Što dosad znamo o vojnom udaru u Turskoj (koji ima malo šanse) i zašto bi Erdoganu u biti mogao konvenirati

Mali pregled situacije u Turskoj

ANKARA, TURKEY - JULY 16 : People react against uprising attempt from within the army in Ankara, Turkey on July 16, 2016. Sinan Yiter / Anadolu Agency, Image: 294248595, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Abaca
FOTO: Profimedia, Abaca

Još uvijek nije poznato tko stoji iza frakcije turske vojske koja je izvela vojni udar protiv vlade predsjednika Erdogana.

Neimenovani organizatori udara, tvrdeći kako govore u ime cijele turske vojske, kazali su u dopisu kako rade u ime zaštite demokracije, unatoč činjenici da je Erdogan demokratski izabran. Iako, posve očito, turski predsjednik nije nimalo demokratičan, on je najpopularniji političar u posljednjih 75 godina u zemlji.

CNN-ovi politički analitičari, pozivajući se na svoje izvore u Turskoj, tvrde kako su se mnogi turski generali ogradili od udara. Prema prvim procjenama, akciju su organizirali srednje rangirani vojni dužnosnici.

Zaštita Ataturkove ostavštine

“Turske vojne snage u potpunosti su preuzele zemlju. Vratit ćemo red, slobodu i ljudska prava”, stoji u izjavi. Modernu, sekularnu Republiku Tursku 1923. ustanovio je Mustafa Kemal Ataturk, bivši vojni zapovjednik.

Turska vojska generalno smatra kako joj je glavna dužnost zaštita Ataturkove ostavštine. Zato su od 1960. već organizirali nekolicinu akcije “štiteći zemlju od kaosa i snažnog islamskog utjecaja”.

Erdogan je, bez sumnje, prijetnja demokraciji i sekularizmu. Ubio je slobodne medije i izgurao ustavne promjene koje su mu omogućile strahovitu moć. Vojska je dosad bila začudno tiha posljednjih godina, zbog čega je ostajao dojam kako ih je Erdogan stavio pod svoju kontrolu. No, nakon ovog pokušaja preuzimanja vlasti, jasno je kako je određena grupacija u vojsci i dalje zaluđena tradicionalnom ulogom zaštitnika demokracije.

Pucli su iz helikoptera po svojim građanima

Kako god, dosta je izgledno da ovaj udar neće uspjeti. Jedinu šansu imao bi kad bi ga velika većina podržala, smatrajući kako realno nema drugog rješenja za spas demokracije u zemlji. Izvještaji iz Turske svjedoče kako se to ne događa. Dapače, i velik broj visokopozicioniranih vojnih dužnosnika ostalo je uz Erdogana. Uostalom, sve svjetske agencije prenijele su kako se predsjednik vratio u Istanbul, što realno ne bi učinio, kada bi smatrao da postoji i mala mogućnost da udar uspije.

Irončno, ali ova situacija može pomoći Erdoganu da do kraja uspostavi svoj apsolutizam. Ako ga značajan dio javnosti doživi kao zaštitnika, što je moguće, budući da su pobunjenici noćas iz helikoptera pucali po građanima, uskoro bi mu popularnost mogla još narasti. Nakon čega bi mu bilo lakše isforsirati dodatne ustavne promjene koje bi mu osigurale još veću moć.

Ako uspije u tome, organizatori udara dvostruko bi izgubili. Odnosno, ne bi uspjeli ni u preuzimanju vlasti ni u zaštiti Ataturkove ostavštine od svog najsnažnijeg oponenta u nekoliko generacija.