Ljudi su, logično, bili potpuno sluđeni. Dolazila je već druga zima nakon potresa, a obnova praktički nije još ni krenula. Vlast se u velikom izazove obnove frontalno sudarila s granicom vlastite nesposobnosti.
Sam zakon, donesen tek pola godine nakon potresa koji je udario Zagreb u ožujku 2020. godine je bio toliko neprovediv da je kasnije mijenjan još dva puta. Podzakonski akti su ili kasnili, ili bili pregaženi mijenjanjem uvjeta na tržištu.
Petrinjska gruda
Uglavnom, obnova je praktički stajala, a premijer Andrej Plenković posjetio je Petrinju na godišnjicu banijskog potresa. Negodovanja, zvižduci, čak i gruda snijega koja je poletjela prema predsjedniku Vlade.
“Obnova traje i ubrzat će se u idućoj godini”, govorio je tada premijer. Bio je prosinac 2021. godine i sve što se dogodilo nakon toga i dalje djeluje više kao nadrealistička karikatura nego stvarnost.
Onaj koji će ubrzati proces
Prvi čovjek u lancu odgovornosti za obnovu, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat, uhićen je sredinom veljače, pod sumnjom za nenamjensko dodjeljivanje višemilijunskih državnih potpora. U hektičkoj potrazi za njegovom zamjenom u ovom ključnom resoru, Plenkovića je na zatvorenim razgovorima, po svemu što je iscurilo u javnosti, odbilo nekoliko kandidata.
Kocka je na kraju pala na dotad slabo poznatog menadžera Ivana Paladinu, koji čak nije ni bio član HDZ-a. Plenković je svoj odabir na sjednici resornog saborskog Odbora žustro branio: “Prvi je prioritet da se ubrza obnova”, ponavljao je Plenković, dodajući kako je na njemu bilo da odabere “onoga koji će u ovom trenutku ubrzati proces”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Alergijska reakcija
Samo devet mjeseci kasnije, odlazak ministra Paladine čini se kao gotova stvar. Plenković je priznao da obnova ide “nestvarno sporo”, a bilo kakvi upiti novinara na temu smjene Paladine izazivaju mu alergijsku reakciju – klasičnu kad je neka stvar baš jako nezgodna. Prvo dociranje, pa durenje, onda odbijanje daljnjeg komentiranja i iščekivanje bilo kakvog pitanja na kojem će moći opet vrtjeti hipnotičku priču o “godini isporuke” i navodno fenomenalnim uspjesima Vlade u teškim okolnostima.
Uz to, ni Plenković, poput još nekih HDZ-ovaca ovih dana, nije htio demantirati navode o odlasku ministra. Tek su ponavljali kako sad nije vrijeme za tu raspravu. Ivan Paladina je, ukratko, što se tiče rada u Vladi, po svemu sudeći stvar prošlosti. Pitanje je samo načina i datuma.
Obnova kao vrišteći uspjeh
No to nije, sve. Čelnika drugog tijela zaduženog za obnovu, ovu koja ide “nestvarno sporo”, Gordana Hanžeka koji vodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Telegram je ulovio kako vozi skupocjeni državni Audi Q7. Luksuzni automobil država je zaplijenila dileru drogom, pa ga, na Hanžekov zahtjev, dodijelila na 24-satno korištenje ovom neimaru obnove iz državne administracije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako se pita njega, odnosno Ured koji Hanžek vodi, obnova Banije je skoro pa vrišteći uspjeh. Tako bar proizlazi iz čak 16 video uradaka o uspješnoj obnovi od potresa o kojima smo nedavno pisali. U gotovo svakom od njih o obnovi govori osobno Hanžek, a ljudi iz unesrećenog kraja hvale njega i ured koji vodi. I da, snimanje videa o fenomenalnoj obnovi koštalo je manje od 200 tisuća kuna, a Hanžekov ured nam još nije odgovorio koliko točno i kome su dali taj posao.
Pedro s mašnicom
Neutralni promatrač stavio bi ruku u vatru da je sve gore navedeno nategnuta nadrealistička karikatura, ali radi se o goloj hrvatskoj stvarnosti u trećoj godini nakon potresa. Spremaju se, uz to, i novi nastavci.
Sugovornici bliski vlasti i mediji istoj još bliskiji, pripremaju teren za smjenu ministra Paladine, potencirajući taj trenutak kao odlučujući u premijerovom preuzimanju kontrole nad obnovom. Ministar Ivan je, ukratko, predestiniran za ulogu Pedra, s mašnicom i obećanjima o tome kako će Zagreb i Banija, ovaj put zaista, postati žustra gradilišta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ne spominjite Gunju
A onda, sve iznova. Juriš u četvrtu godinu obnove, s fenomenalnom Vladom i premijerom koji će novog ministra ili ministricu žustro braniti na predstavljanju pred resornim saborskim odborom. “Prvi je prioritet da se ubrza obnova”, kazivat će premijer, zagledan u svjetlu budućnost.
A ako mu slučajno netko spomene da je Vlada lijevog centra, s manje više istim djelatnicima u državnoj administraciji u 13 mjeseci uspjela izgraditi skoro 300 kuća u poplavljenoj Gunji, dobit će lekciju. O podršci Ukrajini i pravoj strani povijesti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što, sad će smijeniti ministra Paladinu pa bismo svi trebali zaboraviti tko je zapravo kriv za katastrofu s obnovom?
Dvije godine, tri verzije zakona, dva ministra i - šest obnovljenih kuća
Premijer Andrej Plenković posjetio je Petrinju na godišnjicu banijskog potresa. Negodovanja, zvižduci, čak i gruda snijega koja je poletjela prema predsjedniku Vlade. ‘Obnova traje i ubrzat će se u idućoj godini’, govorio je tada premijer. Bio je prosinac 2021. godine i sve što se dogodilo nakon toga i dalje djeluje više kao nadrealistička karikatura nego stvarnost
Ljudi su, logično, bili potpuno sluđeni. Dolazila je već druga zima nakon potresa, a obnova praktički nije još ni krenula. Vlast se u velikom izazove obnove frontalno sudarila s granicom vlastite nesposobnosti.
Sam zakon, donesen tek pola godine nakon potresa koji je udario Zagreb u ožujku 2020. godine je bio toliko neprovediv da je kasnije mijenjan još dva puta. Podzakonski akti su ili kasnili, ili bili pregaženi mijenjanjem uvjeta na tržištu.
Petrinjska gruda
Uglavnom, obnova je praktički stajala, a premijer Andrej Plenković posjetio je Petrinju na godišnjicu banijskog potresa. Negodovanja, zvižduci, čak i gruda snijega koja je poletjela prema predsjedniku Vlade.
“Obnova traje i ubrzat će se u idućoj godini”, govorio je tada premijer. Bio je prosinac 2021. godine i sve što se dogodilo nakon toga i dalje djeluje više kao nadrealistička karikatura nego stvarnost.
Onaj koji će ubrzati proces
Prvi čovjek u lancu odgovornosti za obnovu, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat, uhićen je sredinom veljače, pod sumnjom za nenamjensko dodjeljivanje višemilijunskih državnih potpora. U hektičkoj potrazi za njegovom zamjenom u ovom ključnom resoru, Plenkovića je na zatvorenim razgovorima, po svemu što je iscurilo u javnosti, odbilo nekoliko kandidata.
Kocka je na kraju pala na dotad slabo poznatog menadžera Ivana Paladinu, koji čak nije ni bio član HDZ-a. Plenković je svoj odabir na sjednici resornog saborskog Odbora žustro branio: “Prvi je prioritet da se ubrza obnova”, ponavljao je Plenković, dodajući kako je na njemu bilo da odabere “onoga koji će u ovom trenutku ubrzati proces”.
Alergijska reakcija
Samo devet mjeseci kasnije, odlazak ministra Paladine čini se kao gotova stvar. Plenković je priznao da obnova ide “nestvarno sporo”, a bilo kakvi upiti novinara na temu smjene Paladine izazivaju mu alergijsku reakciju – klasičnu kad je neka stvar baš jako nezgodna. Prvo dociranje, pa durenje, onda odbijanje daljnjeg komentiranja i iščekivanje bilo kakvog pitanja na kojem će moći opet vrtjeti hipnotičku priču o “godini isporuke” i navodno fenomenalnim uspjesima Vlade u teškim okolnostima.
Uz to, ni Plenković, poput još nekih HDZ-ovaca ovih dana, nije htio demantirati navode o odlasku ministra. Tek su ponavljali kako sad nije vrijeme za tu raspravu. Ivan Paladina je, ukratko, što se tiče rada u Vladi, po svemu sudeći stvar prošlosti. Pitanje je samo načina i datuma.
Obnova kao vrišteći uspjeh
No to nije, sve. Čelnika drugog tijela zaduženog za obnovu, ovu koja ide “nestvarno sporo”, Gordana Hanžeka koji vodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Telegram je ulovio kako vozi skupocjeni državni Audi Q7. Luksuzni automobil država je zaplijenila dileru drogom, pa ga, na Hanžekov zahtjev, dodijelila na 24-satno korištenje ovom neimaru obnove iz državne administracije.
Ako se pita njega, odnosno Ured koji Hanžek vodi, obnova Banije je skoro pa vrišteći uspjeh. Tako bar proizlazi iz čak 16 video uradaka o uspješnoj obnovi od potresa o kojima smo nedavno pisali. U gotovo svakom od njih o obnovi govori osobno Hanžek, a ljudi iz unesrećenog kraja hvale njega i ured koji vodi. I da, snimanje videa o fenomenalnoj obnovi koštalo je manje od 200 tisuća kuna, a Hanžekov ured nam još nije odgovorio koliko točno i kome su dali taj posao.
Pedro s mašnicom
Neutralni promatrač stavio bi ruku u vatru da je sve gore navedeno nategnuta nadrealistička karikatura, ali radi se o goloj hrvatskoj stvarnosti u trećoj godini nakon potresa. Spremaju se, uz to, i novi nastavci.
Sugovornici bliski vlasti i mediji istoj još bliskiji, pripremaju teren za smjenu ministra Paladine, potencirajući taj trenutak kao odlučujući u premijerovom preuzimanju kontrole nad obnovom. Ministar Ivan je, ukratko, predestiniran za ulogu Pedra, s mašnicom i obećanjima o tome kako će Zagreb i Banija, ovaj put zaista, postati žustra gradilišta.
Ne spominjite Gunju
A onda, sve iznova. Juriš u četvrtu godinu obnove, s fenomenalnom Vladom i premijerom koji će novog ministra ili ministricu žustro braniti na predstavljanju pred resornim saborskim odborom. “Prvi je prioritet da se ubrza obnova”, kazivat će premijer, zagledan u svjetlu budućnost.
A ako mu slučajno netko spomene da je Vlada lijevog centra, s manje više istim djelatnicima u državnoj administraciji u 13 mjeseci uspjela izgraditi skoro 300 kuća u poplavljenoj Gunji, dobit će lekciju. O podršci Ukrajini i pravoj strani povijesti.