Što se dogodilo? Premijer najavljivao da će zbog poreznog rasterećenja plaće svima rasti. Statističari sad bilježe da su pale
Siječanjska isplata plaća nije značila samo pad neto plaće. Pala je i bruto plaća
Cijelo drugo polugodište prošle godine premijer Andrej Plenković najavljivao je kako će Vladine izmjene poreza na dohodak s početkom ove godine svima donijeti veće plaće, jer je Vlada povećala neoporezivi dio plaće i ukinula je prirez. Međutim, prvi mjesec primjene tih poreznih rasterećenja donio je – nižu neto prosječnu plaću u Hrvatskoj.
Prosinačka plaća koja je radnicima isplaćena u siječnju prva je na koju su se primjenjivala rasterećenja u porezu na dohodak, a na kraju je prosječna plaća bila manja od one za prethodni mjesec, i to za 17 eura, odnosno 0,9 posto, pokazali su podaci Državnog zavoda za statistiku.
Bruto plaća manja 59 eura, ukupan trošak plaća manji 83 milijuna eura
Vlada je povećala neoporezivi dio plaće, ukinut je prirez, a velika većina gradova i općina koji su do ove godine imali prirez nisu ga u potpunosti nadomjestili povećanjem stopa poreza na dohodak. Dakle, od 1. siječnja plaće su trebale rasti svima, kako je to premijer stalno i ponavljao. Pozvao je premijer političke oponente, posebice u Zagrebu, Rijeci i Splitu, “izazivao” ih da ne ukinu prirez povećanjem poreznih stopa i tako dodatno povećaju primanja građana.
Na kraju se dogodilo suprotno. Siječanjska isplata plaća nije značila samo pad neto plaće, one koju nakon naplate poreza i doprinosa dobiju radnici, nego je, i to za 59 eura odnosno 3,5 posto, pala i bruto plaća. Kako je DZS izračun radio na osnovu plaća u pravnim osobama gdje radi oko milijun i 420 tisuća ljudi, to znači da su u siječnju poslodavci na plaće potrošili 83 milijuna eura manje nego u prosincu.
U građevinarstvu bruto plaća bila niža šest i pol posto
U pojedinim djelatnostima bruto plaće su i više pale, u građevinarstvu 90 eura, odnosno 6,57 posto, u djelatnosti smještaja, usluživanja i pripreme hrane za 78 eura, odnosno 5,7 posto. U prerađivačkoj industriji šest posto.
S druge strane, u djelatnostima koje pokriva državna uprava i javni sektor bruto plaće nisu padale pa to otvara pitanje je li još jedno porezno rasterećenje završilo kod poslodavaca umjesto kod radnika. Je li moguće da je neto plaća za prosinac ostala ista kao u studenome, da je na nju, zbog poreznih rasterećenja trebalo platiti manje poreza i doprinosa te da ta razlika, kako je zamislila Vlada, nije završila na računima radnika? Ne bi to bio prvi put da se Vlada opekla, i kod ranijih izmjena poreza na dohodak neto plaće nisu rasle koliko je bilo očekivano. Uz to, nijedan krug snižavanja PDV-a na hranu nije značio jeftinije namirnice.
Primorac: ‘Ne želim vjerovati da su poslodavci snižavali bruto plaće’
Ministar financija Marko Primorac kaže da je i on nakon objave podataka DZS-a razgovarao s glavnom direktoricom HUP-a Irenom Weber, koja je kazala da će u poslodavačkoj udruzi analizirati podatke, ali mu je govorila i o djelatnostima u kojima će se nastaviti rast plaća. Primorac je o padu plaća razgovarao i s ministrom rada i mirovinskog sustava Marinom Piletićem. Kolega mu je, navodi ministar financija, rekao da je smanjen broj sati u prosincu u odnosu na studeni, ali da je plaća za sat rada rasla. I doista, u prosincu je bilo 19 radnih dana, a u studenom 21 dan. No, jednako su toliko radili i u djelatnostima u kojima je bruto plaća pala i više od pet posto, i u onima u kojima je ostala nepromijenjena, poput državne uprave ili obrazovanja.
Kaže Primorac da je čuo i razmišljanja o tome da su poslodavci, jer je država oslobodila novac snižavanjem poreza, možda smanjili bruto plaće, ali da ne želi vjerovati da su tako postupali. Poručuje i da će inzistirati, bez prejudiciranja što je uzrok padu i bruto i neto plaće, da se raščisti što se doista dogodilo s plaćama za prosinac.
Poslodavci kažu da su plaće manje jer u siječnju nije bilo bonusa
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe da ne može tvrditi kako je postupala baš svaka članica te udruge, ali da je prilično nelogično da poslodavci u graditeljstvu potpisuju kolektivni ugovor o rastu plaća u ovoj godini, a da prethodno te plaće smanjuju. Njegovo je objašnjenje da su tvrtke u prosincu, uz plaću za studeni, isplatile dosta bonusa koji ulaze u bruto isplate jer se na njih plaća i porez i doprinosi, a da tih bonusa u isplati u siječnju nije bilo. No, i on dodaje da treba analizirati što se dogodilo pa je u prvom mjesecu nižeg poreza na dohodak prosječna neto plaća u Hrvatskoj pala.
Bilo da je riječ o manje radnih sati, o manje bonusa ili prelijevanju dijela rasterećenja poslodavcima, situacija je za Vladu prilično neugodna. Zato što su gotovo cijelu prošlu godinu inzistirali na tome da će plaće od 1. siječnja, baš zahvaljujući odlukama Vlade, porasti svima.