HDZ pobjeđuje, jedan je od čak tri osnovna zaključka dviju posljednjih anketa napravljenih po izbornim jedinicama. Drugi zaključak, međutim, tu informaciju stavlja u pravi kontekst – pobjeda će, po svemu sudeći biti takva da ostaje pitanje kako će, s kim i hoće li uopće Andrej Plenković moći sastaviti novu Vladu.
Obje ankete (Ipsosova i ona Promocije plus) naime predviđaju za HDZ po 60 mandata u deset hrvatskih izbornih jedinica. Kad se tome pridodaju očekivana tri mandata iz dijaspore, pa čak i osam mandata manjina, HDZ-u bi nedostajalo još pet ruku za većinu u Saboru. Čime se dolazi i do trećeg osnovnog zaključka provedenih anketa – uspije li Zoran Milanović u svom naumu da okupi sve koji nisu s HDZ-om – ta opcija će vrlo vjerojatno imati većinu i moći će formirati novu hrvatsku Vladu.
Granice preciznosti
Prije četvrtog važnog zaključka iz ovih anketa, koji nije očit kao prethodna tri, ovdje valja još jednom naglasiti granice preciznosti aktualnih ispitivanja javnog mnijenja. Ona klasična, da se stvari mogu promijeniti do samog dana izbora, sad ipak vrijedi sve manje – do izbora je ostao još tek dio ponedjeljka i utorak – koji je, pritom, dan izborne šutnje.
Međutim, ankete imaju moguću statističku grešku od 4-4,5 posto, a uz to je i još uvijek oko deset posto neodlučnih. Velike su to brojke koje u biračkim kutijama mogu prilično izmijeniti sliku kakvu je projicirala anketa.
Granični mandati
No, čak i male izmjene mogu jako utjecati na konačni izborni rezultat. Radi se o tzv. graničnim mandatima – onima koji su u anketama dodijeljeni jednoj stranci, ali bi, uz male promjene u konačnom rezultatu, mogli otići nekoj drugoj. Primjerice, neka stranka je po anketi malo ispod izbornog praga, a u stvarnosti će ga možda i prijeći, što uglavnom uzima mandat relativno najjačoj stranci, a to je u čak osam izbornih jedinica (po anketama) – HDZ.
Kad se u kontekstu graničnih mandata po izbornim jedinicama pogleda rezultat HDZ-a, ta stranka ipak ima nešto manje razloga za zadovoljstvo. Njoj visi čak sedam do osam mandata koje bi mogle osvojiti druge stranke, dok ona dodatni mandat, prema posljednjim anketama, može “ubosti” tek u jednoj ili dvije izborne jedinice.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Razlika između oporbe i vlasti
To znači da rezultat HDZ-a – bez velikih iznenađenja i šokova na biralištima – može varirati između 52 i 62 osvojena mandata. Razlika između te dvije brojke je, gotovo sigurno, razlika između oporbe i vlasti.
Što, opet, maksimalnu važnost daje svakom mogućem glasu u srijedu – mandati su se osvajali i gubili po izbornim jedinicama u dosadašnjim izborima i za stotinjak glasova. Zato je Plenković, svjestan onoga što pokazuju istraživanja, na onom tajno snimljenom sastanku tako žustro inzistirao na maksimalnoj mobilizaciji svojih stranačkih aktivista i nadao se što lošijem vremenu, kako bi izlaznost na izbore bila manja.
Uzbudljiva matematika
Matematika je tu dosta jasna. Osvoji li HDZ, primjerice, 57 mandata, što je neka sredina uzevši u obzir granične, s dijasporom bi (vjerojatno) bio na 60. Plenkoviću će onda trebati čak 16 mandata do većine, od čega ih samo pola može doći iz klupa nacionalnih manjina (a koji mogu otići i drugoj strani).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pritom, osim 57 HDZ-ovih, čak 83 bi među sobom podijelile SDP-ova koalicija, Domovinski pokret, Most, Možemo, IDS, te, lako moguće, koalicija Fokus-Republika i nezavisna lista Matije Posavca. Materijala za kombinacije i pregovore, dakle, ne bi nedostajalo.
Ukratko, broj i raspored graničnih mandata u anketama predviđa Plenkoviću teži posao nego što bi se to dalo zaključiti po ukupnim rezultatima. A Hrvatskoj, pak, uzbudljive političke dane i nakon što glasovi budu izbrojani.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Slika koju su ankete projicirale može se prilično promijeniti. HDZ-u vise granični mandati u skoro svim izbornim jedinicama
U sedam do osam izbornih jedinica HDZ bi lako mogao izgubiti po jedan mandat
Dvije posljednje ankete pokazuju da će HDZ osvojiti 60 mandata, s uvjerljivom prednošću pred pratiteljima iz Rijeka pravde. Ali, u tom rezultatu je i mnogo upitnih, graničnih mandata
HDZ pobjeđuje, jedan je od čak tri osnovna zaključka dviju posljednjih anketa napravljenih po izbornim jedinicama. Drugi zaključak, međutim, tu informaciju stavlja u pravi kontekst – pobjeda će, po svemu sudeći biti takva da ostaje pitanje kako će, s kim i hoće li uopće Andrej Plenković moći sastaviti novu Vladu.
Obje ankete (Ipsosova i ona Promocije plus) naime predviđaju za HDZ po 60 mandata u deset hrvatskih izbornih jedinica. Kad se tome pridodaju očekivana tri mandata iz dijaspore, pa čak i osam mandata manjina, HDZ-u bi nedostajalo još pet ruku za većinu u Saboru. Čime se dolazi i do trećeg osnovnog zaključka provedenih anketa – uspije li Zoran Milanović u svom naumu da okupi sve koji nisu s HDZ-om – ta opcija će vrlo vjerojatno imati većinu i moći će formirati novu hrvatsku Vladu.
Granice preciznosti
Prije četvrtog važnog zaključka iz ovih anketa, koji nije očit kao prethodna tri, ovdje valja još jednom naglasiti granice preciznosti aktualnih ispitivanja javnog mnijenja. Ona klasična, da se stvari mogu promijeniti do samog dana izbora, sad ipak vrijedi sve manje – do izbora je ostao još tek dio ponedjeljka i utorak – koji je, pritom, dan izborne šutnje.
Međutim, ankete imaju moguću statističku grešku od 4-4,5 posto, a uz to je i još uvijek oko deset posto neodlučnih. Velike su to brojke koje u biračkim kutijama mogu prilično izmijeniti sliku kakvu je projicirala anketa.
Granični mandati
No, čak i male izmjene mogu jako utjecati na konačni izborni rezultat. Radi se o tzv. graničnim mandatima – onima koji su u anketama dodijeljeni jednoj stranci, ali bi, uz male promjene u konačnom rezultatu, mogli otići nekoj drugoj. Primjerice, neka stranka je po anketi malo ispod izbornog praga, a u stvarnosti će ga možda i prijeći, što uglavnom uzima mandat relativno najjačoj stranci, a to je u čak osam izbornih jedinica (po anketama) – HDZ.
Kad se u kontekstu graničnih mandata po izbornim jedinicama pogleda rezultat HDZ-a, ta stranka ipak ima nešto manje razloga za zadovoljstvo. Njoj visi čak sedam do osam mandata koje bi mogle osvojiti druge stranke, dok ona dodatni mandat, prema posljednjim anketama, može “ubosti” tek u jednoj ili dvije izborne jedinice.
Razlika između oporbe i vlasti
To znači da rezultat HDZ-a – bez velikih iznenađenja i šokova na biralištima – može varirati između 52 i 62 osvojena mandata. Razlika između te dvije brojke je, gotovo sigurno, razlika između oporbe i vlasti.
Što, opet, maksimalnu važnost daje svakom mogućem glasu u srijedu – mandati su se osvajali i gubili po izbornim jedinicama u dosadašnjim izborima i za stotinjak glasova. Zato je Plenković, svjestan onoga što pokazuju istraživanja, na onom tajno snimljenom sastanku tako žustro inzistirao na maksimalnoj mobilizaciji svojih stranačkih aktivista i nadao se što lošijem vremenu, kako bi izlaznost na izbore bila manja.
Uzbudljiva matematika
Matematika je tu dosta jasna. Osvoji li HDZ, primjerice, 57 mandata, što je neka sredina uzevši u obzir granične, s dijasporom bi (vjerojatno) bio na 60. Plenkoviću će onda trebati čak 16 mandata do većine, od čega ih samo pola može doći iz klupa nacionalnih manjina (a koji mogu otići i drugoj strani).
Pritom, osim 57 HDZ-ovih, čak 83 bi među sobom podijelile SDP-ova koalicija, Domovinski pokret, Most, Možemo, IDS, te, lako moguće, koalicija Fokus-Republika i nezavisna lista Matije Posavca. Materijala za kombinacije i pregovore, dakle, ne bi nedostajalo.
Ukratko, broj i raspored graničnih mandata u anketama predviđa Plenkoviću teži posao nego što bi se to dalo zaključiti po ukupnim rezultatima. A Hrvatskoj, pak, uzbudljive političke dane i nakon što glasovi budu izbrojani.