Što ostaje iza Obame? Uskoro više neće biti predsjednik, a velik dio njegovog nasljeđa nije niti najmanje siguran

Nije ostvario zacrtano

Ali prije nego što Obama ode s predsjedničke funkcije, Bijela kuća je odlučna kompletirati ambiciozni popis obveza koje će se suočiti sa znatnim otporom u Kongresu. Obamina ostvština je na kocki. Prije osam godina, kada je energični senator iz Illionoisa došao na vlast obećao je da će okončati krvave ratove i suzbiti politiku svog prethodnika republikanca Georgea W. Busha. No, 8400 vojnika koliko ih je trenutno u Afganistanu i 5 tisuća u Iraku, pa još i redoviti zračni napadi na islamističke borce u Siriji, Libiji, Jemenu i Somaliji, najbolji su pokazatelj trenutnog stanja.

Još neka dostignuća kao što je postizanje povijesnog nuklearnog sporazuma s Iranom, ili zbližavanje s Kubom, mogu pasti u vodu nakon dolaska Obaminog nasljednika ili odlukom kongresa. Upravo prošloga tjedna, dan prije nego je državni tajnik john Kerry dobio nagradu za mir u Irskoj zbog osiguranja sporazuma s Iranom, Republikanci su objavili kako planiraju izmjene koje bi mogle potkopati ovaj teško postignuti sporazum.

Obamina ostavština u velikoj opasnosti

Za kritičare predsjednika Obame, upravo je ovaj sporazum najranjiviji dio Obamina vanjskopolitičkog naslijeđa. “Sporazum s Iranom će biti ugrožen, bez obzira na to tko bude izabran”, smatra Jamer Carafano, konzervativni vanjskopolitički stručnjak u think tanku Heritage Foundation. Obamini pristaše pribojavaju se pak da će uspješna obnova Amerike nakon Busheve ostavštine sada biti u velikoj opasnosti.

“U Europi, Ameriku se gledalo kao nevaljalu naciju koja nije poštovala vladavinu prava, niti zabrinutost svojih saveznika”, rekao je Jeremy Shapiro, iz Europskog vijeća za vanjske odnose. “Obama je to promijenio odmah za vrijeme svog mandata, do te mjere da smo zaboravili da je to ikada tako i bilo.” Shapiro predviđa da bi Trump vrlo brzo narušio Obamino naslijeđe.

Još jedan veliki dio dio Obamina naslijeđa koji čeka potvrdu Kongresa tiče se trgovine. Kongres treba ratificirati Sporazum o slobodnoj trgovini s pacifičkim državama (Transpacifičko partnerstvo – TPP), masivni pakt u koji je uključeo 11 pacifičkih zamlja i Sjedinjene Države. I što se tiče Sirije, napori Sjedinjenih Deržava da se sklope primirje su propali. Ovo je sve što je ostalo na Obaminoj to-do listi, i izazovi s kojima će se suočiti u pokušaju da to i završi.

1. Zaštititi Sporazum s Iranom

U zadnjim mjesecima svog mandata, Obama će se potruditi da spriječi bilo kakav pokušaj Kongresa da se ugrozi sporazum između Teherana i svjetskih sila koji je postignut u srpnju 2015. Predsjednik tvrdi kako ima sve ovlasti da u slučaju da Teheran prekši ugovor ponovno uvede gospodarske sankcije. Problem je rastuća podrška produljivanju sankcija Iranu koje istječu u prosincu, što Obami nikako ne odgovara.

Demokrati žele poslati jasnu poruku Iranu da su Sjedinjene Države spremne nastaviti ekonomske sankcije ako je to potrebno, a neki republikanci žele i proširiti sankcije. Neke od tih sankcija uključuju mjere kojim bi se u toj mjeri sabotiralo iranske poslove, da bi ih se eventualno navelo da se odreknu sporazuma.

2. Zabrana mučenja

Već za vrijeme svog prvog punog radnog dana u uredu u siječnju 2008. Obama je donio odluku kojom zabranjuje zalijevanje vodom i sve ostale okrutne tehnike ispitivanja koje su se koristile protiv sumnjivaca povezanih s terorizmom i neprijateljskih boraca zarobljenih nakon 9/11. Kritičari, pa i sam Obama, nazvali su takve metode oblikom mučenja. U studenom 2015. Kongres je odobrio zakon kojim je trajno zabranjeno mučenje vodom.

Trump i ostali republikanci obećeli su takvu metodu mučenja vratiti u primjenu zbog straha od rasta terorizma. Direktor CIA-e John Brennan najavio je ostavku radije nego da radi po Trumpovom nalodu. Bivši državni odvjetnik Michael Mukasey, koji je na toj poziciji bio za vrijeme mandata Busha kaže kako ne smatra da bi Obamina zabrana trebala utjecati na njegove nasljednike.

3. Cementiranje protuterorističkih politika

U srpnju je Obama objavio smjernice protuterorističkih politika. Pravnik Benjamin Wittes smatra da su pravila o upotrebi sile i oružanih sukoba prilično popustiljiva, a budući predsjednik to bi mogao preokrenuti. “Ako ćemo ubijati ljude, a usput, ubijat ćemo ih, onda mora postojati postupak za to”, rekao je Wittes za Foreign Poluicy, smatra da ako ne postoje pravila za to onda se radi o zastrašujućem svijetu.

Obama je 2008. obećavao da će prekinuti rat u Iraku i Afganistanu, no unatoč tome na frontovima tamo je trenutno oko 13 tisuća američkih vojnika. Obama nije ispunio još jedno svoje predizborno obećanje, a to je da će zatvoriti zloglasni zatvor u Guantanamu. Iako je Obamina administracija radila na stalnom smanjenju broja zatvorenika, činjenica je da se tamo nalazi još 60 ljudi. Clinton podržava zatvaranje Guantanama i prebacivanje preostalih zatvorenika. Trump je pak zagovornik toga da Guantanamo ostane otvoren, i po tom pitanju ima široku podršku u Kongresu i američkoj javnosti.

4. Revizija zakona o terorizmu

Veto koje je došlo u vrijeme Obamina predsjedovanja Kongresu bilo je u rujnu kada je Kongres velikom većinom izglasao da se omogući obiteljima žrtava terorističkog napada 9/11 da tuže Saudijsku Arabiju zbog navodne umješanosti u napad.

Obama je rekao u priopćenju kako bi zakon mogao dovesti do tužba protiv američkih dužnosnika za akcije stranih skupina koje primaju američku pomoć, vojnu opremu ili obuku te da bi naštetio suradnju sa saveznicima u borbi protiv terorizma i drugim pitanjima. No, to se naravno može promijeniti.

5. Postizanje azijskog trgovinskog sporazuma

Dva trgovinska sporazuma za koja se Obama nadao da će biti kamen temeljac njegove ekonomske ostavštine su već spomenuti TPP i Ugovor između Sjedinjenih Država i Europe, TTIP, sporazum o slobodnoj trgovini. No, oba sporazuma naišla su na velike otpore.

Republikanski kongresni lideri odavno su upozorili Obamu da će pakt propasti nakon predsjedničkih izbora, što je zapravo i realno budući da isti ne podržavaju ni Trump, ni Clinton.

6. Cyber ratovanje

Razvojem američkog cyber ratovanja stručnjaci tvrde da se Agencija za nacionalnu sigurnost, i Cyber Commanda, vojna organizacija odgovorna za izvođenje cyber-operacija, treba odvojiti. O tome je Obama razmišljao još prije tri godine, ali je odustao. No, sada se ponovno vrši pritisak, i to u krugovima bliskim predsjedniku Obami, da do odvajanja napokon dođe.

Takvo bi odvajanje Cyber Commandu, kao samostalnom tijelu, omogućilo veći izvor prihoda, što jei jedan od njihovih ciljeva.