Šonje tvrdi kako bi hrvatski BDP u 2020. mogao pasti i za 15 posto

Ekonomski analitičar Velimir Šonje izjavio je u četvrtak da bi po njegovoj optimističnoj procjeni hrvatski BDP mogao u 2020. godini pasti za oko 11, a prema pesimističnijoj za 15 posto.

Šonje je to rekao na brifingu Hrvatske udruge banaka (HUB), pri čemu napominje da su prognoze za Hrvatsku uvjetovane i predviđenim padom BDP-a zemalja srednje Europe i Njemačke, za koju on iznosi sedam posto u ovoj godini.

Rast nezaposlenosti

Šonje procjenjuje da će nezaposlenost u Hrvatskoj u ostatku godine rasti, pri čemu navodi da je od 18. ožujka broj nezaposlenih skočio sa 135 na gotovo 160 tisuća. Broj nezaposlenih je stabilan posljednjih mjesec dana, čak je malo i pao, a Šonje smatra da su razlog tome Vladine mjere.

“Sada puno toga ovisi o tome kako će Vlada nove mjere, poput skraćenog radnog vremena, strukturirati i koliko će novca moći izdvojiti”; kaže Šonje. U kontekstu europskog SURE programa, sredstava za to trenutno očito ima, dodaje Šonje te smatra da bi Vlada u značajnoj mjeri mogla “amortizacijski djelovati”.

Situacija s turizmom još neizvjesna

Kaže da je turizam zbog svog značaja u hrvatskom gospodarstvu, ali i izrazite sezonalnosti, “poseban slučaj”. Poseban je i zato jer mi na početku lipnja još ne znamo što će biti u srpnju, kolovozu i rujnu, pojašnjava. Naime, navodi Šonje, još uvijek postoji scenarij izrazitog i teškog minusa, i do 80 posto, a postoji i scenarij da ipak neki gosti dođu pa da minus i ne bude toliko dramatičan već oko 50 do 60 posto.

Nismo u stanju predviđati ni 90 dana unaprijed, možemo lako imati grešku od 20-30 posto. Ako to pretvorimo u novac, govorimo o razlici od 2-2,5 milijarde eura, napominje. Ističe i da ključni ljudski kapital u turizmu treba očuvati, pa da tako i mjere potpora za očuvanje radnih mjesta za taj sektor trebaju biti osmišljene za dulje razdoblje, odnosno do iduće turističke sezone.

Mjere potpore nužne i do šest mjeseci

Što se pak tiče ostalog dijela gospodarstva, Šonje apostrofira pažljivo balansiranje između onog što proračun može, s obzirom na već sada vrlo visoku razinu zaduženosti, i onog što je potrebno da se radna mjesta koliko-toliko očuvaju, a smatra da bi mjere potpore trebale trajati još barem tri do šest mjeseci.

Bez obzira na deficit, kaže i da će država još neko vrijeme morati imati povećane izdatke, što se može odnositi i na potpore za očuvanje radnih mjesta, ili pak izdatke za nezaposlene.

Uvođenjem eura pojeftinjuju izvori sredstava

Šonje se slaže da će Hrvatska ove godine ući u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) i bankovnu uniju. Pritom ističe da jasno kretanje Hrvatske u smjeru ERM II i europodručja bitno pojeftinjuje izvore sredstava, što je izuzetno važno sada, s obzirom na ogroman deficit u proračunu, pa ćemo imati privilegij financiranja tog deficita po nižim kamatnim stopama.

“Pritisak na rast kamatnih stopa zbog rizika bit će puno manji nego što bi bio da ostanemo izvan svih integracija i inzistiramo na vlastitoj valuti. Jednostavno, platit ćemo mnogo manjj trošak svih oblika kapitala u varijanti u kojoj je jasan smjer Hrvatske u smislu ERM II i europodručja”, izjavio je Šonje.

Kaže i da nije bilo covid krize, Hrvatska bi euro vjerojatno uvela 2023. ili 2024. godine, te da ne može reći da su sve šanse za to sada izgubljene.