Nekad je nužno odabrati stranu

Koliko je za Europu i Balkan opasna ideja Srbije i Kosova da do mira dođu prekrajanjem granica

Vučić je do sada samo spominjao načelne mogućnosti promjene granice, dok je Thaçi najavljivao otvorenu korekciju granica

Serbian President Aleksander Vucic (L) speaks with Kosovan President Hashim Thaci next to European Commissioner for European Neighborhood Policy Johannes Hahn (2R) and European Council President Donald Tusk during the EU-Western Balkans Summit in Sofia on May 17, 2018.
European Union leaders meet their Balkan counterparts to hold out the promise of closer links to counter Russian influence, while steering clear of openly offering them membership. / AFP PHOTO / POOL / Dimitar DILKOFF
FOTO: AFP

Predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Hashim Thaçi potvrdili su subotu na europskom forumu u Alpbachu u Austriji da “razmišljaju o promjenama granica” između Srbije i Kosova. To bi, suglasni su, njihovim zemljama omogućilo da dođu do povijesnog mirovnog sporazuma kojim bi se riješila dugogodišnja opasna kriza koja je prijetila novim ratnim sukobima na Balkanu. Pri tomu su Vučić i Thaçi zajednički zatražili od Europske unije i SAD-a da podupru tu ideju te tako pomognu postizanju sporazuma.

U posljednje doba srpski predsjednik Vučić samo je načelno spominjao mogućnost podjele Kosova bez navođenja detalja dok je Hashim Thaçi otvoreno najavljivao korekciju granica. No, ovo je prvi put da su vodeći ljudi Srbije i Kosova zajednički objavili da su postigli suglasnost za promjenu granica.

Nakon podjele Kosova dolazi do raspada BiH, Makedonije, Belgije

Premda i dalje nitko ne navodi kako bi se realizirala ta ideja, do sada se najčešće govorilo o tomu da bi dio sjevernog Kosova, općine Leposavić, Zvečan i Zubin Potok, uglavnom naseljene Srbima, pripao Srbiji te da bi pravoslavne srpske crkve i manastiri uživali ekstrateritorijalnost, uz punu zaštitu srpskog stanovništva koje živi na jugu pokrajine. Kosovari su pak do sada tražili da im pripadnu tri općine južne Srbije, Preševo, Medveđa i Bujanovac, za što, dakako, u Beogradu ne žele ni čuti.

I dok će eventualni sporazum između Srbije i Kosova možda dovesti do mirnog rješenja, sasvim je izvjesno da bi on mogao izazvati dramatične potrese ne samo na Balkanu nego i u Europi. To bi, naime, moglo ponovno staviti na dnevni red krajnje osjetljivo pitanje promjena granica te proglašavanja neovisnosti nekih europskih pokrajina, poput Škotske ili Katalonije, ili pak dovesti do raspada Velike Britanije, Belgije, Španjolske, BiH, Makedonije…

Dodigova reakcije ukazuje na opasnost promjena granice

Koliko je ta ideja promjene granica opasna najbolje pokazuju reakcije Milorada Dodiga šefa Republike Srpske u BiH. On je istaknuo da se “rješavanje pitanja statusa Kosova ne smije odvajati od pitanja statusa Republike Srpske te da se, kad je riječ o BiH, mora koristiti ista argumentacija koja se rabi za Kosovo”. Dodig je kazao da “rješenje odnosa između Beograda i Prištine na trajnoj osnovi podrazumijeva i rješavanje statusa RS”, odnosno davanja nezavisnosti njegovoj tvorevini.

“Pitanje naše državnosti mora biti stavljeno na dnevni red”, istaknuo je Dodig te dodao da Republika Srpska neće odstupiti od donesene rezolucije u kojoj se traži potvrda državnog statusa RS-a, ako dođe do novih međunarodnih praksi u priznavanju prava na samoodređenje. Dodik je također najavio kako će i Banja Luka zatražiti članstvo u UN-u i drugim međunarodnim organizacijama, pristupi li im Kosovo.

Dodig ponovno zaziva ujedinjenje svih srpskih teritorija

Izjave Dodiga odmah su, dakako, obnovile strah od novih ratnih obračuna u regiji, ali i, jednako opasno, od obnove ideje o velikoj Srbiji. Naime, Dodig stalno zaziva ujedinjenje svih područja na kojima žive Srbi, podrazumijevajući pri tomu ne samo sjever Kosova, nego i područja na kojima živi srpska nacionalna manjina u Crnoj Gori. Za sada Dodig ne spominje Hrvatsku jer cijeni iznimno nesebičnu potporu koju mu u borbi za nezavisnost Republike Srpske pruža Dragan Čović, šef HDZ-a u BiH.

U Banja Luci tvrde da većina Hrvata u BiH jednako kao i Srbi entuzijastično priželjkuje odcjepljenje Republike Srpske od BiH jer bi to onda otvorilo prostor za započinjanje istog procesa i za bivšu Herceg Bosnu. Takvu politiku od prvog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana podupirale su dosljedno sve HDZ-ovske vlade. Pri tomu očito nitko ne mari za pitanje što bi u strateškom smislu za Zagreb značilo da Srbija dobije drugu granicu s Hrvatskom i to puno bliže nego do sada glavnom gradu.

Kao ni to da bi se, danas ili sutra, s obzirom na politiku Aleksandra Vučića, ali i prevladavajuće političko ozračje u Srbiji, u budućnosti opet mogle pojaviti teritorijalne pretenzije Srbije prema dijelu teritorija Hrvatske kojeg je nakon oslobodilačke operacije Oluja napustila većina srpskog stanovništva. U Beogradu ne kriju da bi se u tom slučaju Srbija mogla pozivati na presedan Kosova i eventualno Republike Srpske.

EU se više ne protivi previše odlučno promjeni granica

Premda je Thaçi objasnio kako se zemlje regije, EU i druge države svijeta, ne bi trebale bojati potencijalnog miroljubivog sporazuma između Kosova i Srbije, čak i ako bi “takav sporazum mogao uključiti korekciju granica”, u to malo tko vjeruje. Kao što nitko nije tako naivan da bi povjerovao u iskrenost Vučića kad govori o tomu da Srbija poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Vodeći ljudi EU oduvijek su se žestoko opirali ideji promjene granica između Srbije i Kosova bojeći se da bi to povuklo za sobom zahtjeve za redefiniranjem i drugih granica na Balkanu.

No, posljednjih dana u EU je očito došlo je do omekšavanja tako tvrdog stajališta pa je Johannes Hahn, povjerenik EU za Balkan, na forumu u Austriji izjavio kako se “ništa ne smije isključiti u ovoj fazi pregovora”. No, pozvao je Vučića i Thaçija da osiguraju sporazum koji neće destabilizirati regiju. Pri tomu je upozorio na opasnosti od domino efekta do kojih bi moglo doći ako se dogovore promjene granice. Za razliku od Hahna njemačka kancelarka Angela Merkel već je ranije energično odbacila bilo kakvu promjenu granica ne samo na Balkanu nego i u Europi.

Washington sklon ‘teritorijalnim prilagodbama’ na Kosovu

Američka ambasada u Prištini ovih je dana priopćila kako SAD podupire nastojanja Beograda i Prištine da sami pronađu rješenje, ali da pri tomu ipak moraju znati da “neće imati neograničenu slobodu djelovanja”. Zatražila je od obiju strana da postignu održiv dogovor “koji neće stvoriti nestabilnost u bilo kojoj zemlji u regiji”. Slične teze ponovio je i John Bolton, savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost.

On je ustvrdio da će američka politika, ako se tako dogovore dvije strane, poduprijeti mogućnost “teritorijalnih prilagodbi”. Bolton je dodao kako se Washington neće miješati u pregovore te da je uvjeren “kako nitko u Europi neće biti protiv, ako dvije suprotstavljene strane nađu obostrano prihvatljivo rješenje”. Oglasio se ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin koji je kazao da bi “Rusija prihvatila podjelu Kosova ako Srbija smatra da je to najbolje rješenje za nju”.

I Rusija podupire podjelu Kosova koja je u interesu Srbije

I glasnogovornica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova istaknula je da će Moskva “s poštovanjem prihvatiti ono što je prihvatljivo za narod Srbije”. Ona je opovrgla da su ruski predsjednik Vladimir Putin i američki Donald Trump razgovarali o podjeli Kosova i Metohije, navodeći da su to lažne vijesti kako bi se konfrontirali Srbi i Rusi.

Bivši visoki predstavnik EU u BiH Carl Bildt uvjeren je pak da bi podjela Kosova bila “opasnost za cijelu regiju” i “otvaranje Pandorine kutije”.

Podjela Kosova rizik za opstanak BiH i Makedonije

Bivši švedski premijer upozorio je da bi eventualna promjena granica dovela “do geopolitičke nestabilnosti” te da bi “predstavljala rizik za budućnost i mir u Bosni i Hercegovini te Makedoniji”. To bi po njegovu mišljenju potaknulo daljnju “balkanizaciju Balkana” što bi “dovelo do novih konflikata i prolijevanja krvi”.

Za razliku od Bildta, austrijski diplomat Wolfgang Petrich, nekadašnji posebni izaslanik EU-a za Kosovo i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, ne boji se “izvjesnih geografskih korekcija” ako “neće mijenjati etničku strukturu bilo koje države”. “U pitanju je novi realizam na Balkan. Dugo sam se zalagao kao stvar načela za prihvaćanje svih postojećih granica, i dalje se za to zalažem. No, u rijetkim prilikama valja razmisliti dva puta”, zaključio je Petrich.

Oštro upozorenje britanskog diplomata

Paddy Ashdown, britanski diplomat i političar koji je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, uputio je međunarodnim institucijama kroz intervju u “Dnevnom avazu” najozbiljnije upozorenje.

“Tko god zastupa ideju prekrajanja granica, ne samo na Balkanu, mora biti svjestan da će to dovesti i do preseljenja naroda. Hoće li oni koji će biti prisiljeni napustiti svoje vjekovne domove ići u drugi kraj regije „svom narodu“? Čisto sumnjam! Oni će masovno nagrnuti na europska vrata. Priče o promjenama granica Kosova i Srbije vrlo su, vrlo opasne pa i sulude. Ako počnu promjene gdje će one stati? Svaka promjena granica na Balkanu neizbježno vodi u rat. I ne samo na Balkanu. Eto, mijenjati će se granice Kosova i Srbije. A što je s Vojvodinom? Mislite li da će Albanci u Makedoniji i Crnoj Gori biti mirni? Što ćemo sa Sandžakom? I, na kraju, što ćemo s BiH? Hoćete li usred Europe imati muslimansku državicu, okruženu neprijateljima i rastućim radikalizmom u njoj? Zapanjujuće je koliko se neozbiljnih i nesposobnih ljudi bavi ozbiljnim i opasnim pitanjima“, zaključio je Ashdown.

Većina Srba pomirila se s gubitkom Kosova

I kod raspoloženja građana Srbije došlo je do velikih promjena. Do sada se većina Srba žestoko protivila mijenjanju granica, no sada je sve više onih koji smatraju da je razgraničenje s Kosovom najbolje rješenje jer bi se time spriječilo stvaranje velike Albanije i destabilizacija cijele regije. Ali, i otvorila mogućnost da se Srbiji pripoji Republika Srpska u BiH. Većina je također uvjerena kako će rješenje krize najviše ovisiti o dogovoru Rusije i SAD-a.

Najveću potporu i pomoć za ideju podjele Kosova na srpski sjever i albanski jug, Srbija očekuje od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Beograd je, naime, uvjeren kako bi Moskvi najviše odgovarala promjena granica jer bi na temelju sporazuma između Srbije i Kosova, koji bi priznala međunarodna zajednica, mogla zatražiti primjenu tog modela i na Ukrajinu. Odnosno, da se prizna odcjepljenje Krima od Ukrajine i njegovo ponovno pripajanje Rusiji. Time bi se onda stvorili uvjeti za ukidanje sankcija protiv Rusije.