organizacija stalno dovodi u pitanje te da sve više zemalja smatra da te organizacije nemaju legitimitet da im nameću određena pravila. Jer su ta pravila stvorena u svijetu u kojem te zemlje nisu postojale i ne uzimaju u obzir geopolitičke, demografske i vojne stvarnosti, naglasio je Macron.

Govoreći o BRICS-u, francuski predsjednik je rekao da širenje te organizacije ukazuje na želju za uspostavljanjem alternativnog poretka. “Pokušaji da se promijeni postojeći svjetski poredak prijete slabljenjem Zapada, a posebno Europe”, upozorio je te istaknuo da zbog toga moramo konsolidirati svoje diplomatske strategije jer međunarodni kontekst postaje sve složeniji.

BRICS uzdrmao međunarodni poredak

Zaključio je kako je međunarodni poredak uzdrman od strane BRICS-a i njihove “želje za uspostavom alternativnog poretka“ te “kinesko-američkih napetosti”. Zbog toga su dovedena pravila međunarodne trgovine”, zaključio je Macron.

Istodobno Macron se založio da “srce Europe mora biti više integrirano EU ako se želimo suočiti s izazovima današnjice”. Zato moramo biti dovoljno hrabri, istaknuo je, da prihvatimo veću integraciju u EU. Macron je govorio o državama koje čekaju prijem u EU, jer ako se to ne učini, “dopustit ćemo stvaranje alternativnog poretka i krenut ćemo prema marginalizaciji vlastitog sustava”.

Pritom je spomenuo da bi EU možda trebala evoluirati prema uniji “više brzina“ dok se razmatra integraciju Ukrajine, Moldavije i zemalja zapadnog Balkana. “Trebat će nam odvažnost da prihvatimo veću integraciju u nekim područjima, a možda čak i Europu s više brzina”, kaže.

‘Rusija ne može i ne smije pobijediti’

Macron je također još jednom pozvao na odvažnost, kako bismo radili na novim formatima za suradnju između Europljana i zemalja u usponu, uključujući Indiju, Brazil i Južnu Afriku, te “da se ne zatvaramo u postojeće formate”. Govoreći o ratu u Ukrajini, Macron je rekao da je isključena svaka mogućnost izravnog sudjelovanja Francuske u tom sukobu, dodavši da Pariz čini sve kako bi izbjegao eskalaciju sukoba.

Naglasio je potrebu da se “izbjegne podjela svijeta” zbog rata u Ukrajini, u vrijeme kada su mnoge zemlje globalnog juga odbile osuditi rusku agresiju. “Moramo izbjeći narativ koji tvrdi ‘ovo je europski rat, to nas se ne tiče'”, istakao je.

“Rusija ne može i ne smije pobijediti. Bio bi to kraj svakog povjerenja u međunarodno pravo”, zaključio je Macron. Premda je riječ o tri različite, pa i suprotstavljene vizije kako bi trebao izgledati novi svjetski poredak, inicijative Macrona, Guterresa i BRICS-a dokazuju opće nezadovoljstvo sadašnjim odnosom snaga u svijetu.