Otkrivamo nove pljačke: ministrica geodetima masno platila snimanje svih ovih zgrada, a onda su uskoro snimane opet
Hrvatski restauratorski zavod plaćao je 3D skeniranje zgrada koje je ministrica ranije već platila Geodetskom fakultetu
Restauratorski zavod dodatna snimanja pravda žurnošću i nužnošću dopune dokumentacije za projektiranje. To je neobično jer je upravo ministrica Obuljen Koržinek isticala kako je, među ostalim, vrijednost preplaćenih snimki Geodetskog fakulteta u tome što će služiti za projektiranje u obnovi
Hrvatski restauratorski zavod, u jednom trenutku zadužen za obavljanje pripremnih postupaka uoči obnove pojedinih zagrebačkih institucija u kulturi, nabavljao je i plaćao 3D skeniranje zgrada koje je prethodno već skenirao Geodetski fakultet. Iako su geodeti, u preplaćenom poslu koji je osobno naložila ministrica Nina Obuljen Koržinek, skenirali palaču Hrvatskog povijesnog muzeja na zagrebačkom Gornjem gradu, Restauratorski zavod naručio je novo skeniranje iste zgrade.
Također, Restauratorski zavod iznova je naručio i 3D skeniranje svoje zgrade u Grškovićevoj ulici iako je tim bivšeg dekana Geodezije Almina Đape ranije skenirao i tu zgradu. Naknadna 3D skeniranja, kao što je bio slučaj u ranijim Telegramovim otkrićima sa zgradom HAZU-a i Glavnog kolodvora, plaćena su višestruko manje od iznosa čiju je isplatu osobno potpisala Obuljen Koržinek.
Dosnimavanje ne drži vodu
Tako je Geodetski fakultet naplatio skeniranje palače Hrvatskog povijesnog muzeja tadašnjih 259.400 kuna, a Restauratorski zavod skeniranje iste zgrade kasnije je na tržištu platio dva i pol puta manje, 93.750 kuna. Geodeti skeniraju zgradu Restauratorskog zavoda za 231.350 kuna, a Zavod skeniranje svoje zgrade kasnije plaća gotovo dva puta manje, 125.000 kuna.
Osim popisa štete za Fond solidarnosti EU-a, snimke Geodetskog fakulteta trebale su služiti projektantima u obnovi. Ustvrdila je tako ministrica Obuljen Koržinek. Suočena s našim otkrićima o novim skeniranjima zgrade HAZU-a i Glavnog kolodvora u procesu obnove, inzistirala je na tome da su dosnimavanja bila potrebna zbog progresivne štete nakon petrinjskog potresa.
Međutim, slučaj Hrvatskog povijesnog muzeja, smještenog u gornjogradskoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, pokazuje da eventualno dosnimavanje zbog progresivne štete jednostavno ne drži vodu. Novo snimanje ove palače Restauratorski zavod ugovorio je 7. prosinca 2020., 22 dana prije petrinjskog potresa, kada nikakve progresivne štete nije moglo biti.
Sve je skenirala ista tvrtka
Novo skeniranje svoje zgrade u Grškovićevoj ulici Restauratorski zavod ugovorio je pak krajem 2022., nakon što su mu odobrena sredstva iz Fonda solidarnosti za pripremu projekta obnove. Za obje nabave 3D skeniranja – i za Hrvatski povijesni muzej i za svoju zgradu – Restauratorski zavod proveo je jednostavne postupke nabave. To znači da su pribavili tri ponude i potom odabrali najpovoljniju.
O takvom, prilično netransparentnom načinu nabavljanja poslova u procesu obnove, Telegram je opširno izvijestio jučer. Istaknimo i da je Restauratorski zavod sklopio ugovore za 3D skeniranja ovih zgrada s istom tvrtkom, SKIMI64 d.o.o., koja je očito ponudila najbolje cijene. Ista tvrtka pritom se često pojavljuje među onima koje ugovaraju slične poslove s Restauratorskim zavodom.
Dodatne snimke za projektiranje
S pitanjima o dodatnom skeniranju, iako su ga ranije već napravili geodeti po nalogu ministrice Obuljen Koržinek, obratili smo se čelništvu Restauratorskog zavoda. Aktualni ravnatelj Boris Mostarčić i njegova prethodnica Tajana Pleše ističu da su skeniranja učinjena “dodatno zbog žurnosti izrade detaljne arhitektonske dokumentacije potrebne za projektiranje (te sve daljnje radove), kao i za izradu konzervatorskog elaborata”.
Sličan odgovor zaprimili smo i iz Ministarstva kulture; dodatna snimanja bila su nužna “zbog žurnosti i dopune detaljne arhitektonske dokumentacije za projektiranje te izradu konzervatorskog elaborata”. Od preplaćenih 3D snimaka Geodetskog fakulteta, koji su prema riječima ministrice kulture trebali poslužiti za projektiranje u obnovi, došli smo, dakle, do toga da su za projektiranje u obnovi bila nužna dodatna snimanja.
Upitna kvaliteta skupih snimki
“U poslu s Geodetskim fakultetom opet bih sve napravila isto”, isticala je Obuljen Koržinek na početku afere u studenom prošle godine. Pravdala je tako posao krucijalan i za, kako je isticala, projektiranje obnove, u čemu su od presudne važnosti bile snimke Geodetskog fakulteta. Sve do trenutka kada ih je trebalo – žurno dopuniti.
Podsjetimo, o kvaliteti snimki Geodetskog fakulteta u nekoliko je javnih istupa govorila saborska zastupnica Anka Mrak-Taritaš, inače inženjerka arhitekture. Isticala je da projektanti s kojima je razgovarala, radeći na obnovi uopće nisu znali za postojanje snimki Geodetskog fakulteta. A kada bi za njih konačno saznali, nisu ih mogli koristiti zbog – kako je rekla – “jako puno grešaka”. Stoga su projektanti naručivali nove snimke “od drugih izvođača po upola jeftinijoj cijeni”, rekla je zastupnica u intervjuu Nacionalu početkom prosinca prošle godine.