Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Split je, hineći da uređuje željezničku stanicu, zaobišao propise i gradi autobusni kolodvor. Koji nitko ne želi

Vlast gura projekt iako nije usklađen s GUP-om i nizom pravilnika te za njega nije raspisan urbanističko - arhitektonski natječaj

ZADNJA IZMJENA: ruj 20, 2019

Splitska gradska vlast gura 14 milijuna kuna težak projekt izgradnje privremenog autobusnog stajališta na lokaciji koja je problematična iz niza razloga. Split već godinama želi prometno rasteretiti gradsku luku, ali pravih rješenja do sada nije bilo. Dok se ona ne nađu, Grad je odlučio da će se u zapuštenom kvartu Kopilica, odmah uz željeznički kolodvor, sagraditi privremeni autobusni kolodvor.

Plan na prvu možda zvuči suvislo, no problem je u tome što struka od početka tvrdi da projekt nema potrebne dozvole, da se sve skriva od javnosti te da će, jednom kada bude izveden, trajno narušiti kvalitetu života obližnjih stanara te u ovaj splitski kvart dovesti količinu prometa za koju nije pripremljen.

Naime, premjesti li se stajalište, prema analizama stručnjaka u Kopilicu će se u sezoni dnevno slijevati 25 tisuća putnika, 500 autobusa i oko 2 tisuće vozila, koliko ih se sada gužva u luci. Grad za sve to, tvrde nam arhitekti s kojima smo pričali, nije isplanirao ni adekvatnu infrastrukturu.

Plaćaju najam, iako ne bi trebali

Možda i najsporniji dio ove priče jest činjenica da je Grad Split zbog realizacije tog projekta s HŽ Cargom i HŽ Infrastrukturom potpisao ugovor o najmu objekata na parceli na kojoj se treba izgraditi autobusni kolodvor. Split je za to izdvojio 6 milijuna kuna iako su se mogli pozvati na Zakon o uređivanju imovinsko – pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.

Prema njemu predviđeno je da se ne plaćaju naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja između onih subjekata koji su u vlasništvu države ili im je osnivač jedinica lokalne samouprave. Dakle, umjesto nula kuna iz Grada su radije odlučili potrošiti 6 milijuna.

Pročelnik splitske Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima, Jurica Vojnović, ponosno nam je odgovorio kako im je HŽ Infrastruktura čak “izašla u susret” te su zakup smanjili na trećinu cijene iz njihovog službenog cjenika. Kao da ih to opravdava, dodaju i da je Ugovor o zakupu potvrđen i na Gradskom vijeću Grada Splita. Zašto se grabi u proračun kada postoji i druga mogućnost nije nam odgovorio.

Buduće privremeno stajalište autobusa u Kopilici novinar

Izbjegli su raspisivanje natječaja

Nepotrebno trošenje novca nije jedini problem koji prati zamisao gradske vlasti. Arhitektica Mariana Bucat objašnjava za Telegram kako je projekt izgradnje privremenog autobusnog kolodvora i neusklađen s Generalnim urbanističkim planom Splita. „Kopilica je označena kao gradski projekt, a za takve projekte moraju se provesti javni urbanističko – arhitektonski natječaji. To je jedini način da se osigura urbanistička i svaka druga izvrsnost. No do takvog natječaja u ovom slučaju nije došlo”, kaže Bucat i dodaje kako je to tek početak problema s tim projektom.

Naime, kako je doznala, glavni projekt izgradnje kolodvora nije sadržavao ni arhitektonski ni geodetski projekt. Potonje znači da građevinska čestica uopće nije formirana. Bucat tvrdi i kako se iz uvida u spis čini da su određene mape dodavane naknadno. Dodaje i kako je nemoguće točno utvrditi o čemu se u projektu zapravo radi budući da dijelovi projektne dokumentacije nisu međusobno usklađeni.

Uz to, stručnjaci s kojima je Telegram razgovarao, tvrde kako su zamišljeni zahvati u prostoru neusklađeni s Pravilnikom o autobusnim kolodvorima i protivni članku 6. Pravilnika o radovima u pružnom pojasu koji definira da se “u pružnom pojasu ne smiju graditi nikakve građevine za potrebe vanjskih korisnika osim onih koje su uvjetovane križanjem sa željezničkom prugom”.

Kopilica ima oznaku GP što znači da je riječ o gradskom projektu te da za radove u njoj treba biti raspisan arhitektonsko – urbanistički natječaj – no to se nije dogodilo novinar

Jedno na papiru, drugo u stvarnosti

Nepravilnosti se u ovom projektu samo nižu. Tako i sam naziv projekta uopće ne odgovara onome što se izvodi na terenu. Projekt se službeno zove „Rekonstrukcija postojeće željezničko putničke stanice radi izgradnje parkirališta s nadstrešnicom” (što uopće ne postoji u zakonima), a radi se autobusni kolodvor.

Stanari i stručnjaci s kojima smo pričali tvrde da je razlog bio taj da se Grad može pozvati na članak 115., stavak 3. Zakona o gradnji i članke 71. i 72. Zakona o željeznici čime se zaobilazi prometna studija, javni natječaj, javna rasprava i drugo.

Uz to, u tehničkom opisu projekta piše da na lokaciji postoji igralište, balotalište i zemljani teren i da je to ono što bi se trebalo rekonstruirati. To bi, dakle, značilo da će se ti isti objekti obnoviti, a ne srušiti i na njihovom mjestu postaviti asfalt za autobuse kako Grad planira. „Projekt je nazvan nepostojećim imenom izmišljenoga objekta te se zapravo ne zna gradi li se ili rekonstruira”, poentira arhitektica Bucat.

Panoramski pogled na željeznički kolodvor u Kopilici sa sjevernom lukom u pozadini PIXSELL

Kontaktirali smo i splitsku arhitekticu Jelenu Borotu koja kaže kako je logično graditi autobusnu infrastrukturu kraj željezničke, jer je autobusno stajalište prateći sadržaj željezničke stanice predviđen između ostalog i prostornim planom, pa njegova izgradnja može predstavljati rekonstrukciju postojeće željezničke infrastrukture.

Tome bi bilo tako kada bi prateći sadržaj nešto i pratio nadovezuje se arhitektica Bucat: “Međutim, ovdje je autobusni kolodvor vodeći sadržaj jer se vlak ne koristi, a autobus se koristi. Osim toga, morao bi imati formiranu česticu i svoju i one oko sebe, a to ovdje nije slučaj i taj autobusni kolodvor stoji kao pluto u moru”.

Obje se arhitektice slažu kako je neozbiljno i neodgovorno prema stanovnicima Splita, a posebno stanovnicima Kopilice, prebacivati autobusni kolodvor bez potrebnih prometnih analiza i rješavanja problema stanovnika.

Upitna rekonstrukcija

Primjerice, iako je Hercegovačka ulica koja vodi do budućeg kolodvora, temeljem projekta starog deset godina, trebala biti proširena na četiri trake, stanari tvrde da se to nije dogodilo. “Štoviše, nedavnom rekonstrukcijom ulice izgrađeno je 300 metara manje nego je u projektu, iako je to plaćeno, a usput je uništen i odvod oborinskih voda pa nam sada prijete poplave”, pričaju nam. Ulica je pak ostala na dvije trake unatoč silnom prometu koji će se tuda prebaciti. A upravo je proširenje Hercegovačke ulice prema GUP-u iz 2006. bilo preduvjet za gradnju autobusnog kolodvora u Kopilici.

„Na osnovu tog starog projekta dobivena je lokacijska, a možda čak i građevinska dozvola. Znači Grad je iskoristio postojeći upravni akt, ali je dao izraditi potpuno novi projekt. Mi smo napravili prijavu nezakonitog građenja Građevinskoj inspekciji ali ona nije postupila po prijavi” rekao nam je rezignirano Tonči Grozdanić – jedan od stanara koji živi na čestici na kojoj će biti privremeno stajalište.

Uz to, promet Hercegovačkom ulicom je gušći nego u gradskoj luci, a predsjednik Društva arhitekata Splita Dragan Žuvela upozorava nas da se realizacijom kolodvora ne bi smanjila gužva u gradskoj luci, a stvorio bi se čep koji bi paralizirao cijeli sjeverni dio grada.

Prema ranijem projektu Hrercegovačka ulica koja vodi do novog privremenog autobusnog kolodvora trebala je biti proširena na četiri trake, ali to je izostalo novinar

‘Mi se samo naslanjamo na projekt iz 80-ih’

U odgovorima na naša pitanja (koje smo čekali 16 dana unatoč svakodnevnim upitima) pročelnik Vojnović tvrdi kako su projekt rekonstrukcije napravili projektanti tvrtke Geoprojekt koji su u prošlosti napravili “veliki broj infrastrukturnih projekata, tako da i oni i te kako predstavljaju struku” pa njihovu stručnost ne treba dovoditi u pitanje. No stručnjaci koje smo mi kontaktirali sumnjaju da bi ta tvrtka dobila posao izrade projekta da je natječaj raspisan kao što je i propisano GUP-om.

Iz Grada tvrde i da ništa nije sporno oko dozvola i natječaja za “Rekonstrukciju željezničko-putničke stanice” na Kopilici jer je projekt tog naziva potrebne dozvole dobio 24. studenoga 1983. Prema njima gradnja se može nastaviti jer se naslanja na taj projekt iz 80-ih koji predviđa gradnju brze prigradske željeznice od Trajektne luke Split do Zračne luke Split. Arhitektica Bucat tvrdi da tomu nije tako: “Ne mogu se dozvole naslanjati, niti je ovo basna da se takvim glagolima autor može koristiti. Građevinska dozvola se izdaje ili se izdaje izmjena građevinske dozvole”, zaključuje Bucat.

Što se tiče proširenja Hercegovačke ulice, Vojnović tvrdi da se taj zahvat planira uvrstiti u prijedlog proračuna za 2020. nakon čega slijedi izrada projektne dokumentacije, ishođenje dozvola te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, pa izgradnja. Dodaje i da će se na križanju postaviti semafori. Pročelnik nam nije odgovorio na pitanje zašto to nije napravljeno kada se ulica rekonstruirala u lipnju. Ovako će se novoobnovljena ulica morati ponovno raskopati.

Do igrališta preko 20 kolosijeka i autobusne stanice

Stanari koji žive u Kopilici (radi se o 52 obitelji), i koji su već više puta prosvjedovali, tvrde da će dijelovi tog projekta okružiti kuće te će biti u kavezu budući da će im autobusni kolodvor stajati doslovno par metara od kuća na prostoru manjem od nogometnog igrališta. Iz Grada su im za obranu od buke i ispušnih plinova koje će udisati odmah ispod prozora za sada obećali samo panele. Uz to splitski gradski čelnici nisu planirali niti ikakav popratni sadržaj, a zbog gradnje kolodvora srušit će i obližnje dječje igralište pa stanari strahuju gdje će im se djeca igrati i hoće li se uopće moći igrati zbog bojazni da ne podlete pod autobus.

Iz Grada tvrde kako na tom prostoru ne postoji dječje igralište već malonogometno asfaltno igralište koje je neupotrebljivo i u zapuštenom stanju. Kažu kako će se realizacijom projekta stajališta izgraditi novo, 485 metara dalje, te da su radovi već krenuli. Doduše pročelnik Vojnović je propustio naglasiti da je “novo igralište” s druge strane željezničke stanice. Tako djecu od njega dijeli dvadesetak kolosijeka kojima svakih par minuta prolaze vlakovi. Djeca će do novog igrališta morati i preko već spomenutih stajališta autobusa, objašnjavaju nam stanari.

Privremeno stajalište kraj stalnog?

Da sve bude apsurdnije gradnja privremenog autobusnog kolodvora je (kako otkriva i samo ime) prijelazno rješenje, a iz Grada tvrde da će pravi autobusni kolodvor jednog dana biti “na približno istoj onoj lokaciji na kojoj će se realizirati i konačni projekt željezničkog i autobusnog kolodvora na Kopilici”.

Za sve će to, tvrde, biti poštovane procedure te će biti raspisani potrebni natječaji. Hoće li se dozvole ponovno naslanjati na četiri desetljeća stare studije s potpuno drugačijim nazivom od onoga što se radi – nisu otkrili.

Andrej Dimitrijević
Telegram autor
66 članaka Više o autoru
Više s weba