Stipe Petrina ima ludu priču koja traje 7 godina: ‘Sada sam se obratio Ustavnom sudu da me zaštiti od hrvatskog pravosuđa’

Bizarna pravosudna trakavica Primoštenskog načelnika

ZADNJA IZMJENA: lis 21, 2020
Foto: PIXSELL/Ilustracija

Krajem prošlog mjeseca načelnik općine Primošten Stipe Petrina podnio je ustavnu tužbu tražeći ukidanje za njega nepovoljne presude Županijskog suda u Splitu u predmetu Krešimir Krnić protiv Stipe Petrine iz travnja ove godine, te rješenja Vrhovnog suda koji je u kolovozu odbio reviziju tog postupka. Ustavni sud o tome će tek odlučivati tako da se ishod ne zna.

No, ako ga opet odbiju, Petrina će, kaže, ići na Europski sud za ljudska prava jer je siguran da materijala ima. Tamo je, uostalom, već dobio dva spora protiv hrvatskih sudova pa vjeruje da bi i ovdje mogao biti sretne ruke.

Trakavicu o kojoj je riječ, a koja traje već sedam godina, teško je prepričati, ali zaslužuje da je se dohvatimo jer neviđene bizarnosti koje ćemo tu naći neugodno ilustriraju stanje u hrvatskom pravosuđu. No, predstavimo najprije glavne likove.

Petrina na tronu 19 godina

Stipe Petrina, nekadašnji dragovoljac HOS-a i ratni invalid, poznat je diljem Hrvatske kao načelnik koji, već 19 godina uzastopce, s lakoćom tuče konkurenciju na lokalnim izborima u Primoštenu. Posljednji put 2017. osvojio je načelnički položaj sa 73 posto glasova uz izlaznost od 70 posto, a u općinskom vijeću njegova je nezavisna lista dobila 10 od ukupno 13 mandata.

U kratkoj eri vlade Tihomira Oreškovića, Petrina je bio saborski zastupnik, a mandat je dobio kao nezavisni kandidat s liste Mosta s kojim se vrlo brzo razišao ”jer se prodao HDZ-u”.

Korupcija u svakoj pori društva

Otkako je u politici, Petrina vodi svu silu bitaka i ratova oko korupcije, nerada i nesavjesnog poslovanja s raznim dužnosnicima i tijelima vlasti. S protivnicima komunicira drsko i brutalno. Čak i u službenoj korespondenciji pojedine osobe doslovno naziva idiotima, prevarantima, lopužama i slično. U Primoštenu je preimenovao ulicu Franje Tuđmana i skinuo njegov kip jer ga optužuje za privatizacijsku pljačku. Zato su ga izbacili iz HVIDRA-e.

Na sudovima je svaki dan, on tuži, tuže njega, navodno je protiv njega podneseno više od 600 kaznenih prijava, ali tvrdi da su sudski epilog dobile samo dvije. U svakom slučaju, nema te parnice u kojoj neće ići do kraja. Kaže da Hrvatskoj loše ide jer je korupcija u svakoj pori ovog društva, a najgore je, uvjeren je, “što je njome premreženo pravosuđe”.

Prijava protiv šibenskog suca Krnića

Petrinin suparnik u sporu o kome će ovdje biti riječi je sudac Općinskog suda u Šibeniku Krešimir Krnić. On je na više izbora bio predsjednik izbornog povjerenstva u Primoštenu i tu 2013. godine počinje povijest ove priče. Kad smo čuli za Ustavnu tužbu, nazvali smo Petrinu. Rekao je: ”Nema problema, sjedam u auto i nosim u Zagreb vagon papira”. Tako je i bilo.

Kao načelnik općine, Petrina je, dakle, nakon lokalnih izbora 2013. podnio lokalnom Državnom odvjetništvu tužbu protiv suca Krnića zbog kaznenog djela uništenja i krivotvorenja izbornih isprava. Sukus te tužbe bila je Petrinina tvrdnja da sudac Krnić, kao službena osoba na poziciji predsjednika općinskog izbornog povjerenstva u Primoštenu, nije nakon izbora predao izborni materijal na čuvanje Općini Primošten premda na to obavezuju izborna pravila.

Pravila su takva da se izbjegne svaka mogućnost izbornih manipulacija. Umjesto toga, Krnić je odnio svu dokumentaciju kojoj se potom izgubio svaki trag. Tako je, tvrdio je Petrina, Krnić počinio kaznena djela protiv biračkog prava.

DORH odbacuje tužbu jer ‘nije bilo namjere’

Šibenski DORH proveo je postupak u kome je policija ispitala suca Krnića te, s druge strane, više djelatnica općine uključujući i voditeljicu općinske pravne službe Iris Ukić Kotarac. One su potvrdile da Krnić nije vratio izborni materijal na pohranu, niti je ikoga iz općine obavijestio gdje je materijal završio. Krnić je priznao da je sve papire odnio u Općinski sud i to navodno zato da izbjegne ponavljanje ranijih nesuglasica s Petrinom.

No, i nakon Krnićevog priznanja da je postupio protivno pravilima, šibenski DORH odbacio je kaznenu prijavu protiv šibenskog suca. Zamjenica općinske državne odvjetnice Maja Dogan navela je u obrazloženju da se kazneno djelo na koje upućuje Petrina ”može počiniti samo s namjerom”, a državno odvjetništvo smatra da kod suca Krnića te ”kvake” nije bilo.

Državno odvjetništvo pritom izrijekom potvrđuje da je ”Petrina u pravu” kad tvrdi da predsjednik izbornog povjerenstva mora predati izborne materijale općini. Konstatiraju da je također točno, ”a to proizlazi iz svih izjava svjedoka na obavijesnim razgovorima”, da ih sudac Krnić nije predao. No, to ipak ne znači – tumači državno odvjetništvo – da je Krnić počinio kazneno djelo protiv biračkog prava. Naime, ”u njegovom postupanju nije razvidna namjera da se bilo čime ugrozi izborni postupak te time dovede u pitanje zakonitost izbora”. Krnićevo postupanje ”može se”, zaključuje državno odvjetništvo, ”shvatiti kao pokušaj da se izbjegne ponovni nesporazum” (s Petrinom).

Petrina u Saboru napao troje iz pravosuđa

Načelnik Primoštena, dakle, s tužbom nije uspio, ali se na slučaj s Krnićem vratio 2016., tri godine kasnije, za saborskom govornicom. Tražeći da govori o stanju u hrvatskom pravosuđu, Petrina je iznio teške kvalifikacije o radu USKOK-a, DORH-a i sudstva, pri čemu je za korupciju poimenično optužio troje pripadnika sudbene vlasti u Šibeniku. To su bili sudac Krešimir Krnić, sutkinja Maja Šupe, poznata iz suđenja Horvatinčiću, te državna odvjetnica u Šibeniku Irena Senečić.

Na to je sa zgražanjem reagirala Hrvatska udruga sudaca koju je tada vodio sadašnji predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, a sve troje imenovanih podigli su protiv Petrine privatne tužbe za ”povredu prava osobnosti” tražeći novčane odštete za duševne boli. Za razliku od kaznenog djela klevete, povreda prava osobnosti dokazuje se u građanskim parnicama, ali opis tih dvaju djela je vrlo sličan i tiče se narušenog ugleda, društvenog zazora te emocionalnih i fizičkih patnji izazvanih riječima tuženika.

No kako saborski zastupnik, prema članku 76. Ustava, ima imunitet od kaznenog progona kako bi u parlamentu mogao slobodno govoriti, tužitelji Krnić, Šupe i Senečić odlučuju se goniti Petrinu za ”povredu prava osobnosti”. Do sada još nisu pravomoćno dovršene parnice u slučajevima koje su pokrenule Maja Šupe i Irena Senečić. Gotova je samo Krnićeva. No, da vidimo kako.

Sad Krnić tuži Petrinu

Krnićeva tužba delegirana je Općinskom sudu u Zadru, a od Petrine je tražio naknadu od 50.000 kuna. U tužbi navodi kako ga je Petrina pred cjelokupnom javnošću optužio za istu stvar zbog koje je DORH već odbacio Petrininu prijavu protiv njega. Petrina je u Saboru rekao kako ”za suce šibenskog Općinskog suda postoji opravdana sumnja da nezakonito sude. U prvom redu to je sudac Krešimir Krnić koji je počinio isti krimen navodno kao i Željko Sabo jer je utjecao na izborne rezultate. Kaznena prijava je podnesena, no nikom ništa.”

Petrina je u odgovoru na tužbu izjavio kako se javnosti obratio kao saborski zastupnik i član Odbora za pravosuđe te da je Krnićeva parnica pokušaj da ga se ”zaustavi u iznošenju istine”. Naveo je da je njegova kaznena prijava protiv Krnića odbačena iako je utvrđeno da ju je utemeljio na istinitim činjenicama, a Krnić je priznao nezakonito postupanje.

Kazao je da je Krnića usporedio s poznatim slučajem SDP-ovog Željka Sabe jer je, kao predsjednik izbornog povjerenstva u Primoštenu, zaprimao kandidature izvan roka i neuredne, odbijao primiti kandidaturu Petrinine liste itd, ”pa posljedično jest utjecao na izborni rezultat” i to u korist osoba koje su se kandidirale na listama HDZ-a. Priložio je sudu i tri predstavke protiv takvih Krnićevih postupanja Državnom izbornom povjerenstvu na koje nikad nije dobio odgovor.

Presuda donesena bez Petrine

No tek sada kreće pravi rokenrol. Nakon citiranog odgovora na tužbu, Petrina pune dvije godine nema nikakvih vijesti sa Suda. Čeka. Krajem siječnja prošle godine slučajno sreće jednog odvjetnika od koga saznaje senzacionalnu vijest. Postupak u Zadru je završen. Petrina tvrdi kako mu ništa nije bilo jasno. Nije dobio nijedan poziv na ročište, nije sudjelovao u postupku, nije našao branitelja da ga zastupa.

Zato je zatražio kompletan spis iz koga je saznao da je zadarski Općinski sud, pod predsjedanjem sutkinje Katje Morić Arambašić, 21. siječnja presudio da Petrina ima Krniću isplatiti naknadu od 35.000 kuna plus sudske troškove. Otkrio je također da je u postupku održanom u pet ročišta na koja on, tvrdi, nikad nije bio pozivan i o njima nije imao pojma, te da ga je u parnici zastupao odvjetnik Milan Petričić, bivši sudac Kaznenog odjela Županijskog suda u Zadru, koga, kaže Petrina, nikad za to nije ovlastio.

Petričić se, međutim, tvrdi Petrina, s punomoći na kojoj je krivotvoren potpis branjenika, Sudu predstavio kao punomoćnik, sudjelovao je na tri od pet ročišta, postupao na svoju ruku i nelogično, a cijeli je postupak dovršen bez znanja jedne strane. Cilj je, smatra Petrina, bio ”da ja taj spor izgubim”. S tom se argumentacijom žali na presudu upućujući na bitne povrede parničnog postupka i traži da se presuda ukine.

Odvjetnik priznaje da je radio na svoju ruku

Pita ”tko je i na koji način uključio Milana Petričića u moju parnicu? I je li Sud umiješan u namještanje lažnog punomoćnika?” Traži da se usporedi njegov potpis na punomoći s potpisima na drugim brojnim i dostupnim dokumentima. Prilaže i korespondenciju elektroničkom poštom s odvjetnikom Milanom Petričićem (koju i mi imamo) od koga traži objašnjenja.

Petričić mu priznaje da ga nije obavještavao o tijeku postupka, pravda se gripom i virozama, smrtnim slučajevima u obitelji te velikim brojem predmeta kod kojih mu, navodno, stranke često ne plaćaju prema dogovoru pa on ne može platiti zamjenu na ročištima i sve mora sam. ”Nesporno je, dakle”, piše Petričić, da je problem ”nastao mojom krivnjom” te nudi Petrini da će mu financijski ”nadoknaditi svu nastalu štetu”. Tvrdi, međutim da je od Petrine dobio valjanu punomoć.

Petrina 4. veljače ove godine podnosi Državnom odvjetništvu u Zadru kaznenu prijavu protiv odvjetnika Petričića za lažno predstavljanje i krivotvorenje isprava, a u srpnju i disciplinsku prijavu Hrvatskoj odvjetničkoj komori. Rezultati toga se čekaju.

Vrhovni sud odbija reviziju

No žalbeni postupak dovršava se u travnju ove godine na Županijskom sudu u Splitu koji potvrđuje presudu iz Zadra. Sutkinja Senija Ledić ne prihvaća da je Petrinina punomoć falsificirana. Ali odšteta sucu Krniću opet je smanjena. Petrina mu više nije dužan platiti 35 nego samo 10 tisuća kuna plus sudske troškove.

Petrina se, međutim, ne zaustavlja. Na Vrhovnom sudu traži reviziju, ali u kolovozu mu stiže odgovor da je revizija nedopuštena. Sada se nada da će Ustavni sud intervenirati i poništiti rezultate ove sudske pripovijesti pune začudnih zaključaka i nevjerojatnih raspleta te da će se cijela stvar vratiti na početak.

Ovaj mučni slučaj pokazuje da je na hrvatskim sudovima moguće da se postupak dovrši bez sudjelovanja jedne strane, da postoje fantomski odvjetnici, da se tužba odbije i kad se utvrdi da je tuženik postupao nezakonito itd. Građanima to ne ulijeva nimalo povjerenja i to je ovdje najgore. Stipe Petrina se smije i kaže da je već oguglao, ali da protivnicima nema namjeru pustiti bez borbe ni zrna žita.

Sanja Modrić
Telegram autor
277 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program