Skandal ministrice sve gori. Otkrivamo: geodetima platila da skeniraju Glavni kolodvor, a njihove snimke uopće nisu korištene za obnovu
Donosimo novi segment čudnog posla za koji je Nina Obuljen Koržinek ukupno isplatila 19 milijuna kuna Geodetskom fakultetu
Ministrica Nina Obuljen Koržinek platila je Geodetskom fakultetu da izradi 3D snimke zagrebačkog Glavnog kolodvora, kako bi se ta čuvena zgrada mogla obnoviti. No, kada je HŽ Infrastruktura doista pokrenula obnovu kolodvora, morali su ga ponovno skenirati jer, tvrde za Telegram, “nisu znali da je Geodetski fakultet taj posao već obavio”. Iz Ministarstva nisu odgovorili kako je moguće da su dopustili takav kaos, tvrde tek kako im je, citiramo, “teško u to povjerovati”
Prošloga tjedna Telegram je objavio još jedan, iznimno neugodni segment afere ministrice Nine Obuljen Koržinek u poslu s Geodetskim fakultetom. Iako je platila 361.500 kuna za skeniranje Hrvatskog muzeja arhitekture kojim upravlja HAZU, te snimke nikada nisu korištene za obnovu ove građevine. Iako ih je HAZU eksplicitno tražio, Ministarstvo navedene snimke nikada nije dostavilo pa su akademici morali opet snimiti istu zgradu.
To su pritom platili osam puta manje nego je ministrica za isti posao dala uhićenom dekanu Geodezije. Slučaj HAZU, kako sada otkrivamo, nije usamljen. I HŽ Infrastruktura morala je uoči obnove naručiti novo snimanje zgrade zagrebačkog Glavnog kolodvora. Iako ju je Geodetski fakultet snimio još 2020., u HŽ Infrastrukturi dvije godine kasnije nisu znali da te snimke uopće postoje, službeno su nam potvrdili.
Plaćeno upola manje
Dubinsko snimanje pritom su platili gotovo upola manje nego je ministrica dala Geodetskom fakultetu za snimanje iste građevine. Iz Ministarstva na sve ovo odgovaraju kako im je, citiramo, “u to teško povjerovati”. Zbog progresivnih šteta nakon petrinjskog potresa, dodaju, bilo je nužno iznova skenirati zgrade uoči obnove.
To je pak u direktnoj suprotnosti s tvrdnjama Obuljen Koržinek otprije dva mjeseca. Tada je sumnjiv posao s bivšim dekanom Đapom branila riječima da su snimke geodeta služile za “ubrzanje postupka obnove”. Međutim, slučajevi HAZU i HŽ Infrastrukture pokazuju da – bar kada su te dvije zgrade u pitanju – one uopće nisu služile za obnovu.
Istu je tvrdnju, usput, u nekoliko javnih istupa ponavljala saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš, inače inženjerka arhitekture. Isticala je kako projektanti s kojima je razgovarala, radeći na obnovi uopće nisu znali za postojanje snimki Geodetskog fakulteta. A kada bi za njih konačno saznali, nisu ih mogli koristiti zbog – kako je rekla – “jako puno grešaka”. Stoga su projektanti naručivali nove snimke “od drugih izvođača po upola jeftinijoj cijeni”, rekla je zastupnica u intervjuu Nacionalu početkom prosinca.
Nisu znali za 3D snimke
Slučaj sa zgradom Glavnog kolodvora otkrili smo istražujući javno dostupne registre javne nabave. HŽ Infrastruktura u lipnju 2022. godine krenula je u nabavu elaborata postojećeg stanja zgrade Glavnog kolodvora u Zagrebu. Među ostalim, od izvođača su tražili geodetsku izmjeru zgrade i 3D vizualizaciju građevine.
Kada smo to zamijetili, javili smo se u HŽ Infrastrukturu i pitali: zašto su iznova nabavljali ove usluge kada ih je, još u svibnju 2020., odradio Geodetski fakultet po nalogu ministrice? “HŽ Infrastruktura u tom trenutku nije imala saznanja o 3D skeniranju zgrade Glavnog kolodvora Zagreb od strane Geodetskog fakulteta”, rekli su nam vrlo izravno.
Ministarstvo kontrira HŽ-u
Iz ovog odgovora proizlazi uznemirujuć zaključak: Ministarstvo nije osiguralo institucijama i građanima, kojima bi skupo plaćene snimke Geodetskog fakulteta mogle biti korisne u obnovi, da uopće budu obaviješteni o postojanju tih snimki. Na naš upit o tome kako je sve ovo moguće, iz ministarstva gospođe Obuljen Koržinek pokušali su pojasniti proceduru kako je Geodetski fakultet snimao kulturna dobra.
Nakon potresa su u Ministarstvu, objašnjavaju, od vlasnika, korisnika i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture dobivali zahtjeve za snimanjem građevina. Potom su ih upućivali Geodetskom fakultetu koji je, nakon snimanja, “dokumentaciju predavao Ministarstvu i izravno vlasnicima, projektantima, odnosno investitorima obnove kulturnih dobara”.
Istaknuli su i da nemaju razloga sumnjati da se snimanje Glavnog kolodvora odvilo bez znanja HŽ Infrastrukture. Kako tvrde, posjeduju “mail kojim nadležna konzervatorica Gradskog zavoda upućuje dekana Geodetskog fakulteta na nadležnu inženjerku građevine HŽ Infrastruktura d.o.o.”. Konkretan dokaz da je HŽ Infrastruktura zaprimila 3D snimke Geodetskog fakulteta Ministarstvo nam nije ponudilo.
Sporan visok iznos
Nadalje, ministricu i u ovom slučaju dodatno kompromitira iznos od 123.300 kuna koji je isplatila bivšem dekanu Geodezije za skeniranje zgrade Glavnog kolodvora. HŽ infrastruktura platila je gotovo dvostruko manje kada su sami naručivali ovaj posao uoči obnove. Kako su nam precizirali, 25.000 kuna izdvojili su za geodetske radove koji su obuhvatili snimanje postojećeg stanja zgrade i još 42.000 kuna za 3D vizualizaciju zgrade.
Riječ je o ukupno 67.000 kuna. HŽ Infrastruktura ove je troškove, pritom, isplatila iz Fonda solidarnosti Europske unije. Novac im je dodijelio Grad Zagreb, zadužen za podjelu EU sredstava iz Fonda solidarnosti u području infrastrukture s gradskog područja.
Dvaput plaćen isti posao
Ovo financiranje iz EU fonda otvara pitanje o dvostrukom plaćanju istoga posla – iz istoga izvora. Europski tužitelji, koji istražuju posao ministrice i Geodetskog fakulteta nakon niza Telegramovih otkrića, tvrde kako je taj posao najvećim dijelom plaćen iz Fonda solidarnosti. Ne znajući za postojanje tog posla, HŽ Infrastruktura isti je posao iznova platila, novcem koji je dobila iz Fonda solidarnosti.
Dapače, u slučaju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji smo otkrili početkom prošloga tjedna, upravo je ministrica Obuljen Koržinek odobrila HAZU da iz Fonda solidarnosti iznova plati 3D skeniranje zgrade Hrvatskog muzeja arhitekture, iako je ranije Geodetskom fakultetu već platila za isti posao.
Slučaj HAZU
Kao i u slučaju HŽ Infrastrukture, i HAZU je za 3D skeniranje svoje građevine na tržištu platila bitno niži iznos. Dok je ministrica za skeniranje Hrvatskog muzeja arhitekture isplatila 361.500 kuna, akademici su platili 35.000 kuna + PDV. Ta je priča još nevjerojatnija jer su nam iz HAZU otvoreno rekli kako su uoči lansiranja postupka obnove tražili 3D snimke svoje vile koje su za Ministarstvo kulture izradili geodeti.
Snimke iz Ministarstva, rekli su za Telegram, nisu dobili pa su u sklopu nabave projektne dokumentacije za obnovu, naručili i 3D snimanje. Ono je, odlukom ministrice Obuljen Koržinek, odobreno i plaćeno iz Fonda solidarnosti.
Nakon što smo prošli tjedan objavili priču s tvrdnjama uprave HAZU koje je dovode u iznimno neugodnu situaciju, ministrica Obuljen Koržinek optužila je Telegram za objavu “zlonamjerne lažne vijesti”. Najavila je da će objaviti korespondenciju s HAZU kojom će dokazati da su za obnovu Hrvatskog muzeja arhitekture korištene snimke koje je izradio Geodetski fakultet. No do danas, osam dana kasnije, ministrica nije objavila baš ništa čime bi demantirala tvrdnje akademika. Iz Uprave HAZU su pak, nakon njenih izjava, još jednom ponovili da stoje iza svega što su izjavili u službenim odgovorima Telegramu.