Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak donijela Program stabilnosti RH za razdoblje od 2024. do 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu, te su predstavili i prognoze rasta BDP-a i inflacije s kojom se već mjesecima pokušavaju boriti, tragikomičnim metodama – inspekcijama i objavama usporedbi cijena po trgovinama.
Prema Vladinim prognozama, rast BDP-a ove godine trebao bi iznositi 2,2 posto, što je za 1,5 postotna boda više u odnosu na posljednje prognoze, dok bi inflacija trebala značajno usporiti u odnosu na prošlu godinu i iznositi 6,6 posto. Prošle godine bila je dvostruko veća.
Mi smo debelo ispod prosjeka EU
No, smiješno je da se Vlada hvali da ćemo imati dvostruko veći rast BDP-a od prosjeka Europske unije. Naime, ministar financija Marko Primorac, pohvalio se da će Hrvatska imati rast od preko 2 posto, dok se za EU očekuje prosječan rast BDP-a od 0,9 posto, pa smo mi, u njegovim očima, valjda iznadprosječno uspješni.
To bi zaista i bilo tako, da koji slučajem Hrvatska nije po BDP-u po stanovniku i standardu debelo ispod prosjeka EU, koji nećemo dosegnuti još godinama, a možda i desetljećima. Naime, zbog brojnih strukturnih problema, Hrvatska je do sada imala vrlo tromu ekonomiju, odnosno vrlo niski rast BDP-a, u prosjeku oko ili ispod 2 posto, koji ne osigurava hvatanje koraka s drugim, razvijenijim zemljama.
U proteklih deset, dvadeset godina, događalo se upravo suprotno; da su nas neke, ranije daleko siromašnije zemlje, poput Rumunjske, sustigle i prestigle, a s nekima kojima smo bili na otprilike sličnim razinama, kao što su Češka ili Slovačka, odavno gledamo u leđa.
Javni dug je u padu i to je pozitivno
Ipak, treba priznati da se primjećuju i neke pozitivne stvari, pogotovo u javnim financijama, s kojima je Hrvatska dugo godina imala problema, pa je javni dug u prošlosti, u jednom trenutku dosegnuo gotovo 90 posto BDP-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Od 2015. situacija se počela poboljšavati, javno dug se stabilizirao i krenuo silaznom putanjom, izuzev 2020. godine kada je došlo do snažnog zaduživanja radi financiranja programa vezanih uz koronakrizu.
Manjak u proračunu, prema projekcijama Vlade, i narednih godina trebao bi biti manji od 1 posto, što će onda utjecati i na smanjenje javnog. On je prošle godine smanjen za 10 postotnih bodova, na 68,4 posto BDP-a, a očekuje se i daljnji pad. Ove godine trebao bi pasti na oko 63 posto BDP-a, a do 2026. godine na oko 55 posto BDP-a.
Kroz par godina mogli bi dobiti A rejting
Na ovaj pozitivan trend osvrnuo se i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić, koji je u jednoj od svojih posljednjih analiza iznio mišljenje da bi Hrvatska u narednih nekoliko godina mogla dobiti i značajno poboljšanje kreditnog rejtinga, odnosno biti svrstana u A kategoriju, te da takav razvoj događaja već anticipiraju i obveznička tržišta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prognoze su pozitivne i za zaposlenost, koja bi ove godine trebala porasti za oko 2 posto, a i u narednim godinama očekuje se njen porast od najmanje 1 posto godišnje. Što se tiče inflacije ona bi sljedeće godine trebala pasti na “normalnu” razinu od oko 2,4 posto.
Uglavnom, jasno je da je Hrvatska sada, u znatno boljoj situaciji nego što je bila ranijih godina, ali i dalje ostaje problem relativno spore ekonomije zbog čega će dostizanje barem prosjeka EU još uvijek prilično dalek cilj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Smiješno je da se Vlada hvali kako nam ekonomija raste brže od zemalja EU
Hrvatska je u znatno boljoj situaciji nego što je bila ranijih godina, ali i dalje ostaje problem relativno spore ekonomije
To bi zaista i bilo tako, da koji slučajem Hrvatska nije po BDP-u po stanovniku i standardu debelo ispod prosjeka EU, koji nećemo dosegnuti još godinama, možda i desetljećima. Hrvatska je do sada imala vrlo tromu ekonomiju, odnosno vrlo niski rast BDP-a, u prosjeku oko ili ispod 2 posto, koji ne osigurava hvatanje koraka s razvijenijim zemljama.
Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak donijela Program stabilnosti RH za razdoblje od 2024. do 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu, te su predstavili i prognoze rasta BDP-a i inflacije s kojom se već mjesecima pokušavaju boriti, tragikomičnim metodama – inspekcijama i objavama usporedbi cijena po trgovinama.
Prema Vladinim prognozama, rast BDP-a ove godine trebao bi iznositi 2,2 posto, što je za 1,5 postotna boda više u odnosu na posljednje prognoze, dok bi inflacija trebala značajno usporiti u odnosu na prošlu godinu i iznositi 6,6 posto. Prošle godine bila je dvostruko veća.
Mi smo debelo ispod prosjeka EU
No, smiješno je da se Vlada hvali da ćemo imati dvostruko veći rast BDP-a od prosjeka Europske unije. Naime, ministar financija Marko Primorac, pohvalio se da će Hrvatska imati rast od preko 2 posto, dok se za EU očekuje prosječan rast BDP-a od 0,9 posto, pa smo mi, u njegovim očima, valjda iznadprosječno uspješni.
To bi zaista i bilo tako, da koji slučajem Hrvatska nije po BDP-u po stanovniku i standardu debelo ispod prosjeka EU, koji nećemo dosegnuti još godinama, a možda i desetljećima. Naime, zbog brojnih strukturnih problema, Hrvatska je do sada imala vrlo tromu ekonomiju, odnosno vrlo niski rast BDP-a, u prosjeku oko ili ispod 2 posto, koji ne osigurava hvatanje koraka s drugim, razvijenijim zemljama.
U proteklih deset, dvadeset godina, događalo se upravo suprotno; da su nas neke, ranije daleko siromašnije zemlje, poput Rumunjske, sustigle i prestigle, a s nekima kojima smo bili na otprilike sličnim razinama, kao što su Češka ili Slovačka, odavno gledamo u leđa.
Javni dug je u padu i to je pozitivno
Ipak, treba priznati da se primjećuju i neke pozitivne stvari, pogotovo u javnim financijama, s kojima je Hrvatska dugo godina imala problema, pa je javni dug u prošlosti, u jednom trenutku dosegnuo gotovo 90 posto BDP-a.
Od 2015. situacija se počela poboljšavati, javno dug se stabilizirao i krenuo silaznom putanjom, izuzev 2020. godine kada je došlo do snažnog zaduživanja radi financiranja programa vezanih uz koronakrizu.
Manjak u proračunu, prema projekcijama Vlade, i narednih godina trebao bi biti manji od 1 posto, što će onda utjecati i na smanjenje javnog. On je prošle godine smanjen za 10 postotnih bodova, na 68,4 posto BDP-a, a očekuje se i daljnji pad. Ove godine trebao bi pasti na oko 63 posto BDP-a, a do 2026. godine na oko 55 posto BDP-a.
Kroz par godina mogli bi dobiti A rejting
Na ovaj pozitivan trend osvrnuo se i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić, koji je u jednoj od svojih posljednjih analiza iznio mišljenje da bi Hrvatska u narednih nekoliko godina mogla dobiti i značajno poboljšanje kreditnog rejtinga, odnosno biti svrstana u A kategoriju, te da takav razvoj događaja već anticipiraju i obveznička tržišta.
Prognoze su pozitivne i za zaposlenost, koja bi ove godine trebala porasti za oko 2 posto, a i u narednim godinama očekuje se njen porast od najmanje 1 posto godišnje. Što se tiče inflacije ona bi sljedeće godine trebala pasti na “normalnu” razinu od oko 2,4 posto.
Uglavnom, jasno je da je Hrvatska sada, u znatno boljoj situaciji nego što je bila ranijih godina, ali i dalje ostaje problem relativno spore ekonomije zbog čega će dostizanje barem prosjeka EU još uvijek prilično dalek cilj.