Sokol Marić danas je, dakle, zbog Agrokora tužio HNB; traže 142 milijuna kuna, a mi imamo još par detalja
HNB nije upozorila ni banke ni tvrtke na preveliku izloženost Agrokoru
Tvrtka Sokol Marić predala je danas Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbu protiv Hrvatske narodne banke od koje traži 142 milijuna kuna odštete jer je dopustila nekontrolirano financiranje Agrokora putem mjenica eskontiranih u bankama ili faktoring društvima,
Telegram je doznao detalje tužbe kojom Sokol Marić tvrdi kako HNB nije obavljala dostatan nadzor nad bankama, zbog čega je i Agrokor doveden u situaciju da se prezadužio.
Agrokor je mjenice izdavao od 2014.
Naime, cijeli proces išao je tako da bi neka od Agrokorovih tvrtki, u slučaju Sokol Marića bio je to Konzum, izdala mjenicu. Na osnovu nje Sokol Marić je u banci ili faktoringu dobio novac, a ovdje je u pitanju 142 milijuna kuna. Zatim je taj novac predan upravi Ivice Todorića. Mjenicu bi pak, prema sklopljenim ugovorima, Konzum morao podmiriti faktoringu ili banci nakon njihovog dospijeća.
Sokol Marić u tužbi navodi da je Agrokor tako poslovao od 2014. godine te da se oni kao tvrtka nikada ne bi upustili u tu vrstu poslovne suradnje da sredstva za otkup mjenica nisu bila osigurana u komunikaciji Agrokora s poslovnim bankama i faktoring društvima. Ranije su mjenice bile uredno i isplaćivane, a sredstva za to odobravale su poslovne banke. One su pak prema Zakonu o kreditnim institucijama dužne provjeriti kreditnu sposobnost dužnika, u ovom slučaju Konzuma, kao i njegovu likvidnost i sposobnost otplate obveza.
Nakon otvaranja postupka izvanredne uprave Konzum više nije podmirivao svoje obveze te su one sjele na teret vlasnika mjenica, konkretno Sokol Marića, budući da je ta tvrtka za ovih 142 milijuna kuna bila regresni dužnik.
Evo što sve HNB nije napravio
HNB ima obvezu suprevizije i nadzora u skladu za zakonima kojima se utvrđuje poslovanje kreditnih institucija, što se, prema navodima tužbe Sokol Marića, u ovom slučaju nije dogodilo. Zato prema Članku 8. Zakona o HNB-u Sokol Marić smatra upravo središnju državnu banku odgovornom za štetu koja mu je nanijeta. Ukupan iznos je, dakle, 142 milijuna kuna. Iz Sokola podsjećaju da HNB mora donositi propise kojima se uređuje poslovanje banaka i pridonosi stabilnosti financijskog sustava u cjelini. Ni to se, ovdje, smatraju, nije dogodilo.
Zašto HNB nije uvrstila Agrokor i njegove tvtke na popis onih društava koja predstavljaju gospodarski rizik, pitaju iz Sokol Marića u tužbi i inzistiraju da HNB Trgovačkom sudu u Zagrebu dostavi dokument iz kojeg bi se eventualno moglo zaključiti da financijski plasmani prema koncernu Agrokor predstavljau veliku izloženost.
I banke su se zbog ovog propusta HNB-a našle u situaciji prevelike izloženosti prema Agrokoru, zaključuje se u tužbi u kojoj se traži ispitivanje Ivice Todorića i njegovih tadašnjih najbližih suradnika na sudu, kao i uvid u izjave guvernera HNB-a Borisa Vujčića iz kojih proizlazi da je HNB bila upoznata s Agrokorovim mjeničnim poslovanjem.