Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što smo sve doznali iz današnjeg istupa premijera Plenkovića u Strasbourgu?

Saborski zastupnici imat će priliku raspravljati s premijerom o predsjedanju u srijedu, 24 sata nakon kolega iz EU parlamenta

ZADNJA IZMJENA: sij 14, 2020

Premijer Andrej Plenković predstavio je jutros u Europskom parlamentu program šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, ostavši vjeran sada već svojevrsnoj mini-tradiciji da o europskim poslovima najprije informira Bruxelles – ili, u ovom slučaju Strasbourg – pa tek onda Hrvatski sabor. Zastupnici hrvatskog parlamenta o toj će temi moći s premijerom raspravljati sutra, na početku zasjedanja, dakle, 24 sata nakon što je ta rasprava odrađena u EU parlamentu.

Slična je situacija bila i kada je premijer nominirao Dubravku Šuicu za članicu Europske komisije. Članovi Odbora za europske poslove – saborskog tijela koje, prema definiciji iz zakona, “prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije” – o njezinoj su nominaciji ovog ljeta najprije čitali u medijima, a tek onda dobili i službenu informaciju. Tada je Plenković tvrdio da se radi o proceduri, dok bi ovotjedni redoslijed predstavljanja programa mogao pravdati činjenicom da Sabor tek u srijedu počinje zasjedanje, nakon zimske stanke.

No, premijer redovito ističe da je predsjedanje EU-om povijesni događaj za Hrvatsku. To je ponovio i danas pred eurozastupnicima – ovo je “povijesni trenutak za Hrvatsku i moje sugrađane”, kazao je. Ako se prihvati njegovo tumačenje, logično je pitanje zašto trenutak ipak nije bio dovoljno bitan za, recimo, izvanredno zasjedanje nacionalnog parlamenta?

Neugodne optužbe zbog granice

Gotovo trosatna rasprava u Europskom parlamentu još je jednom pokazala da situacija na granici i optužbe na račun postupanja hrvatske policije prema migrantima stavljaju Vladu Andreja Plenkovića u vrlo neugodnu situaciju. Eurozastupnici, uglavnom iz redova europske ljevice, više su ga puta pitali i prozvali zbog uznemirujućih izvješća nevladinih organizacija i medija, a najžešće su pritom, kako smo već izvijestili, bile eurozastupnica iz Švedske Malin Björk i Ska Keller iz Njemačke. “Hrvatske granice su i europske granice i ono što se tamo događa je odgovornost svih nas, zato nećemo okretati glavu od toga”, poručila je Keller, dok je Björk, među ostalim, istaknula da Hrvatska ne može postati članica šengenskog prostora, “ako se takva situacija ne zaustavi”.

Ulazak u Schengen jedan je od prioriteta hrvatske Vlade, a za njega moraju dobiti zeleno svjetlo i Europskog parlamenta. Zastupnici koji su prozivali Plenkovića nisu iz najutjecajnijih europskih političkih grupacija, ali je ipak riječ o neugodnoj situaciji. Plenković je odgovorio na prozivke, s već poznatim setom argumenata: da je Hrvatska, za razliku od nekih drugih članica, odlučila da granice neće braniti bodljikavom žicom i ogradama (jasna je njegova aluzija na Mađarsku i Sloveniju, mada ih izrijekom ne spominje), da se na granici poštuju zakoni i međunarodni standardi, da neće dozvoliti da Hrvatska postane neformalni hotspot i da se svaka sumnja na postupanje policije istraži. Iz reakcije zastupnice Björk na pokušaj HDZ-ovog Tomislava Sokola da brani politiku hrvatske Vlade – na istup švedske eurozastupnice premijer sam nije izravno reagirao – jasno je da tumačenja Banskih dvora dio zastupnika u Strasbourgu nimalo ne impresioniraju.

Transparentnost i lobisti

U svom se izlaganju, a kasnije i tijekom rasprave, Plenković više puta osvrnuo na problem proširenja Europske unije na zemlje u hrvatskom susjedstvu. Na podršku Europskog parlamenta svakako može računati, ali od nje neće imati pretjerane koristi. Problem s proširenjem ne postoji u parlamentu – barem je takvo trenutno većinsko raspoloženje u toj instituciji – nego u Europskom vijeću, tamo gdje sjede premijeri i predsjednici država članica. S obzirom da je dosta političkog kredita Plenković stavio upravo na tu kartu proširenja, to bi mu za šest mjeseci, kada se bude podvlačila crta pod hrvatsko predsjedanje, mogao biti problem.

Za nedostatak transparentnosti premijera je jutros prozvao Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida – optuživši ga za ponašanje koje ne priliči državniku, nego “sitnom prevarantu” – a zgodnu crticu, baš oko transparentnosti hrvatskog predsjedanja EU-om, spomenuo je i jedan njemački zastupnik. Utjecajni europski portal Politico.eu upravo je danas objavio da je Njemačka, iako preuzima predsjedanje tek 1. srpnja, već počela objavljivati s kojim se lobistima sastaje njihov veleposlanik pri EU. Objavljivanje takvih sastanaka smatra se bitnim elementom transparentnosti jer javnost onda može pratiti je li bilo eventualnih utjecaja na donošenje europskih propisa.

Na startu bez građana

Iako i Hrvatska ima namjeru objavljivati te informacije javno, na stranicama Stalnog predstavništva, piše Politico.eu, zasad to ne čini, nego odgovara od slučaja do slučaja, kada netko zatraži takvu informaciju. Razlog valja spomenuti: web stranica Stalnog predstavništva se upravo – redizajnira. Tako su barem odgovorili Politicu.

Dio svog izlaganja Plenković je, očekivano, posvetio i europskim građanima. Govorio je o tome da Europu treba približiti ljudima, da građane treba slušati, odgovoriti na njihove brige, da oni – u okviru Konferencije o budućnosti Europe, dvogodišnjeg događanja koje bi trebalo startati za vrijeme hrvatskog predsjedanja – imaju priliku izjasniti se kakvu Europu žele. Vrijedi, međutim, zabilježiti da je za “povijesni trenutak”, svečani početak predsjedanja, Plenkovićeva Vlada odabrala samo koncert u HNK, a ne, recimo, i nekakav javni događaj koji bi – podijelila s građanima.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
436 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program