Slovenija je, dok traje pandemija, zaustavila zakonske rokove u sudskim procesima. Što čeka Hrvatska?
Razmatra se uvođenje duplih rokova u vrijeme ove krize, no stručnjaci to ne smatraju dobrim rješenjem
Ministarstvo pravosuđa i dalje intenzivno analizira i razmišlja o sustavnom i zakonskom rješenju situacije u kojoj se cijelo pravosuđe našlo zbog pandemije koronavirusa i potresa koji je pogodio Zagreb, uništivši pritom više sudskih zgrada.
Zbog toga je komunikacija sa sudovima otežana, gotovo 90 posto sudskih službenika i sudaca ne radi, dokumenti se u pisarnicama gomilaju neraspoređeni, odvjetnici ne mogu dobiti uvide u spise bez obzira na to što su hitni, a u neke sudove ne može se ni ući. Bez obzira na tu situaciju u kojoj je jasno da se sudski rokovi ne mogu ispoštivati, Ministarstvo pravosuđa već gotovo tri tjedna, nije konkretnije reagiralo. Rokovi, naime, nisu zaustavljeni.
Kako je Telegram već pisao, zbog toga su ugroženi brojni sudski postupci jer zakon propisuje ograničene rokove za, primjerice, podnošenje tužbi ili ulaganje žalbi, a tu su i rokovi zastare, rokovi za podnošenje zahtjeva za otvaranje stečaja i tako dalje.
Slovenija je već donijela poseban zakon
Dok bi, dakle, u Hrvatskoj pravosuđe još trebalo funkcionirati u zakonskim rokovima, Europski sud za ljudska prava još je 16. ožujka na mjesec dana suspendirao šestomjesečni rok za podnošenje tužbi. Naime, svaki građanin ima rok od šest mjeseci rok da nakon okončanja procesa u svojoj domovini, tužbom pokrene postupak pred Europskim sudom za ljudska prava. Sada taj rok ne teče.
Slovenija je još 20. ožujka donijela Zakon o privremenim mjerama sudskih, upravnih i drugih javnopravnih stvari za kontrolu širenja zarazne bolesti SARS-CoV-2 (COVID-19). U članku 4. tog Zakona vrlo je jednostavno navedeno: “Rokovi za ostvarivanje prava stranaka u sudskom postupku predviđeni zakonom ne teku”.
Kako se pak ne bi onemogućilo postupanje u slučajevima koji su hitni, učinjena je iznimka za hitne slučajeve. Te hitne slučajeve regulira pak Zakon o sudovima. Interventnim zakonom propisano je i da ne teku rokovi za podnošenje ustavnih tužbi.
A što radi Ministarstvo pravosuđa RH?
Istovremeno, Ministarstvo pravosuđa Hrvatske još nije povuklo nikakav potez, iako je već prošlo više od tjedan dana od snažnog potresa koji je pogodio Zagreb i gotovo tri tjedna od kada su uvedene stroge mjere za suzbijanje zaraze koronavirusom.
Neslužbeno doznajemo kako zakonski prijedlog na kojem se trenutno radi sadrži zakonsku odredbu prema kojoj bi se propisani rokovi udvostručili. Drugim riječima, ako zakonski rok za podnošenje žalbe traje 15 dana, sada bi on iznosio dvostruko duže – 30 dana.
Koliko puta ćemo mijenjati zakon?
No, kako je neizvjesno koliko će pandemija i mjere za njezino suzbijanje trajati, teško da će dvostruko duži rokovi biti dostatni. Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, smatraju kako bi njihovo ukidanje, upravo po uzoru na slovensko rješenje, bilo jednostavnije.
Jer u slučaju da i produljeni zakonski rok istekne, moralo bi se ići na novu izmjenu tog novog zakona, što bi ponovno moglo dovesti do pravne nesigurnosti. Ukidanje zakonskih rokova za vrijeme trajanja pandemije već je tražio predsjednik saborskog odbora za pravosuđe Peđa Grbin, a na potrebu njihove suspenzije u svom je pismu ministru pravosuđa još prošli tjedan ukazao i predsjednik Vrhovnog suda RH Đuro Sessa.